DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE BIJELA RODA (Ciconia ciconia L.) Intenzivne promjene u okolišu utjecale su na pad brojnosti bijele rode u većini europskih zemalja pa i njezina nestanka. Zbog tih razloga na europskoj razini definirano je i organizirano praćenje brojnosti bijele rode. Hrvatska je u ovaj projekt uključena preko nacionalnog koordinatora u Zavodu za ornitologiju pri HAZU. Za dobivanje kvalitetnih podataka koji ulaze u međunarodnu obradu izvršena je raspodjela svih naselja u Republici Hrvatskoj u skupine poznatih površina, uzimajući pritom u obzir svu složenost terenskog rada. Kao najbolji model odabran je prostorni raspored prema granicama bivših Općina. Prilikom utvrđivanja brojnosti, potrebno je svake godine obići sva mjesta. Evidentiraju se gnijezda u kojima se rode gnijezde ili ih posjećuju, i tu se zadržavaju najmanje četiri tjedna. Upisuju se osnovni podaci o lokaciji gnijezda (mjesto, adresa), smještaj gnijezda (električni stup, dimnjak, sljeme krova, trafostanica, drvo...), brojnost mladih po gnijezdu i eventualna redukcija jaja ili mladunaca. Iz ovih podataka izračunava se desetak parametara kojima se analizira i prati kretanje brojnosti parova, brojnosti opernjatelih mladunaca i gustoće naseljenosti. Napuštena gnijezda se ne evidentiraju. Na temelju iznesenih podataka možemo zaključiti daje populacija bijele rode stabilna i na području Republike Hrvatske gdje se godišnje gnjezdi oko 1500 parova bijelih roda. Najviše gnijezda nalazi se u riječnim udolinama Save, Drave, Lonje i Česme. Najznačajnije stanište bijele rode u Republici Hrvatskoj je Lonjsko polje, u kojemu je smještena trećina naše populacije. Čigoč, selo u Lonjskom polju, proglašeno je Europskim selom roda. Razlog tomu je što nigdje u Europi nema toliki broj gnjezdećih parova na tako malom prostoru, a uz tu brojnost vezana je i zanimljivost da u Čigošu ima više roda od stanovnika toga sela (oko četrdesetak gnjezdećih parova na površini od 1 km:). Drugi razlog uspješnosti je u odgoju pomlatka, koji premašuje u prosjeku brojku od 3 mladunca po gnijezdu, stoje najviše u Europi. Uspješnost odgoja vezana je uz bogatu prirodnu prehrambenu bazu nepreglednih poplavnih pašnjaka i nizinskih šuma hrasta lužnjaka u Lonjskom polju. Svaki mladunac dnevno pojede oko pola kilograma hrane koja se sastoji uglavnom od žaba, pijavica, punoglavaca, guštera, zmija i kukaca. Uz malo matematike, za tri mladunca to je u prosjeku 1,5 kg hrane dnevno. Rjeđe se događa da ima i po pet mladunaca po gnijezdu, pa je patrebno za ishranu oko 2,5 kg spomenute hrane dnevno. Vjerujem kada bismo mi pokušali pribaviti tu količinu hrane da ne bismo uspjeli. Gnijezda roda izrađena su od grančica promjera 3 do 4 cm, a sredina im je obložena blatom i mekšim materijalom. Nova gnijezda rode naprave u roku od osam dana, a njihova težina premašuje i više od 400 kg. Kod selidbe rode se drže kopna, leteći u jatima visoko, koristeći zračne struje. Naše rode sele se tzv. istočnim smjerom preko Bospora (zapadni pravac je preko Gibraltara) pa u Afriku dolinom rijeke Nil sve do njezina krajnjeg juga, prevaljujući tako u jednom smjeru približno 9 000 km. Potrudimo se i za budućnost očuvati prirodna staništa, a time i prirodne raznolikosti u njima, kako nakon onih povratnih 9000 km rode neće imati potrebu tražiti novi dom. Bijela roda je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Krunoslav Arač, dipl. ing. šumarstva Odlazak po hranu Za ljetnih vrućina mladuncima je potrebna zasjena |