DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 75     <-- 75 -->        PDF

MIŠLJENJE O GLEDIŠTU IZVODITELJA ŠUMARSKE STUDIJE
ZA H.E. NOVO VIRJE


Mišljenje o napisu Olega Antonića u ovoj rubrici
pod naslovom: Općenito o studiji "HE Novo Virje prihvatljivi
režim podzemnih voda sa stajališta održanja
šumskih ekosustava" te napisu istoga autora:
"Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih
voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava"
- gledište izvoditelja istoimene studije za H.E. Novo
Virje.


Primjedbe na način postavljanja pokusa
i obradu podataka studije


Studija ne može poslužiti kao osnova za sanaciju
zaobalja projektirane H.E. Novo Virje. Nastojat ću
to ukratko obrazložiti.


Pokus je postavljen uz isključivo davanje prednosti
položaju piezometara u šumi Repaš. Mjerenje dendrometrijskih
veličina obavljeno je u 22 grupe po 15 stabala.
Izmjereno je 231 stablo hrasta lužnjaka, 97 stabala
poljskoga jasena i 10 stabala crne johe. Iz studije
vidljivo je da su mjerenja obavljena po grupama, a ne u
pokusnim plohama kako ih se u studiji naziva.


Klimatski podaci uzeti su od Meteorološke postaje
Đurđevac osnovane 1960. godine. Za ekstrapolaciju u
prošlost korišteni su klimatski podaci Zagreba i Osijeka.


Podaci o podzemnim vodama uzeti su od 20 piezometara.
Kod 15 piezometara mjerenja su započela
1986, kod četiri piezometra 1989, a jedan piezometar
mjerenje od 1996. godine. Završetak vremenskoga niza
je 1997. godina.


Vremenski nizovi su prekratki, iznose 12, 9 i 2 godine.
U kratkim vremenskim nizovima ne uočavaju se
stresne godine kada je s velikom vjerojatnošću moguće
utvrditi i uzroke stresa. Pri tomu valja znati da je elementarna
jedinica uzorka stablo a ne god, jer nas zanima
kako se stablo razvija tijekom određenoga razdoblja,
odnosno kako je njegov prirast reagirao na određene
čimbenike u toj godini. Istraživanja moraju biti vezana
uz kalendarsku godinu pojedinoga goda određenoga stabla,
jer su svi čimbenici vezani uz tu godinu. Grupni podaci
o godovima zanemarili su kalendarsku godinu i sakrili
istinski podatak o šumskom drvetu, koji je za regularnu
šumsku sastojinu potrebno obraditi po šumskoj
zajednici i dobnom razredu. Nedopustivo je na osnovi
tako kratkih vremenskih nizova donositi "egzaktne" rezultate
koji se odnose na vremensko razdoblje od 100 i
više godina. Tako malo stvarnih podataka nije dovoljno
ni za procjenu razvoja jedne šumske zajednice, a kamoli
za cijelu šumu Repaš, koja se sastoji od šest šumskih zajednica,
odnosno šumskih ekosustava. Uostalom i svi
ostali podaci koje su koristili autori studije na osnovi su
aproksimacija i ekstrapolacija.


U šumi Repaš ove su šumske zajednice: Tipična šuma
hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-
Quercetum robo ris typicum Rauš 1971).


Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba s kostrikom


(Carpino betuli-Quercetum roboris brachvpodietosum
sylvaticae Rauš 1986).
Suma hrasta lužnjaka i poljskoga jasena (Querco-
Fraxinetum angiistifoliae Rauš 1986).
Suma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem
(Leucoio-Fraxinetum angiistifoliae Glav. 1950).
Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum
glutinosae Rauš 1968).


Uz stare rukavce Drave nalazimo šumu bijele vrbe s
bročikom (Galio-Salicetum albe Rauš 1973) i u manjim
površinama druge zajednice mekih listača.


Komentar obrade podataka studije


Studija se temelji na mnogim pretpostavkama, za
čiju bi provjeru trebalo najmanje 100 godina. Kompjutori
su samo oruđe korisno istraživačima, s kojim se
mora znati služiti, ali se, primjerice ne može utvrditi da
je x = f(x) (g = f(g)) i dobiti jaku korelaciju. Ne želim
ulaziti u obradu podataka, ali je zasigurno točno da se
radi o premalom broju uzoraka i krivo postavljenom
pokusu u velikoj raznolikosti staništa i sastojina u šumi
Repaš. Želim naglasiti da se radi o prirodnoj šumi sastavljenoj
od šest šumskih zajednica, koje se sastoje od
više vrsta drveća u jednodobnim sastojinama, što znači
da svaka šumska zajednica obuhvaća barem pet dobnih
razreda i da se radi o razdobljima od 100 do 160 i više
godina. To su mješovite sastojine različitih vrsta drveća,
a debljinski prirast iste vrste drveta iz različitih
šumskih zajednica signifikantno se razlikuje.


Napominje se, nadalje, daje obračun prihvatljivoga
režima podzemnih voda netočan, jer je kapilarno podizanje
podzemne vode u ekološkom profilu tla ustanovljeno
i procjenom teksture tla (finger probe) za 5 713 pedoloških
sondi (Prpić, 2001).


Zanimljivo je da u prilogu studije nema karte šumskih
zajednica šume Repaš koja je autorima bila na raspolaganju
u našem izvješću 1993, dok, primjerice nalazimo
kartu srednje mjesečne dubine podzemne vode u
šumi Repaš za travanj 1900, 1930, 1960. godine na osnovi
ekstrapoliranih podataka, kojima, općenito, vrvi
čitava studija.


S obzirom na premalen broj stvarnih mjerenja sama
obrada i prikaz rezultata nisu ovdje toliko zanimljivi
osim što lijepo izgledaju. Danas su goleme mogućnosti
brzog računanja, simuliranje različitih modela dobiva




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 76     <-- 76 -->        PDF

mo u tren oka. Takve lijepe sličice možemo vrlo lako dobiti
s podacima koji nisu pouzdani te s podacima "iz rukava".
Ne vjerujem daje drugo spomenuto ovdje slučaj.


Rasprava o šumarskim istraživanjima u
zaobalju planirane HE Novo Vir je


Program istraživanja fakultetskoga tima postavljen
je s ciljem dobivanja pouzdanih podataka o stanju vodnih
odnosa nizinskih šumskih ekosustava zaobalja planirane
HE N. Virje, zatim o sadašnjem stanju staništa i
šumskih sastojina s težištem na vladajućem ekološkom
čimbeniku - vodi, koji izravno utječe na sav živući svijet
toga prostora. Cilj istraživanja bio je utvrditi vodne
odnose u pojedinom šumskom ekosustavu glede dobi
edifikatorskih vrsta drveća te promjena u tijeku, uvjetovanih
prirodnim i antropogenim utjecajem, te konačno
prosudba utjecaja planirane hidroelektrane na nizinske
šume zaobalja.


U istraživanjima koja bi bila prilog konačnoj studiji
utjecaja na okoliš, trebale su biti obuhvaćene utjecane
gospodarske jedinice "Repaš-Gabajeva greda", "Đurđevačke
nizinske šume", "Svibovica", "Koprivničke
nizinske šume" i "Banov brod", ukupne površine
12 605,66 ha. Program smo parcijalno dali na zahtjev
"Elektroprojekta" te sudjelovali u izboru lokaliteta piezometara,
uz upozorenje da se ne mogu započeti radovi
na HE Novo Virje dok se ne završe šumarska istraživanja.
Investitor je, međutim, ustrajao na stajalištu da se
hidroelektrana gradi i istovremeno istražuje, što je sa
šumarskoga stajališta neprihvatljivo.


Predložena istraživanja nisu jamčila izvjesnu konačnicu
i mogla su završiti pozitivnim ili negativnim rezultatom
s obzirom na realizaciju investicije. Investitor je,
međutim, isključivo zahtijevao pozitivan rezultat, odnosno
tražio prihvatljiv režim podzemnih voda sa stajališta
šumskih ekosustava, uz obećanje zadovoljenja potreba
šume za vodom pomoću vodotehničkih rješenja (pasivna
i aktivna zaštita). Budući da bi nulto stanje vodnih
odnosa u prostom koje je zazasigurno preduvjet današnjega
funkcioniranja i strukture šumskih ekosustava
bilo nemoguće utvrditi tijekom i poslije izgradnje hidroelektrane,
te kako su mjerenja na tek postavljenim piezometrima
praktički neupotrebljiva (vremenski niz),
nismo mogli ispuniti zahtjev investitora zbog nedostatka
relevantnih podataka koji se tek prikupljaju, pa su istraživanja
za neko vrijeme odgođena.


Glede biološkog kapitala sadržanog u nizinskim šumama
utjecanoga područja, koji predstavlja veću vrijednost
od investicije i pruža veću godišnju vrijednost
u prirastu drva od proizvodnje hidroelektrane (P rp i ć i
Jak o vac , 1998) te šumarskih iskustava o nepovoljnom
utjecaju uzvodnih hidroelektrana (Ormož, Varaždin,
Dubrava), držali smo razumnim pričekati uvjete za


pouzdana istraživanja. Smatrali smo daje naš program
prihvaćen i nismo to shvatili sukobom između energetike
i vodoprivrede sjedne strane i šumarstva s druge
strane kako to navodi Antonić u svome napisu na početku
ove rubrike. Očekivali smo da naš možebitni negativni
rezultat koji ne bi podržao predloženi projekt
hidroelektrane ne mora biti odustajanje od energetskoga
korištenja Drave, jer postoje i druga riješenja, primjerice
hidroelektrana nultoga pada koja ne bi ugrozila
nizinske šume, ali i ona druga, primjerice različiti načini
turizma ili međunarodni rezervat biosfere.


Tim stručnjaka OIKON-a na čelu s dva šumara projektanta
u uvodu studije pod naslovom Cilj pišu: citiram
"Cilj projekta je egzaktno odrediti prihvatljiv režim
podzemnih voda na temelju bioloških pokazatelja.
Tako određen prihvatljiv režim treba biti osnova za konačno
tehničko rješenje zaštite zaobalja koje bi omogučilo
održanje postojećih nizinskih šumskih ekosustava
u zaobalju buduće HE Novo Virje, a posebno šume
Repaš. " Egzaktno određivanje prihvatljivoga režima
podzemnih voda je pretenciozna tvrdnja, a pogotovo je
nemoguće poslije ovako maloga uzorka. Drugo, tim
OIKON-a daje otvorene ruke investitoru da ostvani
projekt bez daljnjih istraživanja, s tim da ne mora primijeniti
vodotehničke mjere, jer u projektnoj dokumentaciji
Knjiga HO 1.0 Prilog 8, List 17 , podpoglavlje
8.9. SUME piše: citiram "Do sada provedena pedološka,
hidropedološka, fitocenološka, dendrometrijska
istraživanja, opažanja nivoa vode u ekološlcom profilu
te analize korijenovog sustava glavnih vrsta drveća u
šumi Repaš, a osobito na stacionarnim objektima (istraživanja
OIKON-a, op. autora) dostatna su podloga
za Konačnu studiju utjecaja na okoliš HE Novo


Virje". Budući daje Konačna studija utjecaja na okoliš
HE N. Virje prihvaćena, to je zapravo odobrenje za dobivanje
svih ostalih papira za gradnju.


Nije li to zeleno svjetlo za početak izgradnje hidroelektrane
i nepovratnu promjenu postojećega stanja
vodnih odnosa, koji su preduvjet sadašnjega uspijevanja
nizinskih šuma u čitavom zaobalju projektirane hidroelektrane.


Šumarska struka uspjela se u posljednje vrijeme nametnuti
kao ravnopravan partner u korištenju i planiranju
prostora. Tome je zasigurno pomogao opći trend
zaštite prirode i okoliša te povećanje vrijednosti općekorisnih
funkcija šuma (vezivanje ugljika, povoljan
utjecaj na klimu, ispuštanje kisika, sprječavanje erozije,
"stvaranje" pitke vode, zaustavljanje emisija štetnih
plinova, razvoj turizma, opća zaštita prirode, živući
fond gena i dr.). Struka je već tako daleko došla da
može postavljati uvjete koji osiguravaju uspijevanje
nizinskih šuma uz korištenje rijeke i njezina zaobalja
po ostalim zainteresiranim gospodarskim granama,
uključivši energetiku i vodoprivredu te opću zaštitu
prirode i turizam s rekreacijom.