DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 119-128 podsijavanje sjemena jele na većim ili manjim površiNa području BiH obrađeno je više projekata koji su nama. Uspjeh je bio različit. Gdje su radovi sustavno se odnosili na visoke čiste i mješovite sastojine bukve, nastavljeni provođenjem mjera njege, uspjeh nije izojele i smreke, običog i crnog bora te šume hrasta kitstao (npr. Nevesinje i Sanski Most) ali, nažalost, u venjaka. Na temelju tih istraživanja trebalo je ustanoviti ćini slučajeva radovi nisu nastavljeni, tako daje i željepostojeće stanje te predložiti odgovarajuće mjere, što ni cilj izostao (Stojanović idr. 1986 a i 1986 b). je i učinjeno. 1. PROBLEM U Bosni i Hercegovini, od ukupne površine zemlje koja iznosi 5 113 000 hektara, na šume i šumska tla otpada 2 701 000 hektara šuma i šumskog tla, odnosno oko 52,8 % od ukupne površine zemlje, što je gotovo najveći postotak u Europi. Od te površine na visoke šume otpada 46,9 %, na panjače 34,3 %, na neobrasle površine sposobne za pošumljavanje 14,7 % i na neproduktivna tla 4,1 %. Od ukupne površine bukovih panjača, koja iznosi 927 000 hektara, otpada na panjače, hrasta kitnjaka 218 000 hektara (23,5 %), na panjače bukve 351 000 hektara (38,9 %), na panjače termofilnih hrastova 316 000 hektara (34,1 %) i na ostale panjače 42 000 hektara (4,5 %) (P i n t a r i ć, 1997). Današnje stanje šumskog fonda u visokim šumama, a posebice u panjačama je nezadovoljavajuće, jer je proizvodni potencijal staništa nedovoljno iskorišćen, što se ogleda u niskom volumenu i posebno nezadovoljavajućoj kvaliteti stabala koja trebaju i u buduće biti proizvođači (nekvalitetnog) drveta. Prema istraživanjima Matica i dr. (1971), u visokim šumama bukve svako drugo stablo bukve spada u "škart", a u visokim šumama četinjača i listača u "škart" spada svako peto stablo četinjača i svako drugo stablo listača (pretežno bukve). U panjačama hrasta kitnjaka stanje je loše, na stoje ukazao Pintarić (1999), koji je predložio i mjere koje bi bile korisne da se stanje u tim šumama u što kraćem vremenu popravi. U panjačama bukve oko 77 % volumena drvne mase otpada na III šumsko-uzgojnu kvalitetnu klasu, što znači da se smatra "škartom", od koje se može očekivati samo loše drvo, koje neće naći kupca na tržištu. Razvrstavanje stabala po uzgojno-tehničkim i tehničkim kvalitetnim klasama obradili su detaljno Drinić i dr. (1980), gdje se mogu naći detaljno razrađeni ovi pokazatelji. Istraživanja koja su provedena u panjačama bukve su multidisciplinarna, pa ćemo se na rezultate ovih istraživanja osvrnuti kratko, dok je težište ovog priloga u rezultatima istraživanja utjecaja prorede na prirast i kvalitetu buduće sastojine. OPĆENITO O KARAKTERISTIKAMA STANIŠTA PANJACA BUKVE I O NJIHOVIM TAKSACIJSKIM ELEMENTIMA Na osnovu podataka Inventure šuma na velikim površinama (Matić i dr., 1971) utvrđeno je da se panjače bukve: 1. Nalaze na 60 do 140 m na nižim nadmorskim visinama u odnosu na visoke šume bukve, 2. Da se nalaze na blaže nagnutim terenima u odnosu na visoke šume bukve, 3. Da se povoljnije ekobiološke prilike u panjačama bukve ogledaju u: - dužem trajanju vegetacijskog razdoblja, - višoj temperaturi zraka, - dubljim tlima, - bližem položaju u odnosu na prometnice i prerađivačka središta. Sve ovo uvjetuje da se na tim staništima može postići veća i ekonomski opravdana proizvodnja drveta. Da bi se ovaj obiman zadatak mogao obaviti, bilo je potrebno proučiti prirodne i strukturne karakteristike ovih šuma te njihovo zdravstveno stanje. Zadatak prirodno-taksacijskih komponenata je da se na temelju pedoloških i vegetacijskih istraživanja ove šume svrstaju u osnovne i proizvodne tipove. 2.1. Osnovni i proizvodni tipovi panjača bukve u Bosni i Hercegovini Prilikom klasifikacije istraživanih panjača bukve, izdvojeni su sljedeći osnovni tipovi: 1. Šume bukve na distričnom smeđem tlu iznad permkarbonskih škriljaca i pješčara, 2. Šume bukve i običnog graba na distričnom smeđem tlu iznad permkarbonskih škriljaca i pješčara, 3. Šume bukve na distričnom smeđem tlu iznad rožnjaka i glinaca, 4. Šume bukve na distričnom smeđem tlu iznad dijabaza, rožnjaka i pješčara, 5. Šume bukve na distrično-eutričnim smeđim tlima iznad karbonatnih filita, 6. Šume bukve na distrično-eutričnom smeđem tlu iznad Jurskog fliša, |