DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 51     <-- 51 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 165-173
UDK 630* 907.1


LJEPOTU I BOGATSTVO EKOSUSTAVA HRVATSKOG
JADRANA TREBA OČUVATI


THE BEAUTIFUL AND RICH ECOSYSTEM OF THE
CROATIAN ADRIATIC SHOULD BE PRESERVED


Ivan TOLIĆ*


SAŽETAK: Republika Hrvatska, mala pomorska država, poznata po mnogim
prirodnim znamenitostima i ljepotama, čiji se krajobrazi sukladno mijenjaju
od Jadranskog mora s dugim nizom otoka i otočića, do osebujnih Dinarskih
planina, i šuma Gorskog Kotara, te slikovitih slavonskih nizina i
hrastovih šuma, i vrbika uz rijeke, do zelenih brežuljaka Hrvatskog zagorja,
zahtijeva osobitu skrb u zaštiti tih istih ljepota. Unutar tih okvira, autor ovog
članka posebice želi naglasiti ljepotu i bogatstvo ekosustava hrvatskog Jadrana
s mnoštvom krških fenomena te ljepota obale Istre, Hrvatskog primorja
i Dalmacije, koje ukrašavaju endemi biljnih i životinjskih vrsta.


Nikada stanovništvu tih prostora prirodni resursi nisu bili mrtvi kapitali,
već su razumno korišteni i s ljubavlju čuvani. Ali isto tako na vjetrometini povijesnih
zbivanja, narod je ponekad bio prisiljen, zbog svojih potreba i tuđinskih
osvajača, prekomjerno iskorištavati svoje bogatstvo i mijenjati prvobitni
izgled. Posebice su šume na jadranskom području u prošlosti mnogo stradavale,
stoje ostavilo vidne tragove u prostoru. Upravo je šuma glavni element
u bogatstvu biološke raznolikosti, krajobraza, čistoće zraka, voda i tla, koji
na tim prostorima život čine lijepim i ugodnim. Sada su te šume nerazdvojivi
dio Hrvatskih šuma i čine najveći obnovljivi prirodni resurs Hrvatske. Veliki
zahtjevi glede smještaja infrastrukturnih i drugih objekata u jadranski prostor,
zahtijevaju odgovor s mnogo mudrosti, dalekovidnosti i razboritosti za
donošenje takvih odluka. Promašeni zahvati u prostoru, a posebice zahvati u
šumski organizam koji daje posebnu fizionomiju jadransko-krškom području
lančano izazivaju niz drugih posrednih promjena, koje ostavljaju trajno štetne
posljedice na krajobraz, biljni i životinjski svijet kopna, rijeka i mora.


Ključne riječi: Jadran, otoci, priobalje, krš, krški fenomeni, rijeke,
podzemne vode, tlo, flora, biljne zajednice, fauna, klima, ekosustav, turizam,
požari, energija, biomasa, vjetar, vjetrenjače, sunčeva energija, ekologija


UVOD - Introduction


Govoriti o ljepoti i bogatstvu ekosustava hrvatskog ske, bilo bi krnje i manjkavo. Ipak, zbog nekih posebnoJadrana
kao o nekom izdvojenom prostoru a ne povezasti
jadranskog područja potrebno je istaknuti njegovo
ti ga u jedinstvenu organsku cjelinu Dinarskih planina, značenje, eventualnu ugroženost i potrebu zaštite. Opšuma
Gorskog Kotara, slavonskih nizina i hrastika, zećepoznati
zemljopisni podaci, geološke i pedološke kalenih
brežuljaka Hrvatskog zagorja ili zanemariti naciorakteristike,
klimatski uvjeti te biljni i životinjski svijet,
nalnu strategiju prostornog uređenja Republike Hrvat-tim prostorima daju posebnu fizionomiju, koja kroz te


osobine ima jako izraženu turističku dimenziju.


Povijesna uloga šuma za opstanak života na tim


* Ivan Tolić, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume" d.o.o., Uprava
prostorima bila je od posebne važnosti, a sada je njena


šuma Split