DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 73 <-- 73 --> PDF |
U tim se okolnostima postavlja pitanje da li zadržavanje takvog "postojećeg stanja vodnih odnosa" u konkretnom slučaju koristi zadanim ciljevima gospodarenja šumom. Istovremeno bi u Hrvatskoj sigurno našli i posve drugačije primjere, u kojima bi bilo upravo prikladno zahtijevati zadržavanje "postojećeg stanja vodnih odnosa", nakon što bi ih precizno definirali. To znači daje, zbog raznovrsnosti prirodnih uvjeta i procesa u sprezi s različitim ljudskim utjecajima, potrebno detaljno sagledati svaki pojedini slučaj, bez predrasuda i preuranjenih zaključaka. Razmišljajući na takav način, zaključili smo daje zadatak koji smo dobili i riješili u našoj studiji vjerojatno mogao biti i bolje postavljen, ne stavljajući u prvi plan zaštitu postojećih šumskih ekosustava a priori, nego nastojeći iskoristiti mogućnost regulacije već poremećenih vodnih odnosa za postizanje stabilnih i sa stajališta šumarske struke poželjnih okolišnih uvjeta. Sukladno tomu, na kraju naše studije predložili smo dopunska istraživanja sljedećeg sadržaja: 1. Utjecaj promjene morfologije korita rijeke Drave na sukcesiju šumske vegetacije (s ciljem detaljnog sagledavanja promjena u šumskim ekosustavima šireg područja Podravine i njihovih uzroka - prirodnih i antropogenih, što bi omogućilo predviđanje mogućih promjena u budućnosti). 2. Melioracijska uloga HE Novo Virje na šumske ekosustave u zaobalju (s ciljem procjene mogućeg pozitivnog utjecaja buduće hidroelektrane na šumske ekosustave koji teorijski može biti: zaustavljanje negativnog trenda isušivanja šumskih staništa, stabilizacija režima podzemne vode, maksimizacija proizvodnje drvne mase ili rekonstrukcija nizinskih šuma iz prošlosti prilagođenijih na vlažnija staništa (treći i četvrti zahtjev međusobno se isključuju). 3. Ekonomska interpretacija promjena u šumskim ekosustavima za različite stupnjeve zaštite zaobalja HE Novo Virje (s ciljem analize troška i koristi u šumskim ekosustavima za različite mjere zaštite, uzimajući u obzir kako šumsko-gospodarske pokazatelje, tako i pokazatelje općekorisnih funkcija šume). 4. Monitoring šumskih ekosustava (s ciljem kontrole ostvarenja projektiranog režima podzemnih voda mjerama zaštite zaobalja, provjere projektiranog prihvatljivog režima, kao i pravovremenog otkrivanja neočekivanih promjena u ekosustavima). Ostvarenje predloženih istraživanja, koja bi bila u interesu ne samo hidroenergetike i vodoprivrede, nego jednako i šumarstva i općenito optimalnog gospodarenja prostorom, značajno ovisi o suradnji i povjerenju između različitih struka. Zaključak U svijetu (pa tako i u našoj zemlji), poznat je velik broj slučajeva u kojima su hidro tehnički objekti i zahvati (koji po svojoj definiciji mijenjaju prirodne hi drološke uvjete, odnosno "postojeće stanje vodnih odnosa") negativno utjecali na stabilnost nizinskih šumskih ekosustava (u čijem arealu su takvi zahvati učestali i raznovrsni), često uzrokujući i propadanje šuma na većim površinama (pregled takvih događaja u Hrvatskoj daje Prpić , 2001). Šumarska struka u Hrvatskoj u prošlosti nije bila uključena u proces projektiranja hidrotehničkih objekata i zahvata, nego je, a i to rijetko i u najboljem slučaju, upitana za mišljenje. Budući daje, s druge strane, na temelju kumuliranog negativnog iskustva traženo (ili ne traženo) mišljenje šumarske struke sve češće bivalo a priori negativno, stvoreno je ozračje u kojemu su nizinske šume po definiciji zona konflikta između hidrotehnike i šumarstva. Može se pretpostaviti daje u uvjetima minoriziranja šumarske struke sjedne i općenito manje temeljitih istraživanja utjecaja zahvata na okoliš s druge strane, inzistiranje šumara na konfliktu bilo shvatljivo i za šumske ekosustave korisno. Danas, u promijenjenim društvenim uvjetima koje ponajviše obilježava sve stroža procedura procjene utjecaja zahvata na okoliš, procjene prihvatljivosti zahvata i donošenja mjera zaštite okoliša, uporno inzistiranje na konfliktu postalo je anakrono, oportuno i neproduktivno. Ozbiljna je teškoća šumarske struke u Hrvatskoj što je u međuvremenu to inzistiranje poprimilo gotovo mitske razmjere. Jer u konačnici je ono uvijek štetno za struku samu. Tvrdnje poput onih da je "erozija korita rijeke Drave izazvana utjecajem uzvodnih elektrana" (unatoč tome stoje dokazano daje ta erozija posljedica i drugih utjecaja, kao i da traje daleko duže) i da bi "Vodoprivreda trebala pronaći način zaustavljanja erozije riječnog dna i tako stvoriti prirodnije uvjete za nizinske šume nizvodno od HE Dubrava" (valjda upravo toliko "prirodne" koliko su bile prije njezine izgradnje) samo daju argumente drugim strukama za daljnju minorizaciju uloge šumarske struke u našem društvu. Smatramo da je detaljan, argumentiran i profesionalan odgovor šumarske struke na svako pitanje drugih struka, koje je u domeni šuma i šumarstva, doprinos jačanju uloge šumarske struke u društvu. Takav je odgovor ujedno i mjera vlastite kompetentnosti i samopoštovanja. Tijekom rada na našoj studiji, na to smo mislili mnogo više nego primjerice na okolnost da su neki od nas proveli djetinjstvo na dravskim sprudovima, koji su, iako dvjestotinjak kilometara nizvodno, jako slični onima koje će akumulacija HE Novo Virje nepovratno potopiti. Za zadani problem to je jednostavno bilo irelevantno, a k tome i izvan naše struke. Na kraju bih si dopustio metaforičko pitanje: Smije li si hrvatsko šumarstvo, krajnje praktična struka koja gospodari trećinom državnog teritorija, uopće dopustiti oscilacije između mitologije i kvantne fizike (ne želeći time nipošto umanjiti opći značaj tih disciplina u kulturi i znanosti)? |