DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Odgovor izvoditelja studije na recenziju dr. se. Karla Bezaka dr. se. Oleg Antonić dipl. ing. šumarstva Institut Ruder Bošković, Bijenička 54, Zagreb U Zagrebu, 22. veljače 2000. Predmet: "HE NOVO VIRJE - Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" - odgovor na recenziju dr. se. Karla Bezaka Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Avenija Vukovar 68., 10000 Zagreb Očitujem se u svoje osobno ime (kao projektant voditelj), kao i u ime ostalih projektanata na projektu o recenziji naše studije "HE Novo Virje - Prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava", koju je izradilo projektantsko poduzeće OIKON d.o.o. iz Zagreba. Recenziju je izradio dr. se. Karlo Bezak dipl. ing. šumarstva, sukladno zahtjevu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Recenzent je korektno opisao sadržaj naše studije. Nadalje, recenzent je, u sklopu svog mišljenja, korektno opisao problem i cilj istraživanja, metode istraživanja i očekivane rezultate, obilno se pritom služeći formulacijama iz naše studije. U dijelu recenzije koji se odnosi na definiranje zavisne i nezavisnih varijabli, recenzent ističe da je "prognoza budućeg debljinskog i visinskog prirasta ključni problem u biotehničkoj znanosti". Slažemo se daje to jedan od važnih problema u šumarskoj znanosti. Recenzent ističe daje "podjela nezavisnih varijabli gruba aproksimacija ekoloških čimbenika koji utječu na stanje drveća". Ne vidimo kako taksativna podjela varijabli u skupine može biti aproksimacija ekoloških čimbenika koji utječu na stanje drveća. Međutim, iz daljnjeg teksta u recenziji dade se razabrati daje recenzentova osnovna zamjerka našoj studiji tretman vremena (starosti) kao varijable o kojoj, između cijelog niza ostalih varijabli, prirast zavisi. Tako recenzent navodi da "entiteti materije, vremena i prostora, sami po sebi nemaju smisla". Moramo priznati da ne uviđamo vezu te teze i našeg konkretnog istraživanja. Dalje autor široko raspravlja o svojoj teoriji periodičnog rasta i razvoja šuma, predstavljajući je kao alternativu općeprihvaćenoj teoriji sigmoidnog rasta, koju naziva Aksiomom i ističe potrebu za njezinom revizijom. Naglašavamo kako nam je već dugo poznata recenzentova teorija i kako pažljivo pratimo recenzentova nastojanja tijekom zadnjeg desetljeća da dokaže njezinu ispravnost. Iskreno mu želimo da u tome uspije. No jedini nama poznati put do toga cilja uključuje vrednovanje od strane međunarodne znanstvene zajednice. Radeći na rješenju postavljenog nam zadatka, za kojeg smatramo daje previše važan, stvaran i praktičan, da bi na njemu iskušavali alternativne teorije, po šli smo od znanstveno obilno podkrijepljenih teza, od kojih je jedna sigmoidni rast. Zbog težine postavljenog zadatka, na tim smo tezama morali graditi modele koji su dijelom novina i u svjetskim znanstvenim razmjerima. Ispravnost našeg pristupa i rezultata ilustrira činjenica da samo pola godine nakon završetka projekta imamo u tisku pet znanstvenih radova koji obrađuju teme iz naše studije, od čega dva u časopisima koje citira "Current Contents", a tri u časopisima s međunarodnom recenzijom. Bojimo se da nam to ne bi pošlo za rukom da smo u studiji koristili autorovu alternativnu teoriju rasta, jednostavno zato što bi sam temelj našeg rada bilo lako dovesti u pitanje. Ipak, ukoliko recenzent uspije dokazati ispravnost svoje teorije na znanstveno primjeren način, dakle objavljivanjem u jednom od niza postojećih specijaliziranih međunarodnih znanstvenih časopisa (kojima će, vjerujemo, biti čast objaviti teoriju koja iz temelja mijenja dosadašnje poglede), s radošću ćemo se, o vlastitom trošku, prihvatiti revizije našeg modela u uvjerenju da ćemo dobiti još bolje rezultate od onih koje smo dobili. Iako procjenjujemo da su naši rezultati udovoljili postavljenom projektnom zadatku, stojimo na stajalištu da je problem opstanka nizinskih šuma u nas previše velik i važan da se ne bi rješavao najboljim postojećim metodama. Napominjemo još daje, tehnički gledano, zahvaćenje hipotetskih periodičnih gibanja u kontekstu našeg ekološkog modela izvodivo. Zadržavajući se većinom u domeni svoje alternativne teorije, recenzent ne komentira naše rezultate u modeliranju prirasta kao funkcije okolišnih varijabli, posebno glede podzemne vode, gdje zapravo leži težište obrađivanog problema. Smatramo da su ti rezultati obilno predstavljeni u našoj studiji, što omogućava njihovu detaljnu analizu i kritiku. Zašto recenzent to ne čini, nije nam poznato. Recenzent tvrdi daje "neprihvatljiva definicija minimalnog prirasta (koji osigurava preživljavanje biljaka) kao faktor sigurnosti". Apsolutno se slažemo s recenzentom. Upravo iz tog razloga taj kriterij prihvatljivosti nismo ni koristili. Korišteni kriterij (nazvali smo ga "modemi minimum") detaljno smo opisali i obrazložili u našoj studiji, usporedivši isti s kriterijem "minimalnog prirasta". Kriterij koji smo mi koristili recenzent ne komentira iz nama nepoznatih razloga. Recenzent tvrdi daje "definiranjem skupine okolišnih varijabli Pojava primarnih štetnika i bolesti zanemarena procjena stvarnog zdravstvenog stanja, procjena oštećenosti, odnosno vitalnost istraživanih sastojina". Sintagma "primarni štetnici i bolesti", po udžbeničkoj definiciji, obuhvaća organizme koji napadaju potpuno zdrava stabla, te ga tako i mi koristimo. Problem zdravstvenog stanja i vitalnosti istraživanih sastojina, iako on u biti ne korespondira s postavljenim projektnim zadat |