DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 76 <-- 76 --> PDF |
mo u tren oka. Takve lijepe sličice možemo vrlo lako dobiti s podacima koji nisu pouzdani te s podacima "iz rukava". Ne vjerujem daje drugo spomenuto ovdje slučaj. Rasprava o šumarskim istraživanjima u zaobalju planirane HE Novo Vir je Program istraživanja fakultetskoga tima postavljen je s ciljem dobivanja pouzdanih podataka o stanju vodnih odnosa nizinskih šumskih ekosustava zaobalja planirane HE N. Virje, zatim o sadašnjem stanju staništa i šumskih sastojina s težištem na vladajućem ekološkom čimbeniku - vodi, koji izravno utječe na sav živući svijet toga prostora. Cilj istraživanja bio je utvrditi vodne odnose u pojedinom šumskom ekosustavu glede dobi edifikatorskih vrsta drveća te promjena u tijeku, uvjetovanih prirodnim i antropogenim utjecajem, te konačno prosudba utjecaja planirane hidroelektrane na nizinske šume zaobalja. U istraživanjima koja bi bila prilog konačnoj studiji utjecaja na okoliš, trebale su biti obuhvaćene utjecane gospodarske jedinice "Repaš-Gabajeva greda", "Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica", "Koprivničke nizinske šume" i "Banov brod", ukupne površine 12 605,66 ha. Program smo parcijalno dali na zahtjev "Elektroprojekta" te sudjelovali u izboru lokaliteta piezometara, uz upozorenje da se ne mogu započeti radovi na HE Novo Virje dok se ne završe šumarska istraživanja. Investitor je, međutim, ustrajao na stajalištu da se hidroelektrana gradi i istovremeno istražuje, što je sa šumarskoga stajališta neprihvatljivo. Predložena istraživanja nisu jamčila izvjesnu konačnicu i mogla su završiti pozitivnim ili negativnim rezultatom s obzirom na realizaciju investicije. Investitor je, međutim, isključivo zahtijevao pozitivan rezultat, odnosno tražio prihvatljiv režim podzemnih voda sa stajališta šumskih ekosustava, uz obećanje zadovoljenja potreba šume za vodom pomoću vodotehničkih rješenja (pasivna i aktivna zaštita). Budući da bi nulto stanje vodnih odnosa u prostom koje je zazasigurno preduvjet današnjega funkcioniranja i strukture šumskih ekosustava bilo nemoguće utvrditi tijekom i poslije izgradnje hidroelektrane, te kako su mjerenja na tek postavljenim piezometrima praktički neupotrebljiva (vremenski niz), nismo mogli ispuniti zahtjev investitora zbog nedostatka relevantnih podataka koji se tek prikupljaju, pa su istraživanja za neko vrijeme odgođena. Glede biološkog kapitala sadržanog u nizinskim šumama utjecanoga područja, koji predstavlja veću vrijednost od investicije i pruža veću godišnju vrijednost u prirastu drva od proizvodnje hidroelektrane (P rp i ć i Jak o vac , 1998) te šumarskih iskustava o nepovoljnom utjecaju uzvodnih hidroelektrana (Ormož, Varaždin, Dubrava), držali smo razumnim pričekati uvjete za pouzdana istraživanja. Smatrali smo daje naš program prihvaćen i nismo to shvatili sukobom između energetike i vodoprivrede sjedne strane i šumarstva s druge strane kako to navodi Antonić u svome napisu na početku ove rubrike. Očekivali smo da naš možebitni negativni rezultat koji ne bi podržao predloženi projekt hidroelektrane ne mora biti odustajanje od energetskoga korištenja Drave, jer postoje i druga riješenja, primjerice hidroelektrana nultoga pada koja ne bi ugrozila nizinske šume, ali i ona druga, primjerice različiti načini turizma ili međunarodni rezervat biosfere. Tim stručnjaka OIKON-a na čelu s dva šumara projektanta u uvodu studije pod naslovom Cilj pišu: citiram "Cilj projekta je egzaktno odrediti prihvatljiv režim podzemnih voda na temelju bioloških pokazatelja. Tako određen prihvatljiv režim treba biti osnova za konačno tehničko rješenje zaštite zaobalja koje bi omogučilo održanje postojećih nizinskih šumskih ekosustava u zaobalju buduće HE Novo Virje, a posebno šume Repaš. " Egzaktno određivanje prihvatljivoga režima podzemnih voda je pretenciozna tvrdnja, a pogotovo je nemoguće poslije ovako maloga uzorka. Drugo, tim OIKON-a daje otvorene ruke investitoru da ostvani projekt bez daljnjih istraživanja, s tim da ne mora primijeniti vodotehničke mjere, jer u projektnoj dokumentaciji Knjiga HO 1.0 Prilog 8, List 17 , podpoglavlje 8.9. SUME piše: citiram "Do sada provedena pedološka, hidropedološka, fitocenološka, dendrometrijska istraživanja, opažanja nivoa vode u ekološlcom profilu te analize korijenovog sustava glavnih vrsta drveća u šumi Repaš, a osobito na stacionarnim objektima (istraživanja OIKON-a, op. autora) dostatna su podloga za Konačnu studiju utjecaja na okoliš HE Novo Virje". Budući daje Konačna studija utjecaja na okoliš HE N. Virje prihvaćena, to je zapravo odobrenje za dobivanje svih ostalih papira za gradnju. Nije li to zeleno svjetlo za početak izgradnje hidroelektrane i nepovratnu promjenu postojećega stanja vodnih odnosa, koji su preduvjet sadašnjega uspijevanja nizinskih šuma u čitavom zaobalju projektirane hidroelektrane. Šumarska struka uspjela se u posljednje vrijeme nametnuti kao ravnopravan partner u korištenju i planiranju prostora. Tome je zasigurno pomogao opći trend zaštite prirode i okoliša te povećanje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma (vezivanje ugljika, povoljan utjecaj na klimu, ispuštanje kisika, sprječavanje erozije, "stvaranje" pitke vode, zaustavljanje emisija štetnih plinova, razvoj turizma, opća zaštita prirode, živući fond gena i dr.). Struka je već tako daleko došla da može postavljati uvjete koji osiguravaju uspijevanje nizinskih šuma uz korištenje rijeke i njezina zaobalja po ostalim zainteresiranim gospodarskim granama, uključivši energetiku i vodoprivredu te opću zaštitu prirode i turizam s rekreacijom. |