DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 56 <-- 56 --> PDF |
I. folic: LJEPOTU I BOGATSTVO EKOSUSTAVA HRVATSKOG JADRANA TREBA OČUVATI Šumarski list br. 3 4, CXXVI (2002). 165-173 ha šikara i makija i 400 000 ha gariga, goleti i kameje obrana od neracinalnog iskorištavanja prirodnih do njara, je dobra osnova za obavljanje radova na popravbara, ali uz istovremeno njihovo korištenje i pri tome ljanju strukture i usporednom korištenju općekorisnih podupiranje prirodnih procesa., posebice autohtone funkcija šuma. biljne progresije. Na žalost, propusti prošlosti ne mogu se ispraviti, ali je potrebno sačuvati postojeće. Čuvanje postojećeg ZAŠTICENI OBJEKTI PRIRODE - The protected sites of nature Jednu od najdrastičnijih promjena čovjek je proveo u odnosu na biljni pokrivač i tlo. Na hrvatsko prirodno bogatstvo, tijekom povijesti bilo je nasrtaja, ali ipak očuvana njezina prirodna izvornost. Čovjek, je zbog opstanka na tim prostorima krčio šume i stvarao nove plodne poljoprivredne površine, pa su nesvjesno stvoreni novi kultivirani krajolici, koji su tom podneblju dali pečat povijesnih zbivanja i načina življenja. Daje na tim prostorima, unatoč životno nužnih zahvata u prirodi, očuvana njena prirodnost, svjedoče mnogi endemi biljnih i životinjskih vrsta, očuvani krški fenomeni, prirodnost biljnih vrsta koje tvore šumske oblike i drugi geološki i hidrološki elementi, koji Hrvatsku zbog očuvanosti prirodnih ljepota dovode na sami vrh u Europi. Hrvatsko priobalje s otocima odlikuje se prirodnošću krajobraza i prirodnim ljepotama, pa su mnoge od njih u svjetskom popisu prirodne baštine. Od ukupno osam proglašenih nacinalnih parkova koji ispunjavaju svjetske kriterije, pet ih je unutar jadranske regije, dva su na "rubnom" području, a jedno - Plitvička jezera, dragulj Europe, u kontinentalnom dijelu krša. Svi nacinalni parkovi strogo su zaštićena područja, izuzeta od svih gospodarskih zahvata i prepuštena svom prirodnom razvoju, tj. slobodnoj evoluciji. To su ponajprije odgojne institucije - muzeji i laboratoriji u živoj prirodi sa širokom kulturno-povijesnom i društvenom funkcijom. Turističko-rekreativna funkcija ne smije se razvijati na štetu očuvanja osnovnih karakteristika nacionalnog parka. Ona se mora podrediti načelima zaštite prirode, a turizam može biti omogućen kroz posjećivanje, smještaj i razgledavanje zaštićenog prirodnog objekta. Različiti su motivi kod osnivanja nacinalnih parkova, a mogu biti biološki, hidrološki, geološki, kulturnopovijesni i dr. Za sve proglašene objekte karakteristčno je da su unutar zaštićenog prostora jedan od oblika šumske vegetacije. Pored nacinalnih parkova, kao najvišeg oblika zaštite prirode, jadransko područje zbog svoje posebnosti i specifičnih ekosustava "prekriveno" je zaštićenim objektima: parkovima prirode, ornitološkim rezervatima, značajnim krajolicima, park-šumama, biljnim vrstama i dr. Svi ti objekti zahtijevaju nužnu brigu i skrb; na uloženo, višestruko vraćaju svojom izdašnom ljepotom i ugođajem boravka na tim prostorima. FAUNA JADRANSKOG KRSKOG PODRUČJA - The fauna of the Adriatic karst region Da je šumska vcgetaija nezamjenjivi dio u zaštiti prirode i daje to osnovni čimbenik u svim oblicima zaštite, potvrdile su znanstveno dokazane općekorisne funkcije šuma. Da je šuma pozitivan čimbenik i za ribarstvo, to malo čudno zvuči, ali je ipak tako. To potvrđuju opažanja ribara i znanstvena ispitivanja (Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu). S obale obrasle šumom dolazi u more više organskih i anorganskih tvari, nego s obala gologa kamenjara. Povećanjem organskih i anorganskih tvari stvara se bujniji morski život, od planktona pa do ribe. Nije slučajno što su istočni prostori Jadranskog mora bogati faunom. Poznato je, da je u Jadranskom moru znanstveno utvrđeno oko: 422 vrste riba od kojih je 160 vrsta gospodarski značajno, 240 vrsta školjaka, 560 vrsta puževa, 42 vrste glavonožaca; rakovi nisu opisani, ali je utvrđeno da ih se 8 vrsta jestivo. Školjke, puževi i glavonošci koriste se za jelo u manjim postotcima, a što najčešće ovisi o običajima i navikama stanovništva koje živi na područjima uz morsku obalu. Krške rijeke i podzemni vodotoci jadranskog sliva obiluju bogatstvom ihtiofaune. Utvrđeno je oko 64 vrste riba, od kojih su 40 vrsta endemične za cijelo mediteransko područje, a 11 se javlja samo u našoj zemlji, ili eventualno i u Bosni i Hercegovini (Krka 19 vrsta riba 8 endemičnih, a Baćinska jezera 20 vrsta riba - 6 endemičnih i dr.). Životinjski svijet odlikuje se bogatstvom autohtonih vrsta i na otocima i u priobalju, gdje obitava više vrsta endema jadransko-krškog područja, koje su pod trajnom zaštitom. Na čitavom području fauna je u izravnoj vezi s biljnim svijetom. Gdje je vegetacija u progresiji, ondje se mijenja i životinjski svijet, odnosno povećava se i po broju i po vrstama. Jadranski koridor poznat je kod selidbe ptica selica od sjevera prema jugu i obratno. Ptice se tijekom selidbe zadržavaju na otočnim i pribalnim biotopima u traženju hrane i odmaranju. To su najčešća staništa uz morsku obalu, riječne doline, jezera i dr. Dolina Neretve je jedno od najpoznatijih staništa, gdje je praće |