DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 58     <-- 58 -->        PDF

I. Tolić: LJEPOTU I BOGATSTVO EKOSUSTAVA HRVATSKOG JADRANA TREBA OČUVATI Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 165-173
korištenja biomase, bioplina i energije na mediteranskom
području ima višestruko značenje. Poznato je da
je u tim klimatima velika proizvodnja biomase koja u
sadašnjim uvjetima privređivanja nije dovoljno iskoristiva,
a istodobno je velik izvor opasnosti za nastanak
i širenje požara. Iskorištavanjem viška biomase uređivale
bi se šumske i druge površine i dobivala čista
energija. Otpad je problem današnjice i njegovo korištenje
za dobijanje bioplina ili druge energije dvostruka
je korist.


ZAKLJUČAK


1.
Geografski položaj, geološke i hidrografske specifičnosti,
te pedološke i klimatske osobine daju posebno
obilježje biljnom i životinjskom svijetu na otocima
i priobalju hrvatskog Jadrana, pa se to područje
po ukupnim ljepotama svrstava u sam vrh Europe.
Čitavo područje ukrašeno je krškim fenomenima,
obiluje podzemnim čistim i pitkim vodama, ima
blagu mediteransku klimu, bogatstvo biljnih i životinjskih
vrsta, očuvanu prirodnu izvornost i veliku
mogućnost proizvodnje biomase te realnu mogućnost
za proizvodnju zdrave hrane.
2.
Povijesna uloga šuma za opstanak života na otocima
i priobalju hrvatskog Jadrana bila je od posebne
važnosti, izražena kroz njene izravne gospodarske
vrijednosti drvarenja, ali isto tako, šuma je bila osnovni
izvor stočne hrane i prostor za krčenje i stvaranje
novih poljoprivrednih površina. U šumi su se
skupljali sporedni šumski proizvodi. Općekorisne
funkcije šume čovjek je znao cijeniti, pa je stoga,
koliko mu je povijesna kruta egzistencija dozvoljavala,
šumu ljubomorno čuvao.
3.
Suma je nezamjenjivi dio u zaštiti prirode na svim
geološkim i pedološkim podlogama i u svim klimatima,
ali je na otocima i priobalju nezamjenjivi pojam
s bogatstvom i ljepotom. Svi objekti na jadranskokrškom
području, bilo da su u službi zaštite prirode
LITERATURA


1. Grupa autora, Zagreb, 1992.: Šume u Hrvatskoj monografija,
2. Rauš, Đ., Zagreb, 1991.: Zaštita prirode i čovjekova
okoliša,
3. Milišić,N., Split, 1991.: Školjke i puževi Jadrana,
4. Milišić, N., Split, 1994.: Sva riba Jadranskog mora,
5.
Separat iz Zbornika DIT Split, 1958. Šumarstvo
Dalmacije,
6. Boranić , S., Split, 2000.: Ambijentalna vrijednost
priobalnih šuma - predavanje,
7. Stil ino vic, B., Zagreb, 2001.: Biljni uređaji u zaštiti
podzemnih voda od utjecaja s autocesta, časopis
Hrvatska vodoprivreda,
Jadransko krško područje još uvijek nudi zdravu i
ekološki čistu sredinu (Nigdje zvijezde ne svijetle kao
na mom nebu!), ali isto tako, zbog svojh posebnosti traži
poštivanje svojih u istinu specifičnosti, jer bi se nerazumnim
zahvatima moglo brzo ostati bez osnovne baze;
bez čista zraka, pitke vode i tla na kojem se proizvodi
ekološki čista hrana. Obilje biljnih vrsta daje veliku
mogućnost bavljenja pčelarstvom na ekološki čistim
prostorima, te skupljanje ljekovtog i aromatičnog bilja.


-
Conclusion
ili turistički objekti naglašene ljepote, vezani su uz
šumu i njenu funkcije. Bogatstvo biljnih vrsta, faune
u moru i na kopnu u izravnoj je vezi sa šumom. U turističkom
priobalnom području šuma je dio turističkog
imidža, pa je vrednovana njena ambijetalna i vizualna
vrijednost, a potom njena boja i miris.


4.
Jadransko krško područje zbog geoloških i hidrografskih
specifičnosti, prirodnih ljepota, biljnih i životinjski
vrsta, te očuvanosti njegove prirodnosti,
zahtijeva mnogo mudrosti pri donošenju odluka o
zahvatima na tim prostorima. Izgradnjom infrastrukturnih
i drugih objekata zahtijeva prije svega
očuvanje tla, vodenih sustava i zraka, a potom i zaštitu
krajobraza. Treba taj relativno uski prostor zaštititi
za čovjeka i od čovjeka. I pored već dobro poznatih
prirodnih bogatstava, obzirom na preosjetljive
prirodne elemente, svaki promašeni zahvat ostavio
bi trajne posljedice. Jadransko priobalje oskudjeva
energijom, pa treba pokazti mudrost, štedljivost
i odricanje kako bi se očuvle njegove osnovne
osobine. Koristiti obnovljivu, ekološki čistu energiju
vjetra i sunčevu energiju te energiju biomase bioplina.
Već su utvrđene realne mogućnosti za korištenje
obnovljive energije, pa je velik interes inozemnih
investitora za izgradnju objekata koji će
proizvoditi takvu energiju.
-
References
8.
Sažeci, Međunarodna konferencija, Zagreb, 1995.
Šumsko i vodno bogatstvo i raznolikost flore i
faune u Europi i Hrvatskoj,
9. Prilozi, Zagreb, 1998. Nacionalni program razvoja
otoka.