DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 52 <-- 52 --> PDF |
I. Tolić: LJEPOTU 1 BOGATSTVO EKOSUSTAVA HRVATSKOG JADRANA TREBA OČUVATI Šumarski list br. 3 4. CXXVI (2002), 165-173 funkcija u razvoju turizma najzastupljeniji motiv, i po slije mora i drugih čimbenika te prostore čini lijepim i ugodnim za boravak i odmor. Iz tih razloga, pri opisu osnovnih značajki i veličine tog područja, šume treba naglasiti kroz njezine ukupne općekorisne funkcije, s posebnim naglaskom na ambijetalne i vizualne turisti čke funkcije. Nije zanemariva ni izravna gospodarska vrijednost tih šuma, jer je to područje koje može imati veliku proizvodnju biomase. Zanimljivi su neki napisi u kojima se piše o stanju šuma u Dalmaciji u 18. i 19. i kroz 20. stoljeće (Fortis, Dandolo, Lorini). "Ono nepromišljeno, ono pretjerano ogoljenje, koje sve uništava i sobom donosi oskudicu drva i paše; ono ogoljenje kamenita tla, ono potpuno ogoljenje tla uopće, ona bijeda i opadanje primorskih sela, kojima se ne iscrpljuje samo njegov štetan utjecaj na površini zemlje, gdje proizvodi ipak toliko žalosnih posljedica, nego sobom donosi još i pustoš i ispod luora. Kišnica, koju više ne zadržava ni lišće ni korjenje šumskog drveća, silazi naglo s ogoljelih proplanaka gora mutna i glibava u more ... ... Od svih brdskih zemalja koje opkoljavaju Jadransko more i Sredozemlje ni jedna nema strahovitiji izgled, ne pruža neugodniji prizor očima stranca, ne rastužuje jače dobrog rodoljuba od gole i suixrve prošlosti obalnih visova Dalmacije. Dobrodušan čovjek koji nije sklon optuživati maćehu prirodu; i prije nego što stupi nogom na tu zemlju, žali iz daleka nesretni narod kojemu je dosudjena tako divlja domovina, tako nezahvalno tlo. Ali čim mu se pružila prilika da malo dublje prodre u unutrašnjost i da se popne do ogoljelih brdskih obronaka, biva svjestan svoje pogreške, i ne optužuje zajedničku nam majku nego divlje nepromišljene sinove, uzročnike pustoši i užasa ..." Alberto Fortis (1741-1803) talijanski biolog i putopisac, (Viaggo in Dalmazia, 1774). Prije gotovo 200 godina Vicko Dandola, providur Dalmacije, u svom izvješću za 1807. godinu koje je uputio Napoleonu, govori o žalosnom stanju šuma u dalmatinskim okružjima. "U Dalmaciji ima šuma, koliko u najšumovitijim pokrajinama u Austriji, dapače i u Europi, pa ipak malo koja zemlja oskudieva toliko drvima, koliko baš Dalmacija ... ... kako nije bilo drveća u tim tobožnjim šumama, jedino što se je još moglo iz njih izvaditi, bile su stare žile i panjevi, koji su se za ogrijev prodavali; nu tim se guljenjem velika šteta naniela, jer je ono malo zemlje, što je bilo po kršim, sad se raskopalo, pa prva bura razniela bi zemlju, a na površini nebi više ostao nego gol krš ... ... Dobra polovica poharnih dalmatinskih šuma (do 60 %) sada se dakle iznova podiže, i to najviše zaslugom pučanstva, jer šumski zakon god. 1873. e ni samoj političkoj vlasti ne daje velika utjecaja ... ... I umjetno zašumljavanje već prilično napreduje. Po zagorju se ponajviše sadi borovina, a u primorju većinom lučevina (Pinus halepensis) ... ... Milina je sada pogledati bregove i obronke, koji su nedavno bili goli, a sada su već zastrti mladim zelenilom, te sudeći po dosadašnjem uspjehu, nadati se je, da će, uznastoji li se i unapried tako, Dalmacija bit doskora opet okićena vječnim zelenilom, kao stoje nekoć bila. Dalmatinska šumska flora znatno je zanimiva, jer se ona u velike razlikuje od flore ostalih pokrajina u monarhiji - izuzevši istarsko primorje i otoke ..." Dalmacija-gospodarstvo (Austro-Ugarska monarhija) Prievod s njemačkog, Spljet, 1892. "Od davnih vremena upotrebljavala se za lov srdela borovina - Pinus marittima, halepensis, pinea, austriaca itd. Bor se davno udomio po svim našim ostrvima (otocima),od kojih je neki bio sve do mora zaodjenuo. Glasovite su bile borove šume na Korčuli -Corcyra nigra. Tim šumama nema gotovo više traga ... Što manjka dolazi iz Italije, naime iz Viesti na poluotoku Gargano. ... a hoće se svakoj potegači (vrsta mreže) za cijelo ljeto od 100 do 120 kubičnih metara drva ... Kvarnerskim ostrvima (otocima) i po sjevernoj Dalmaciji, borovinu je davno već zamjenila smrekovina - Junipers oxycedrus, macrocarpa, phoenicea, ali ova češernjača slabo zamjenjuje borovinu ... Nu, ni po jada, daje bar smrekovine dosta, ili da se posječena borova ili smrekova šuma može da pomladi ..." Petar Lorini (Ribanje i ribarske sprave - 1903.) Nekada ranije, kroz povijest, mnogi su osvajači dolazili na istočne obale Jadrana radi, u to vrijeme, najvećih njenih bogatstava - šume. Posljedice su bile katastrofalne, pa kasniji posjetitelji, zvani i nezvani, makar bili i u ulozi osvajača hrvatskog Jadrana, sa zabi´inutošću doživljavaju šume na otocima i priobalju. Kada su bolje upoznali te prostore, divili su se prirodnim ljepotama tih krajeva, koji su opisani kao njljepši dio Sredozemlja. Slika 1. Krajobraz narušen šumskim požarom |