DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 62 <-- 62 --> PDF |
gospodina Željka Rendu lica dipl. ing., odbija donošenje Pravilnika zbog navodne kolizije dvaju spomenutih zakona. U drugom pak slučaju, zbog nekompetentnog tumačenja odredbi članka 67. Zakona o šumama, od strane pomoćnika ministra gospodina Željka R e n d u 1 i ć a dipl. ing., na sjednici Upravnoga odbora održanoj 28. veljače 2001., oštro i kao protuzakonito odbijeno je donošenje Odluke o izmjeni Odluke o kriterijima za raspodjelu sredstava za biološku reprodukciju šuma u 2001. godini, bez mogućnosti dodatnog usmenog obrazloženja. O čemu se zapravo radi? Nepotrebno je ispao sporan izvor financiranja utvrđen točkom 3. st. 1. članka 67. Zakona o šumama "naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma". Naime, za nas operativce, bilo je nesporno, a to je i nedvojbeno određeno člankom 70. Zakona o šumama da se taj izvor sredstava za namjene utvrđene člankom 67. stavkom 2., a ta namjena mora biti "... u skladu sa šumskogospodarskom osnovom, programima za gospodarenje šumama...". Dakle, nema dvojbe da su bitni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma kumulativno zastupljeni u šumskogospodarskoj osnovi područja. To tim više, što je zakonodavac člankom 22. stavkom 1. točkom c/6 Zakona o šumama odredio da organ upravljanja "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb svojim aktom utvrđuje kriterije za raspodjelu sredstava prema namjenama, naravno u skladu sa zakonom. Ta vrlo jasna i dalekovidna odredba Zakona o šumama, predvidjela je da su u prirodi moguće stalne promjene, pa su i moguće izmjene prioriteta. Nažalost, stabilnost podataka o oštećenosti šuma i dinamika sanitarnih sječa nameće kao prioritetne radove u gospodarenju šumama sanaciju staništa i obnovu šuma koje se suše. Naravno daje takva odluka Upravnog odbora rezultirala sasvim izvjesnim razilaženjem u stavovima i razdorom u odnosima između "Hrvatskih šuma" p.o. Za greb i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Slijedio je tada godinu dana dugi put od zahtjeva do službenog obrazloženja spornih članaka Zakona o šumama, Odlukom Hrvatskoga sabora donesenom 6. ožujka a objavljenom u Narodnim novinama br. 22, od 8. ožujka 2002. Iz Odluke je nedvojbeno jasno da su u oba slučaja, dakle i kod čuvara šuma i u slučaju mogućnosti korištenja sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma, "Hrvatske šume" bile u pravu. Prva asocijacija nakon objave Odluke i obrazloženja u Narodnim novinama je legenda o epirskom kralju Piru koji je u 3. stoljeću prije Krista, pobjedivši Rimljane imao tolike žrtve, da je i pobjeda ustvari postala poraz. Financijski, to je nedonošenje odluke izazvalo nepotrebne a izrazito visoke troškove iz vlastitih sredstava za prioritetne radove obnove i sanacije u području jednodobnih šuma, dok je pogrešno preusko usmjerenje sredstava naknade iz čl. 70. ZOS-a uvjetovalo trošenje novca i na davno utvrđene a nepotrebne radove u njezi šikara na priobalju. Riječ je o tako nužnim izmjenama Pravilnika o uređivanju šuma, koje zahtijevamo od 1998. i još ih nismo uspjeli ishoditi, unatoč svim znanstveno-stručnim suglasnostima. Nadalje, takvi odnosi uvredljivog nepovjerenja prema struci u "Hrvatskim šumama" sustavno su razarali tako nužno zajedništvo između Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i "Hrvatskih šuma". Sume to "nose" naravno s ožiljcima i u osjećaju daje stvarna situacija u sukobu sa zdravim razumom. Netko u tim odnosima mora biti mjerodavan posrednik, jer budemo li za svako stručno i moralno nastojanje u dinamici gospodarskoga života morali prizivati Hrvatski sabor, uništiti ćemo šume. Osobno mislim daje neznanje i nepoznavanje života temeljni razlog isključivosti bez pokrića kod svih ovih događanja, jer ono izaziva strah od svake, pa i manje značajne odluke, posebno ako nikome drugome ne vjerujemo. Tomislav Starčević OPĆENITO O STUDIJI "HE NOVO VIRJE - PRIHVATLJIVI REŽIM PODZEMNIH VODA SA STAJALIŠTA ODRŽANJA ŠUMSKIH EKOSUSTAVA" U Šumarskom listu broj 7-8 (2001) u dva su se članka (Be zak 2001, Prpić 2001) pojavili osvrti na studiju "HE Novo Virje - prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava", koju je izvelo projektantsko poduzeće Oikon d.o.o. iz Zagreba, po narudžbi projektantskog poduzeća Elektroprojekt d.d. iz Zagreba (kao projektanta HE Novo Virje), odnosno Hrvatske Elektroprivede (HEP) kao krajnjeg korisnika (Oikon d.o.o. 1999). U spomenutim člancima uočava se nepotpuna informiranost autora o predmetnoj studiji. Cilj ovog članka je potpuno i točno infomiranje hrvatske šumarske javnosti o predmetnoj studiji. Kronologija S obzirom na to daje investitor planirane hidroelektrane predvidio mogućnosti njezinog štetnog utjecaja na šumske ekosustave (ponajprije na temelju ekspertize Šumarskog fakulteta u Zagrebu iz Prethodne Studije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 63 <-- 63 --> PDF |
utjecaja na okoliš (SUO), Prpić i dr. 1993), a tijekom postupka usvajanja Konačne SUO obvezao se štetne utjecaje spriječiti zaštitnim mjerama, ukazala se potreba za izradom stručne podloge na temelju koje bi se odgovarajuće zaštitne mjere osmislile i projektirale. Sukladno tomu, cilj studije "HE Novo Virje - prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" bio je egzaktno odrediti prihvatljivi režim podzemnih voda (u prostoru i vremenu), kao jednu od podloga za konačno tehničko rješenje zaštite zaobalja. Taj je zadatak izvršilo poduzeće Oikon d.o.o., nezavisno od svih ostalih radova na SUO za HE Novo Virje (koje je izvodilo ili koordiniralo poduzeće Elektroprojekt d.d. kao projektant HE). Radovi na studiji trajali su ukupno gotovo dvije godine, od razvoja idejnog rješenja u drugoj polovici 1997. godine, preko prezentiranja idejnog rješenja investitoru početkom 1998. godine, postavljanja terenskog uzorka sredinom 1998. godine, dobave i obrade relevantnih podloga u drugoj polovici 1998. godine, terenskog uzorkovanja krajem 1998. i početkom 1999. godine, sve do obrade podataka i projektiranja prihvatljivog režima zaključno sa sredinom 1999. godine. Dobiveni rezultati prezentirani su na sastanku Komisije za usvajanje SUO krajem 1999. godine, i to u sklopu odgovora na pitanja postavljena tijekom Javnog uvida SUO, te su kao takvi i tretirani unutar konačne SUO prihvaćene od strane komisije. Prostorni obuhvat Iako to iz naslova naše studije nije jasno vidljivo, u dogovoru s investitorom naše se istraživanje prostorno ograničilo na šumu Repaš, ponajprije zbog toga što je taj vrijedni šumski kompleks u neposrednoj blizini planirane akumulacije, pa se na tome području može pretpostaviti najveći negativni utjecaj HE na šumske ekosustave. S druge strane, za to su područje postojali podaci dugogodišnjeg monitoringa podzemnih voda (Državni hidrometeorološki zavod i HEP), kao i detaljni hidropedološki podaci prikupljeni u sklopu ranijih istražnih radova za HE Đurđevac, što je bio nužan preduvjet za izvođenje studije u okolnostima pionirskog rada, dakle bez iskustva šumarske struke na sličnim poslovima u prošlosti. Danas, nakon što postoje opsežne referentne analize za šumu Repaš, moguće je izvesti slične zadatke i na područjima s manje terenskih podataka. Bitno je zaključiti da su iz navedenih razloga rezultati naše studije (prostorne razdiobe prihvatljive srednje mjesečne razine podzemne vode za svaki mjesec u godini) prostorno ograničeni na šumu Repaš. Za druge šumske ekosustave za koje se pretpostavlja negativan utjecaj HE takvi rezultati za sada ne postoje, niti su na bilo koji način pretpostavljeni u našoj studiji. Metode Opisano u najkraćim mogućim crtama, postupak projektiranja prihvatljivog režima za šumu Repaš obu hvatio je: 1) opsežno dendrokronološko istraživanje tehnologijom dugih izvrtaka i digitalne izmjere (ukupno 330 izvrtaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) i crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.), s ukupno 22 725 godova), 2) rekonstrukciju prostornih razdioba mjesečnih razina podzemne vode tijekom zadnjeg stoljeća matematičkim i geostatističkim modelima u funkciji vodostaja rijeke Drave i relevantnih klimatskih čimbenika, 3) modeliranje utjecaja mikroreljefa na temelju digitalnog modela terena izvedenog iz topografskih planova mjerila 1 : 2000 uz ekvidistancu od 10 cm, s prostornom razlučivosti (veličinom piksela) od 3 m, 4) modeliranje prostorne i vremenske razdiobe hidropedoloških čimbenika (kapacitet tla za vodu, visina kapilarnog uspona) u funkciji teksture tla, dubine do podzemne vode i dubine matičnog supstrata (šljunka), 5) rekonstrukciju klimatskih čimbenika tijekom zadnjeg stoljeća (srednja mjesečna temperatura zraka, mjesečna oborina, srednja mjesečna dozračena Sunčeva energija, mjesečna potencijalna evapotranspiracija), 6) razvoj geografskog informacijskog sustava koji je objedinio sve relevantne podloge (prirast, podzemnu vodu, mikroreljef, hidropedološke čimbenike, klimatske čimbenike, prostornu kompeticiju medu stablima), 7) izgradnju modela procjene prirasta u funkciji okolišnih čimbenika metodama multivarijatne statistike i neuronskih mreža, 8) simulacije prirašćivanja za različite režime podzemne vode korištenjem spomenutih modela za različite starosti sastojina (pri čemu su klimatske varijable simulirane kao slučajni proces s parametrima izvedenim iz stvarnih podataka, a ostale varijable uzete kao vremenske konstante) i 9) projektiranje graničnih režima podzemne vode koji osiguravaju održanje šumskog ekosustava. Ograničenja Osnovna ograničenja naše studije su: 1) projektiranje prihvatljivog režima samo na temelju prirasta gospodarskih vrsta drveća (ne uzimajući u obzir npr. elemente biodiverziteta pojedinih biljnih i životinjskih skupina) i 2) projektiranje prihvatljivih razina, a ne i parametara kakvoće podzemne vode. Korištenje prirasta kao jedinog kriterija bilo je nužno zbog potrebe za orijentiranjem istraživanja u prošlost i korištenjem postojećih okolišnih podataka. Imajući na umu relativnu konzervativnost dobivenih rezultata (sličnost projektiranog prihvatljivog režima i recentne dinamike podzemne vode), kao i činjenicu da su gospodarske vrste drveća ujedno i najvažniji edifikatori istraživanih ekosustava, smatramo daje prirast bio dovoljan kriterij za zadanu svrhu. Unatoč tomu, u sklopu naše studije izradili smo i prijedlog monitoringa šumskih ekosustava koji obuhvaća čitav niz dodatnih kriterija stabilnosti ekosustava, s ciljem kontrole naših rezultata, kao i s ciljem kontrole njihove provedbe, što se tiče kakvoće podzemne vode, u sklopu studije smo, unatoč relativno oskudnim podacima, do |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 64 <-- 64 --> PDF |
kazali da prirast pozitivno i statistički značajno korelira s količinom otopljenoga kisika u podzemnoj vodi. Na temelju toga preporučili smo da zbog ostanka na strani sigurnosti, nakon eventualne izgradnje hidroelektrane kakvoća podzemne vode treba ostati u okvirima do sada mjerenih vrijednosti. Konačni rezultati Investitoru su kao rezultati radova isporučeni: glavni izvještaj (koji osim opisa projektiranja prihvatljivog režima sadrži i prijedlog dopunskih istraživanja), četiri knjige priloga (dvije za dendrokronološku bazu podataka, jedna za hidropedološku bazu podataka i jedna za bazu klimatoloških podataka), te izolinije prihvatljivih minimalnih i maksimalnih srednjih mjesečnih apsolutnih razina podzemne vode u mjerilu 1 : 25 000 za područje šume Repaš, i to za svaki mjesec u godini. Na temelju zadnje navedene podloge, investitor u skladu s preuzetim obvezama može osmisliti i projektirati zaštitne mjere (npr. površinsku odvodnju) kojima bi, u slučaju izgradnje HE Novo Virje, na području šume Repaš postigao režim podzemne vode projektiran u našoj studiji i time osigurao opstanak postojećih šumskih ekosustava. Teorijski govoreći, iako je naša studija izvedena u sklopu istražnih radova za HE Novo Virje, prihvatljivi režim projektiran u njoj može poslužiti kao podloga za izgradnju bilo kojeg hidrotehničkog objekta za koji se pretpostavlja negativan utjecaj na šumu Repaš (nezavisno od njegovog utjecaja u smjeru sniženja ili povišenja razina podzemne vode). Osim toga, rezultati dobiveni u našoj studiji mogu se dodatno iskoristiti unutar šumarske struke, i to za egzaktno sagledavanje okolišnih uvjeta unutar kojih se održava stabilnost nizinskih šumskih ekosustavima na području Podravine, kao i za egzaktno sagledavanje proizvodnosti šumskih staništa spomenutog područja u funkciji vremena i okolišnih čimbenika. Recenzije Investitor je nakon primitka dovršene studije angažirao dva nezavisna recenzenta (dr. se. Jakob Marti nović dipl. ing. šum., znanstveni savjetnik Šumar skog instituta Jastrebarsko u mirovini i dr. se. Zeljko Španjol dipl. ing. šum., docent Šumarskog fakulteta) koji su dali pozitivne recenzije. Nakon prezentacije rezultata naše studije na Komisiji za prihvat SUO HE Novo Virje, viša savjetnica Vera Cvek-Domljan dipl. ing. šum., članica Komisije i predstavnica Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, inicirala je još jednu recenziju studije, koja je povjerena dr. se. Karlu Bezaku dipl. ing. šum. i koja je bila negativna. Naš odgovor na tu recenziju pročitan je na sljedećoj sjednici Komisije za prihvat SUO. Sve tri recenzije, kao i naš odgovor na recenziju dr.se Karla B e z a k a, donosimo u prilogu ovome članku. Javna objava rezultata Nakon prihvaćanja studije od strane investitora, iz izravnih rezultata studije ili naknadnih obrada prikupljenih podataka, objavili smo ukupno pet znanstvenih radova, dva u časopisu kojeg citira ´Current Contents´ (Antonić i dr. 2001a, Antonić i dr. 2001b), dva u časopisima s međunarodnom recenzijom (Antonić i dr. 1999, Hatić i dr. 2000), te jedan u stručnom časopisu (Antonić i dr. 2000). Tome treba dodati i pregledni članak u Šumarskom listu (Antonić 2001), koji se u razmatranju ekologije hrasta lužnjaka u Hrvatskoj u značajnoj mjeri koristi rezultatima studije. Osim toga, trenutno su još četiri znanstvena rada, tematski i sadržajno izravno povezana s našom studijom, u pripremi za objavljivanje u inozemnim znanstvenim časopisima. Nakon prihvaćanja studije od strane investitora, predstavili smo studiju i njezine rezultate na više predavanja na znanstvenim i stručnim skupovima, između ostalog i na stručnoj tribini Hrvatskoga šumarskog društva u svibnju 2000. godine. U lipnju iste godine poduzeće Oikon d.o.o. dobilo je prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša Priznanje od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske za predmetnu studiju, koje je predstavnicima poduzeća uručeno na prigodnoj svečanosti na Brijunima. LITERATURA Antonić, O., Mark i, A. i Hatić, D. 1999: Modelling of climatic variables as part of a dendroecological study in the Repaš forest, Prekodravlje, Croatia. Hrvatski meteorološki časopis 33/34, 39-51. Antonić, O., Hatić, D., Križan, J., Bukovec, D. i Borović , D. 2000: Projektiranje režima podzemne vode kao preduvjeta opstanka nizinskih šuma u području hidrorehničkog zahvata primjer šume Repaša i HE Novo Virje. Hrvatske vode 32, 205-223. Antonić , O. 2001: Je li hrast lužnjak u Hrvatskoj vrsta klimatogene rasprostranjenosti? Šumarski list 1-2,45-56. Antonić, O,, Hatić, D., Križan, J. i Bukovec, D. 2001a: Modelling groundwater regime acceptable for the forest survival after the building of the hydro-electric power plant. Ecol. Modelling 138, 277-288. Antonić, 0„ Hatić, D. i Pernar,R. 2001b: DEM- based depth in sink as an environmental estimator. Ecol. Modelling 138, 247-254. Bezak, K. 2001: Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava. Šumarski list 7-8, 455-456. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Hatić, D., Antonić, O., Španjol,Ž. i Križan, J. 2000: Growth of old oak trees in Croatia: the preliminary results of TGECC programme. Glas. šum. pokuse 37.311-321. Oikon d.o.o., 1999: HE Novo Virje - prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava (Glavni izvještaj). Oikon d.o.o., Zagreb. 220 pp. Prpić, B., Matić, S., Rauš, Đ., Seletković, Z., Vukelić, J., Vranković,A., Pernar, N. i Oršanić , M. 1993: Prethodna studija utjecaja na okoliš HE Novo Virje - Šumarska komponenta. Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 41 pp. P rp i ć, B. 2001: Utjecaj vodotehničkih zahvata na stabilnost sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj u primjeru HE Novo Virje. Šumarski list 7-8, 379-390. PRILOZI Recenzija dr. se. JakobaMartinovića 1. Podaci o recenzentu: Dr. se. Jakob Martinović znanstveno zanimanje: znanstveni savjetnik za područje pedologije u mirovini matični broj istraživača: 029041 adresa recenzenta: Zagreb, Braće Domany 4/14 Zaključak Studija HE NOVO VIRJE - Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava predstavlja znanstveno-istraživačkim metodama utemeljeno djelo koje obrađuje u prvom redu prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava, a razmatra i šire odnose na relaciji podzemna voda, vodni režim tla i prirast promatranog šumskog drveća. Po koncepciji i metodama rada ova studija ima pionirsko obilježje pa se s pravom može očekivati da će imati usmjeravajući utjecaj na daljnje proučavanje zamršene pedokronološke problematike naših nizinskih šuma. Stoga djelo valja podržati i pozitivno cijeniti, te autorima omogućiti u skraćenom obliku tiskanje najvažnijih spoznaja studije. Recenzija doc. dr. se. Željka S p a nj o 1 a 1. Podaci o recenzentu: Doc. dr. se. Željko Španjol Znanstveno zanimanje: Docent i predmetni nastavnik iz predmeta Zaštita prirode i šumske melioracije krša na šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Matični broj istraživača: 114526 Adresa recenzenta: Jarnovićeva 7/6, Zagreb Zaključna misao Projekt HE Novo Virje "Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" na temelju ispravnih šumarskih i prirodoslovnih postavki egzaktno definira režim podzemnih voda sa stajališta održivosti šumskih ekosustava. Autori su se koristili primjerenim znanstveno-istraživačkim metodama na dovoljno velikim i pouzdanim uzorcima svih istraživanih varijabli. U potpunosti je zadovoljen projektni zadatak postavljen pred autore. Definirani su režimi podzemnih voda koji su prihvatljivi sa stajališta održanja postojećih šumskih ekosustava u šumi Repaš. Na temelju do bivenih rezultata mogu se projektirati mjere zaštite zaobalja. Definirani prihvatljivi režim podzemnih voda jamči opstanak bogatstva ovog šumskog ekosustava. S druge strane, kako je već u ovoj studiji istaknuto, projektirani režim vjerojatno nije optimalan ni sa stajališta šumarstva niti sa stajališta energetike, i u tom smislu bilo bi prikladno izvesti predložena dopunska istraživanja. Rezultati tih istraživanja mogli bi znatno doprinijeti funkciji HE Novo Virje kao višenamjenskog objekta. Recenzija dr. se. Karla B e z a k a 1. Podaci o recenzentu: dr. se. Karlo Bezak Znanstveno zanimanje: viši znanstveni suradnik Znanstveno područje: Biotehničke znanosti Znanstvena grana: Uređivanje i zaštita Matični broj istraživača: 3433 Adresa: Zagreb, Idrijska4 Zaključak Autori studije "HE NOVO VIRJE - Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" u svojim istraživanjima koristili su se klasičnim teorijama, suvremenim metodama i modernom kompjutorskom tehnologijom. Rezultati istraživanja sukladni su klasičnim, fenomenološkim teorijama, stoga je i prihvatljiv režim podzemnih voda gruba aproksimacija prirodne stvarnosti. Predskazivanje budućeg prirasta i budućeg razvojnog tijeka sastojinske strukture šuma kao i razvojnog tijeka šumskog ekosustava složen je zadatak, praktično nemoguć. Predskazivanja takve vrste rješava kvantna teorija polja. Istraživanje fundamentalnih zakonitosti rđstenja kao temeljnog fenomena prirode odlučujuće je za predskazanje prirasta i budućeg razvojnog tijeka sastojinske strukture. Valna predodžba sustava rastenja vodi na opći postupak o kvantiziranju. Dualizmom vala i korpuskule, koji proniče čitavu prirodu, stavljene su granice klasičnim teorijama. Kvantnom hipotezom, uz princip korespodencije N. Bohra i princip neodređenosti W. Heisenberga, može se slobodno zaključiti da je predloženi režim podzemnih voda autora studije velika neizvjesnost za budući razvojni tijek šumskog ekosustava šireg područja HE - NOVO VIRJE. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Odgovor izvoditelja studije na recenziju dr. se. Karla Bezaka dr. se. Oleg Antonić dipl. ing. šumarstva Institut Ruder Bošković, Bijenička 54, Zagreb U Zagrebu, 22. veljače 2000. Predmet: "HE NOVO VIRJE - Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" - odgovor na recenziju dr. se. Karla Bezaka Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Avenija Vukovar 68., 10000 Zagreb Očitujem se u svoje osobno ime (kao projektant voditelj), kao i u ime ostalih projektanata na projektu o recenziji naše studije "HE Novo Virje - Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava", koju je izradilo projektantsko poduzeće OIKON d.o.o. iz Zagreba. Recenziju je izradio dr. se. Karlo Bezak dipl. ing. šumarstva, sukladno zahtjevu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Recenzent je korektno opisao sadržaj naše studije. Nadalje, recenzent je, u sklopu svog mišljenja, korektno opisao problem i cilj istraživanja, metode istraživanja i očekivane rezultate, obilno se pritom služeći formulacijama iz naše studije. U dijelu recenzije koji se odnosi na definiranje zavisne i nezavisnih varijabli, recenzent ističe da je "prognoza budućeg debljinskog i visinskog prirasta ključni problem u biotehničkoj znanosti". Slažemo se daje to jedan od važnih problema u šumarskoj znanosti. Recenzent ističe daje "podjela nezavisnih varijabli gruba aproksimacija ekoloških čimbenika koji utječu na stanje drveća". Ne vidimo kako taksativna podjela varijabli u skupine može biti aproksimacija ekoloških čimbenika koji utječu na stanje drveća. Međutim, iz daljnjeg teksta u recenziji dade se razabrati daje recenzentova osnovna zamjerka našoj studiji tretman vremena (starosti) kao varijable o kojoj, između cijelog niza ostalih varijabli, prirast zavisi. Tako recenzent navodi da "entiteti materije, vremena i prostora, sami po sebi nemaju smisla". Moramo priznati da ne uviđamo vezu te teze i našeg konkretnog istraživanja. Dalje autor široko raspravlja o svojoj teoriji periodičnog rasta i razvoja šuma, predstavljajući je kao alternativu općeprihvaćenoj teoriji sigmoidnog rasta, koju naziva Aksiomom i ističe potrebu za njezinom revizijom. Naglašavamo kako nam je već dugo poznata recenzentova teorija i kako pažljivo pratimo recenzentova nastojanja tijekom zadnjeg desetljeća da dokaže njezinu ispravnost. Iskreno mu želimo da u tome uspije. No jedini nama poznati put do toga cilja uključuje vrednovanje od strane međunarodne znanstvene zajednice. Radeći na rješenju postavljenog nam zadatka, za kojeg smatramo daje previše važan, stvaran i praktičan, da bi na njemu iskušavali alternativne teorije, po šli smo od znanstveno obilno podkrijepljenih teza, od kojih je jedna sigmoidni rast. Zbog težine postavljenog zadatka, na tim smo tezama morali graditi modele koji su dijelom novina i u svjetskim znanstvenim razmjerima. Ispravnost našeg pristupa i rezultata ilustrira činjenica da samo pola godine nakon završetka projekta imamo u tisku pet znanstvenih radova koji obrađuju teme iz naše studije, od čega dva u časopisima koje citira "Current Contents", a tri u časopisima s međunarodnom recenzijom. Bojimo se da nam to ne bi pošlo za rukom da smo u studiji koristili autorovu alternativnu teoriju rasta, jednostavno zato što bi sam temelj našeg rada bilo lako dovesti u pitanje. Ipak, ukoliko recenzent uspije dokazati ispravnost svoje teorije na znanstveno primjeren način, dakle objavljivanjem u jednom od niza postojećih specijaliziranih međunarodnih znanstvenih časopisa (kojima će, vjerujemo, biti čast objaviti teoriju koja iz temelja mijenja dosadašnje poglede), s radošću ćemo se, o vlastitom trošku, prihvatiti revizije našeg modela u uvjerenju da ćemo dobiti još bolje rezultate od onih koje smo dobili. Iako procjenjujemo da su naši rezultati udovoljili postavljenom projektnom zadatku, stojimo na stajalištu da je problem opstanka nizinskih šuma u nas previše velik i važan da se ne bi rješavao najboljim postojećim metodama. Napominjemo još daje, tehnički gledano, zahvaćenje hipotetskih periodičnih gibanja u kontekstu našeg ekološkog modela izvodivo. Zadržavajući se većinom u domeni svoje alternativne teorije, recenzent ne komentira naše rezultate u modeliranju prirasta kao funkcije okolišnih varijabli, posebno glede podzemne vode, gdje zapravo leži težište obrađivanog problema. Smatramo da su ti rezultati obilno predstavljeni u našoj studiji, što omogućava njihovu detaljnu analizu i kritiku. Zašto recenzent to ne čini, nije nam poznato. Recenzent tvrdi daje "neprihvatljiva definicija minimalnog prirasta (koji osigurava preživljavanje biljaka) kao faktor sigurnosti". Apsolutno se slažemo s recenzentom. Upravo iz tog razloga taj kriterij prihvatljivosti nismo ni koristili. Korišteni kriterij (nazvali smo ga "modemi minimum") detaljno smo opisali i obrazložili u našoj studiji, usporedivši isti s kriterijem "minimalnog prirasta". Kriterij koji smo mi koristili recenzent ne komentira iz nama nepoznatih razloga. Recenzent tvrdi daje "definiranjem skupine okolišnih varijabli Pojava primarnih štetnika i bolesti zanemarena procjena stvarnog zdravstvenog stanja, procjena oštećenosti, odnosno vitalnost istraživanih sastojina". Sintagma "primarni štetnici i bolesti", po udžbeničkoj definiciji, obuhvaća organizme koji napadaju potpuno zdrava stabla, te ga tako i mi koristimo. Problem zdravstvenog stanja i vitalnosti istraživanih sastojina, iako on u biti ne korespondira s postavljenim projektnim zadat |