DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 63 <-- 63 --> PDF |
utjecaja na okoliš (SUO), Prpić i dr. 1993), a tijekom postupka usvajanja Konačne SUO obvezao se štetne utjecaje spriječiti zaštitnim mjerama, ukazala se potreba za izradom stručne podloge na temelju koje bi se odgovarajuće zaštitne mjere osmislile i projektirale. Sukladno tomu, cilj studije "HE Novo Virje - prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" bio je egzaktno odrediti prihvatljivi režim podzemnih voda (u prostoru i vremenu), kao jednu od podloga za konačno tehničko rješenje zaštite zaobalja. Taj je zadatak izvršilo poduzeće Oikon d.o.o., nezavisno od svih ostalih radova na SUO za HE Novo Virje (koje je izvodilo ili koordiniralo poduzeće Elektroprojekt d.d. kao projektant HE). Radovi na studiji trajali su ukupno gotovo dvije godine, od razvoja idejnog rješenja u drugoj polovici 1997. godine, preko prezentiranja idejnog rješenja investitoru početkom 1998. godine, postavljanja terenskog uzorka sredinom 1998. godine, dobave i obrade relevantnih podloga u drugoj polovici 1998. godine, terenskog uzorkovanja krajem 1998. i početkom 1999. godine, sve do obrade podataka i projektiranja prihvatljivog režima zaključno sa sredinom 1999. godine. Dobiveni rezultati prezentirani su na sastanku Komisije za usvajanje SUO krajem 1999. godine, i to u sklopu odgovora na pitanja postavljena tijekom Javnog uvida SUO, te su kao takvi i tretirani unutar konačne SUO prihvaćene od strane komisije. Prostorni obuhvat Iako to iz naslova naše studije nije jasno vidljivo, u dogovoru s investitorom naše se istraživanje prostorno ograničilo na šumu Repaš, ponajprije zbog toga što je taj vrijedni šumski kompleks u neposrednoj blizini planirane akumulacije, pa se na tome području može pretpostaviti najveći negativni utjecaj HE na šumske ekosustave. S druge strane, za to su područje postojali podaci dugogodišnjeg monitoringa podzemnih voda (Državni hidrometeorološki zavod i HEP), kao i detaljni hidropedološki podaci prikupljeni u sklopu ranijih istražnih radova za HE Đurđevac, što je bio nužan preduvjet za izvođenje studije u okolnostima pionirskog rada, dakle bez iskustva šumarske struke na sličnim poslovima u prošlosti. Danas, nakon što postoje opsežne referentne analize za šumu Repaš, moguće je izvesti slične zadatke i na područjima s manje terenskih podataka. Bitno je zaključiti da su iz navedenih razloga rezultati naše studije (prostorne razdiobe prihvatljive srednje mjesečne razine podzemne vode za svaki mjesec u godini) prostorno ograničeni na šumu Repaš. Za druge šumske ekosustave za koje se pretpostavlja negativan utjecaj HE takvi rezultati za sada ne postoje, niti su na bilo koji način pretpostavljeni u našoj studiji. Metode Opisano u najkraćim mogućim crtama, postupak projektiranja prihvatljivog režima za šumu Repaš obu hvatio je: 1) opsežno dendrokronološko istraživanje tehnologijom dugih izvrtaka i digitalne izmjere (ukupno 330 izvrtaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) i crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.), s ukupno 22 725 godova), 2) rekonstrukciju prostornih razdioba mjesečnih razina podzemne vode tijekom zadnjeg stoljeća matematičkim i geostatističkim modelima u funkciji vodostaja rijeke Drave i relevantnih klimatskih čimbenika, 3) modeliranje utjecaja mikroreljefa na temelju digitalnog modela terena izvedenog iz topografskih planova mjerila 1 : 2000 uz ekvidistancu od 10 cm, s prostornom razlučivosti (veličinom piksela) od 3 m, 4) modeliranje prostorne i vremenske razdiobe hidropedoloških čimbenika (kapacitet tla za vodu, visina kapilarnog uspona) u funkciji teksture tla, dubine do podzemne vode i dubine matičnog supstrata (šljunka), 5) rekonstrukciju klimatskih čimbenika tijekom zadnjeg stoljeća (srednja mjesečna temperatura zraka, mjesečna oborina, srednja mjesečna dozračena Sunčeva energija, mjesečna potencijalna evapotranspiracija), 6) razvoj geografskog informacijskog sustava koji je objedinio sve relevantne podloge (prirast, podzemnu vodu, mikroreljef, hidropedološke čimbenike, klimatske čimbenike, prostornu kompeticiju medu stablima), 7) izgradnju modela procjene prirasta u funkciji okolišnih čimbenika metodama multivarijatne statistike i neuronskih mreža, 8) simulacije prirašćivanja za različite režime podzemne vode korištenjem spomenutih modela za različite starosti sastojina (pri čemu su klimatske varijable simulirane kao slučajni proces s parametrima izvedenim iz stvarnih podataka, a ostale varijable uzete kao vremenske konstante) i 9) projektiranje graničnih režima podzemne vode koji osiguravaju održanje šumskog ekosustava. Ograničenja Osnovna ograničenja naše studije su: 1) projektiranje prihvatljivog režima samo na temelju prirasta gospodarskih vrsta drveća (ne uzimajući u obzir npr. elemente biodiverziteta pojedinih biljnih i životinjskih skupina) i 2) projektiranje prihvatljivih razina, a ne i parametara kakvoće podzemne vode. Korištenje prirasta kao jedinog kriterija bilo je nužno zbog potrebe za orijentiranjem istraživanja u prošlost i korištenjem postojećih okolišnih podataka. Imajući na umu relativnu konzervativnost dobivenih rezultata (sličnost projektiranog prihvatljivog režima i recentne dinamike podzemne vode), kao i činjenicu da su gospodarske vrste drveća ujedno i najvažniji edifikatori istraživanih ekosustava, smatramo daje prirast bio dovoljan kriterij za zadanu svrhu. Unatoč tomu, u sklopu naše studije izradili smo i prijedlog monitoringa šumskih ekosustava koji obuhvaća čitav niz dodatnih kriterija stabilnosti ekosustava, s ciljem kontrole naših rezultata, kao i s ciljem kontrole njihove provedbe, što se tiče kakvoće podzemne vode, u sklopu studije smo, unatoč relativno oskudnim podacima, do |