DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 68 <-- 68 --> PDF |
dr. (1987 i 1989), dok su metode ekološkog modeliranja kojima smo se koristili u studiji srodne metodama koje je kod nas (opet na području šume Repaš) već koristio Ivkov (1993, 1994). 2. Kolegica Vera Cvek-Domljan dipl. ing. šum. nije bila recenzent naše studije, kako to navodi autor, pa sukladno tome nije ni mogla dati negativnu recenziju. Ona je bila član Komisije za prihvat SUO za Novo Virje i inicijator izrade treće recenzije. 3. Na stručnoj tribini Hrvatskog šumarskog društva nije ukazano na neprihvatljivost bilo kojih podataka koje smo koristili u našoj studiji, kako to autor navodi. Smatramo da nije dovoljno izraziti subjektivnu sumnju u neke podatke da bi se ukazalo na njihovu neprihvatljivost. Takav pristup odlučno odbijamo. U znanosti, a i u tehnici (biotehnici), uvriježene su pouzdanije metode ocjene prihvatljivosti. Neprecizne i nejasne tvrdnje 1. Prva rečenica drugog odjeljka na str. 385 ("Studija je zadovoljila cilj zadatka...") je nerazumljiva, jer nije jasno za što se "može reći daje ishitreno...": za cilj, zadatak ili za nešto treće. Ipak, iz daljnjeg teksta razvidno je da autor članka dovodi u pitanje same rezultate naše studije (prihvatljivi režim podzemne vode) tvrdeći na više mjesta u tekstu da su "korišteni podaci o kapilarnom usponu netočni". Zapravo, u našoj studiji nisu se koristili nikakvi podaci o kapilarnom usponu, pa sukladno tome nisu ni korišteni netočni podaci. Mi smo, naime, kao polazište prihvatili rezultate ranijih hidropedoloških istraživanja (usporedi npr. Antić i dr. 1987 ili Bušić 1997) koji pokazuju daje udio frakcije sitnog pijeska (čestice promjera od 0.05 do 0.02 mm) u mehaničkom sastavu tla visoko koreliran s visinom kapilarnog podizanja. Zatim smo na temelju postojećih rezultata laboratorijskih analiza mehaničkog sastava tla s 100 pedoloških profila u Repašu izradili model procjene udjela sitnog pijeska u funkciji kvalitativne procjene klase teksture (fingerprobe - proba prstom), koji smo na kraju primijenili na svakoj od 5712 hidropedoloških sondi (na kojima je klasa teksture uzorkovana na terenu), i to za svakih 10 cm dubine, od površine do dubine bušenja (maksimalno 4 m). Slijedila je prostorna interpolacija i korištenje dobivenih podataka u modeliranju prirasta. Drugim riječima, mi smo usvojili kao ranije dokazanu činjenicu daje udio sitnog pijeska u mehaničkom sastavu dobar procjenitelj kapilarnog uspona, a zatim smo taj udio procjenjivali na sondama u funkciji klase teksture. Naravno daje takav pristup aproksimacija stvarnosti, kao što su uostalom i drugi dijelovi naše studije, npr. rekonstrukcija klimatskih parametara za postaju Đurđevac u funkciji udaljenih postaja Osijek i Zagreb (za razdoblje prije početka mjerenja), rekonstrukcija dubina podzemne vode u šumi Repaš determinističkim modelom u funkciji vodostaja rijeke Drave tijekom cijelog 20. stoljeća, kao i korištenje sadašnjih kompeticijskih odnosa između stabala u sastojini kao procjenitelja kompeticijskih odnosa u prošlosti. Aproksimacija je i sam model prirasta u funkciji okolišnih varijabli koji je, osim stoje opterećen pogreškom izmjere izvrtaka i greškama svih gore navedenih aproksimacija, opterećen još neuključivanjem podataka o napadima primarnih šumskih štetnika, eventualnim nejednolikim gospodarenjem šumama na istraživanom području, kao i genetskom varijabilnošću unutar uzorkovanih populacija dominantnih vrsta drveća. Jasno je da su i konačni rezultati naše studije, sukladno svemu tome, aproksimacija. Nije, međutim, jasno na koji način autor članka izvodi zaključak da su zbog opisane procjene kapilarnog uspona konačni rezultati naše studije neprihvatljivi. Sama činjenica da se radi o aproksimaciji ne može biti dovoljan argument za takav zaključak, jer su aproksimacije svakodnevni dio šumarske struke (i ne samo nje). Tako je aproksimacija i procjena drvne mase u funkciji prsnog promjera i ocjene boniteta šume (uporaba jednoulaznih tablica), kao i procjena drvne mase u funkciji prsnog promjera i visine stabla, koja je pak opet aproksimativno procijenjena na manjem uzorku visinskom krivuljom (korištenje dvoulaznih tablica). Za zadatke sličnije onome kojeg smo rješavali u našoj studiji, dobar je primjer "Studija hidrološke sanacije šume Repaš" (P rp i ć i dr. 1987), u kojoj je količina vode koju je potrebno osigurati navodnjavanjem nakon izgradnje derivacijskog kanala planirane HE Đurđevac također aproksimirana na temelju (preuzeto iz Prpić i dr. 1987): 1) izmjere transpiracije šumskog drveća gravimetrijskom metodom (mg/g u minuti) tijekom tri dana krajem kolovoza 1986. na lišću dohvaćanom iz krošnje puškom sačmaricom, 2) pretpostavke da biomasa lišća iznosi 4 t/ha i da vegetacijsko razdoblje traje 180 dana, 3) vremenske ekstrapolacije srednjaka izmjerenih vrijednosti transpiracije na cijelo vegetacijsko razdoblje, 4) prostorne ekstrapolacije srednjaka izmjerenih vrijednosti na temelju podataka o uredajnim razredima, 5) oduzimanja prosječne godišnje oborine tijekom vegetacijskog razdoblja i 6) zaokruživanja konačnog rezultata s 10 416 784 m3 na 10 000 000 m! vode. 2. Autor neprecizno navodi da smo u izradi naše studije koristili "pedološke podatke, piezometre i karte detaljne izmjere koje je pripremio fakultetski tim". Pojašnjavajući pitanje korištenja hidropedoloških podataka, treba istaknuti daje 1987. godine tim Šumarskog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom prof, dr. se. Branimira Prpića izveo u sklopu istražnih |