DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 55 <-- 55 --> PDF |
I. Tolić: LJEPOTU I BOGATSTVO EKOSUSTAVA HRVATSKOG JADRANA TREBA OČUVATI Šumarski list br. 3-4. CXXVI (2002), 165-173 Slika 3. Tipičan oblik vegetacije - garig na jadranskim otočićima miju tom području i nižu se u raznim stupnjevima, gotovo u svakom profilu otoka i priobalja. To su svjedoci ruševina iščezlih šumskih masiva i spomenici nekadašnjeg šumskog bogatstva, onako isto kao što su na primjer ruševine Salone nijemi svjedoci nekadašnjeg moćnog rimskog grada. Degradirani ostaci govore da je jadransko područje prije mnogo stoljeća, pripadajući četirima osnovnim šumskim zajednicama, bilo obraslo na otocima i južnim dijelovima priobalnog pojasa - zimzelenim šumama, sastavljenim od mnogo vrsta, medu kojima se kao glavna vrsta ističe česmina (Quercus ilex U); nešto hladniji i unutrašnji dijelovi kopna na južnom dijelu priobalja su STRUKTURA ŠUMA Ukupna površina šume i šumskog zemljišta otoka i priobalnog područja Republike Hrvatske iznosi 1 042 081 ha. Raspolagati tolikim površinama šume i šumskog zemljišta u mediteranskom području u kojemu su se ujedinile mnoge komparativne prednosti (neke u tekstu spomenute), čini prostore bogatim i lijepim. Činjenica da ti prostori oskudijevaju skoro sa svim vrstama drveta, nije razlogom da se odmah daje nepovoljna ocjena Slika 4. Sastojina alepskog bora u priobalnom pojasu šume - hrasta medunca (Quercus pubescens Wild.), bijeli grab (Carpinus orientalis Mili.) i crni jasen (Fraksinus ornus L.); u hladnijim, višim položajima šuma crnog graba (Ostrya carpinifolia Scop.), dok su najviši predjeli Biokova, Dinara, Svilaje, Velebita i Učke bili obrasli bukovom i jelovom šumom. Prema sintaksonomskom pregledu šumskih zajednica Hrvatske, otoci i priobalje hrvatskog Jadrana pripadaju mediteranskoj regiji. U toj regiji šumske zajednice raspoređene su prema fitogeografsko-ekološkom slijedu od najtermofilnijih oblika sredozemne vegetacije s primorske strane prema vrhovima brtsko-planinskog vijenca, koji je obgrlio jadransko područje, čitava regija s pripadajućim biljnim zajednicama podijeljena je u šest slikovitih vegetacijskih zona: - stenomediteransku vegetacijsku zonu vazdazelenih šuma, eumediteransku vegetacijsku zonu vazdazelenih šuma, - hemimediteransku vegetacijsku zonu vazdazelenolistopadnih šuma, - submediteransku vegetacijsku zonu termofilmih listopadnih šuma, - epimediteransku vegetacijsku zonu termofilnih listopadnih ili crnogoričnih šuma i - azonalni degradacijski stadij paramediteranskih bukovih šuma. The structure of forests šumarstvu na kršu. Ni nepovoljna struktura šumskih površina mediteranskog područja Republike Hrvatske nije razlogom za zabrinutost, ali bi bilo sramotno i žalosno te i takve šume prepustiti nebrizi, na što nas opominje povijest. Istina, današnji odnosi u mladoj državi Hrvatskoj prema šumarstvu na kršu odraz su poštovanja i vrednovanja onoga što šume daju i mogu dati. Sadašnja nepovoljna šumska struktura s oko 65 000 ha visokih šuma, 220 000 ha očuvanih panjača, 360 000 |