DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 57 <-- 57 --> PDF |
I. Tolić: LJEPOTU I BOGATSTVO EKOSUSTAVA HRVATSKOG JADRANA TREBA OČUVATI Šumarski list br. 3-4, CXXV1 (2002), 165-173 njem utvrđeno oko 300 ptičijih vrsta. Većinom su selice, ali ima i stanarica, odnosno gnijezdarica. Za sve vrste može se reći da su ukras prirode. Mnoge vrste su trajno zaštićene zbog gospodarskog značenja ili njenih rijetkosti. Neizostavno treba spomenuti bjeloglavog supa. Nekoliko vrsta ima i lovno značenje. EKOSUSTAVI U SLUŽBI TURIZMA Svi turistički objekti, bili oni uz morsku obalu, uz rijeku ili jezero, na planini ili nizini, gube vrijednost ako nisu unutar ili uz šumsku površinu. Tu činjenicu potvrđuju skoro pa svi podignuti turistički objekti na otocima i priobalju. Šumarstvo na kršu, u najtežim godinama svoga rada i borbe za opstanak šumarske struke na tim prostorima, pošumljavalo je goleti uz morsku obalu, s namjerom da se na budućim šumskim površinama podižu kampovi i drugi objekti za turističku namjenu. Šumu treba gledati kao nezaobilazni i prepoznatljivi dio pejzaža i ambijenta hrvatskog priobalnog područja, te dio imidža turističkog proizvoda. Vrednovanje šuma s turistčkog stajališta je prije svega njena ambijentalna i vizualna vrijednost, a potom njena boja, miris, mikroklima i dr. (Gdje se još može naći takav sklad boja i mirisa u ljtnim mjesecima kao primjerice u Promajni? Modro more, nježna svjetlo-zelena boja alepskog bora, sive vrleti Biokova i plavičasto nebo, a uz to miris mora, smole i eteričnih ulja). Na priobalnom području obitava i krupna divljač, koja je posebno interesantna za lov i lovni turizam. Ukupno bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta potvrđuje ljepotu i ekološki zdravu sredinu i prostor za proizvodnju zdrave hrane, odmora i rekreacije. -- Ecosystems in the service of tourism Provedene ankete i analize (Institut za turizam Zagreb) o ambijetalnim vrijednostima priobalnih šuma u turizmu pokazale su da bi turistički objekti bez šuma imali značajno manje turista, a najtraženije sobe su one s pogledom na more i šumu. Šuma ima veći utjecaj izvan glavne sezone, a značenje šuma u vizuri ovisi o njezinoj udaljenosti od hotela. Kada bi postojeća šuma izgorjela, cijena smještaja morala bi se smanjiti za 20 %. Požari na jadranskom području najveća su opasnost za šume i općenito za ekosustave. To je činjenica s kojom se mora računati, ali isto tako treba poduzimati sve preventivne i represivne mjere da požara bude što manje, a njihove posljedice treba svesti na minimum. S obzirom na ogromno značenje općekorisnih funkcija šuma i važnost očuvanih ekosustava, ulaganja u zaštitu i unaprijeđenje šuma na otocima i priobalju trebala bi biti adekvatna njihovom davanju. EKOLOŠKI IZVORI ENERGIJE U JADRANKOM PRIOBALJU Ecological energy sources in the Adriatic coastal region U izradi prostornih planova općina i županija, a posebice strategija razvoja Republike Hrvatske, mora se unijeti mnogo mudrosti, dalekovidnosti i razboritosti, jer relativno usko jadransko područje ne trpi nepromišljene zahvate u prostoru, koji će sa sobom donijeti nepovratne posljedice u prostoru. Tu prije svega treba voditi brigu o tlu i vodama, te o biljnom i životinjskom svijetu. Jadransko područje oskudijeva kvalitetnom energijom i svaki veći zahvat na tom ekološki osjetljivom području davao bi negativne učinke. Sjekli bismo granu na kojoj sjedimo. Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o pokretanju nacionalnih energetskih programa energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. U tom programu, jadranski otoci i priobalje moraju naći svoje mjesto i odrediti se za najprihvatljivije izvore energije. To je područje, zbog svojih dobro poznatih klimatskih uvjeta, itekako pogodno za korištenje obnovljivih izvora energije. Ispitivanja su pokazala (Energetski institut "Hrvoje Požar", Zagreb), daje Program korištenja vjetra, zbog njegove jačine i učestalosti na otocima i priobalju povoljan kao obnovljivi izvor energije. Stoga je velik interes inozemnih investitora za izgradnjom vjetrenjača - vejtroparkova za proizvodnju električne energije. Program korištenja energije sunčeva zračenja, zbog u prosjeku 2 600 do 3 000 sunčanih sati tijekom godine, na većini otoka i priobalja, a posebice u južnim dijelovima Republike od posebne je važnosti. Program Slika 5. Vjetro-park, detalj iz Španjolske (fotografija uzeta iz časopisa WIND Directions-is the magazine of the European wind Energi Association) |