DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 58 <-- 58 --> PDF |
I. Tolić: LJEPOTU I BOGATSTVO EKOSUSTAVA HRVATSKOG JADRANA TREBA OČUVATI Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 165-173 korištenja biomase, bioplina i energije na mediteranskom području ima višestruko značenje. Poznato je da je u tim klimatima velika proizvodnja biomase koja u sadašnjim uvjetima privređivanja nije dovoljno iskoristiva, a istodobno je velik izvor opasnosti za nastanak i širenje požara. Iskorištavanjem viška biomase uređivale bi se šumske i druge površine i dobivala čista energija. Otpad je problem današnjice i njegovo korištenje za dobijanje bioplina ili druge energije dvostruka je korist. ZAKLJUČAK 1. Geografski položaj, geološke i hidrografske specifičnosti, te pedološke i klimatske osobine daju posebno obilježje biljnom i životinjskom svijetu na otocima i priobalju hrvatskog Jadrana, pa se to područje po ukupnim ljepotama svrstava u sam vrh Europe. Čitavo područje ukrašeno je krškim fenomenima, obiluje podzemnim čistim i pitkim vodama, ima blagu mediteransku klimu, bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta, očuvanu prirodnu izvornost i veliku mogućnost proizvodnje biomase te realnu mogućnost za proizvodnju zdrave hrane. 2. Povijesna uloga šuma za opstanak života na otocima i priobalju hrvatskog Jadrana bila je od posebne važnosti, izražena kroz njene izravne gospodarske vrijednosti drvarenja, ali isto tako, šuma je bila osnovni izvor stočne hrane i prostor za krčenje i stvaranje novih poljoprivrednih površina. U šumi su se skupljali sporedni šumski proizvodi. Općekorisne funkcije šume čovjek je znao cijeniti, pa je stoga, koliko mu je povijesna kruta egzistencija dozvoljavala, šumu ljubomorno čuvao. 3. Suma je nezamjenjivi dio u zaštiti prirode na svim geološkim i pedološkim podlogama i u svim klimatima, ali je na otocima i priobalju nezamjenjivi pojam s bogatstvom i ljepotom. Svi objekti na jadranskokrškom području, bilo da su u službi zaštite prirode LITERATURA 1. Grupa autora, Zagreb, 1992.: Šume u Hrvatskoj monografija, 2. Rauš, Đ., Zagreb, 1991.: Zaštita prirode i čovjekova okoliša, 3. Milišić,N., Split, 1991.: Školjke i puževi Jadrana, 4. Milišić, N., Split, 1994.: Sva riba Jadranskog mora, 5. Separat iz Zbornika DIT Split, 1958. Šumarstvo Dalmacije, 6. Boranić , S., Split, 2000.: Ambijentalna vrijednost priobalnih šuma - predavanje, 7. Stil ino vic, B., Zagreb, 2001.: Biljni uređaji u zaštiti podzemnih voda od utjecaja s autocesta, časopis Hrvatska vodoprivreda, Jadransko krško područje još uvijek nudi zdravu i ekološki čistu sredinu (Nigdje zvijezde ne svijetle kao na mom nebu!), ali isto tako, zbog svojh posebnosti traži poštivanje svojih u istinu specifičnosti, jer bi se nerazumnim zahvatima moglo brzo ostati bez osnovne baze; bez čista zraka, pitke vode i tla na kojem se proizvodi ekološki čista hrana. Obilje biljnih vrsta daje veliku mogućnost bavljenja pčelarstvom na ekološki čistim prostorima, te skupljanje ljekovtog i aromatičnog bilja. - Conclusion ili turistički objekti naglašene ljepote, vezani su uz šumu i njenu funkcije. Bogatstvo biljnih vrsta, faune u moru i na kopnu u izravnoj je vezi sa šumom. U turističkom priobalnom području šuma je dio turističkog imidža, pa je vrednovana njena ambijetalna i vizualna vrijednost, a potom njena boja i miris. 4. Jadransko krško područje zbog geoloških i hidrografskih specifičnosti, prirodnih ljepota, biljnih i životinjski vrsta, te očuvanosti njegove prirodnosti, zahtijeva mnogo mudrosti pri donošenju odluka o zahvatima na tim prostorima. Izgradnjom infrastrukturnih i drugih objekata zahtijeva prije svega očuvanje tla, vodenih sustava i zraka, a potom i zaštitu krajobraza. Treba taj relativno uski prostor zaštititi za čovjeka i od čovjeka. I pored već dobro poznatih prirodnih bogatstava, obzirom na preosjetljive prirodne elemente, svaki promašeni zahvat ostavio bi trajne posljedice. Jadransko priobalje oskudjeva energijom, pa treba pokazti mudrost, štedljivost i odricanje kako bi se očuvle njegove osnovne osobine. Koristiti obnovljivu, ekološki čistu energiju vjetra i sunčevu energiju te energiju biomase bioplina. Već su utvrđene realne mogućnosti za korištenje obnovljive energije, pa je velik interes inozemnih investitora za izgradnju objekata koji će proizvoditi takvu energiju. - References 8. Sažeci, Međunarodna konferencija, Zagreb, 1995. Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i faune u Europi i Hrvatskoj, 9. Prilozi, Zagreb, 1998. Nacionalni program razvoja otoka. |