DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Naših 200 000 ha prirodnih nizinskih šuma možemo očuvati ako se uspješno dogovorimo s ostalim korisnicima prostora. Mora se priznati da su energetika, vodoprivreda i graditelji cesta donedavno bezobzirno zanemarivali šumu, projektirajući i ostvarujući svoje projekte bez dogovora sa šumarstvom. Glede HE Novo Virje predstavnici šumarstva su prije deset godina, kada se odustalo od HE Đurđevac i započela rasprava o projektiranju te hidroelektrane, upozorili na opasnosti koje prijete šumama ako se projekt ostvari, te da će šumari biti protiv hidroelektrane s odvodnim kanalom i akumulacijom s tako visokim stupcem vode. Šumarsko protivljenje izazvalo je bezkompromisno nametanje prvobitnoga projekta investitora, te dovelo do etiketiranja fakultetskoga tima, nazvavši njihova stajališta mitologijom. HEP je, najvjerojatnije preko "Elektroprojekta", izabrao izvoditelja studije i recenzente. Firma OIKON obavila je svoj posao, a to isto su učinili i recenzenti. HEP je tim načinom izravno utjecao na donošenje Konačne studije o utjecaja na okoliš HE Novo Virje. Antonić navodi da javna objava rezultata istraživanja studije potvrđuje njezinu visoku vrijednost (dva u časopisu kojega citira "Current Contens", dva u časopisu s međunarodnom recenzijom i jedan u stručnom časopisu). Pitanje je, međutim, da li bi radovi bili prihvaćeni da su recenzenti znali koliki je broj stvarnih podataka rada koji ima pretenziju utjecati na odluku o vrlo rizičnom zahvatu u prostor, i kako se zapravo postavljaju pokusi u šumarstvu. U Antonićevu prilogu raspravi u ovoj rubrici ukazuje se na povećano sušenje hrasta lužnjaka u šumi Repaš, AKTUALNO stoje objašnjeno izrazito sušnim razdobljem i erozijom dna rijeke Drave nizvodno od HE Dubrava, uz napomenu da bi vodoprivreda trebala pronaći način zaustavljanja te pojave (P rp i ć, 2001). Autor smatra tu izjavu razlogom minorizacije uloge šumarske struke u našem društvu. To je, međutim, samo podsjećanje vodoprivrednih stručnjaka na primjer koji su vidjeli prilikom stručne ekskurzije vodoprivrednika, energetičara i šumara u dolinu rijeke Rajne (nazočni hidroenergetičari HEP-a i nekoliko uglednih vodoprivrednih stručnjaka) gdje su njemački vodoprivrednici dodavanjem šljunka u korito Rajne sanirali učinak erozije riječnoga dna. Na kraju se postavlja pitanje jesu li pasivni i aktivni vodoprivredni sustavi zaštite koje su preporučili projektanti HE Novo Virje zaista učinkoviti, i gdje su iskušani? Budući da pasivni sustavi zaštite u području uzvodnih hrvatskih hidroelektrana na Dravi nisu zaštitili šume, upitna je i aktivna zaštita te njezino eventualno pozitivno djelovanje. Prema dosadašnjim spoznajama šumarske znanosti, jedina mogućnost održavanja odraslih lužnjakovih šumskih ekosustava je zadržavanje recentnih vodnih odnosa. Kako je to vodotehničkom pasivnom i aktivnom zaštitom upitno zbog vrlo kompliciranoga sustava opskrbe stabala dodatnom podzemnom vodom, treba odustati od ostvarenja predloženoga projekta HE Novo Virje, a za korekcije razina podzemnih voda treba prihvatiti način vodoprivrednika u dolini rijeke Rajne. Branimir Prpić Okrugl i stol : "KOJA SU STRUČNA, ODGOVORNA I JAVNA ODREĐENJA HRVATSKIH ŠUMARA O STRATEGIJI ŠUMARSTVA, RESTRUKTURIRANJU "HRVATSKIH ŠUMA" I NOVOM ZAKONU O ŠUMAMA" Kao što smo u prethodnom broju Šumarskog lista najavili, nakon usuglašavanja, donosimo Zaključke i prikaz dijelova rasprave s Okruklog stola. Ono o čemu je u poticaju raspravi govorio pomoćnik ministra Željko R e n d u 1 i ć, dipl. ing., već smo naveli, a izlaganje Ivana Istoka, dipl. ing., nadopunjavamo shemom poduzetih aktivnosti u svrhu izrade čim kvalitetnije Nacionalne šumarske politike i strategije, što se tiče restrukturiranja "Hrvatskih šuma", izlaganje Ivana Hodića, prikazujemo u nešto skraćenom obliku, izostavljajući one dijelove koji se odnose na vremenski slijed događanja od ustroja javnog poduzeća do trgovačkog društva. Mišljenja ogranaka HŠD-a, koji su iz tri, moglo bi se reći šumarski najznačajnije hrvatske regije, iskazali mišljenje svoga članstva u pisanom obliku, donosimo gotovo u cijelosti kao značajan doprinos raspravi. |