DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Naših 200 000 ha prirodnih nizinskih šuma možemo očuvati ako se uspješno dogovorimo s ostalim korisnicima prostora. Mora se priznati da su energetika, vodoprivreda i graditelji cesta donedavno bezobzirno zanemarivali šumu, projektirajući i ostvarujući svoje projekte bez dogovora sa šumarstvom. Glede HE Novo Virje predstavnici šumarstva su prije deset godina, kada se odustalo od HE Đurđevac i započela rasprava o projektiranju te hidroelektrane, upozorili na opasnosti koje prijete šumama ako se projekt ostvari, te da će šumari biti protiv hidroelektrane s odvodnim kanalom i akumulacijom s tako visokim stupcem vode. Šumarsko protivljenje izazvalo je bezkompromisno nametanje prvobitnoga projekta investitora, te dovelo do etiketiranja fakultetskoga tima, nazvavši njihova stajališta mitologijom. HEP je, najvjerojatnije preko "Elektroprojekta", izabrao izvoditelja studije i recenzente. Firma OIKON obavila je svoj posao, a to isto su učinili i recenzenti. HEP je tim načinom izravno utjecao na donošenje Konačne studije o utjecaja na okoliš HE Novo Virje. Antonić navodi da javna objava rezultata istraživanja studije potvrđuje njezinu visoku vrijednost (dva u časopisu kojega citira "Current Contens", dva u časopisu s međunarodnom recenzijom i jedan u stručnom časopisu). Pitanje je, međutim, da li bi radovi bili prihvaćeni da su recenzenti znali koliki je broj stvarnih podataka rada koji ima pretenziju utjecati na odluku o vrlo rizičnom zahvatu u prostor, i kako se zapravo postavljaju pokusi u šumarstvu. U Antonićevu prilogu raspravi u ovoj rubrici ukazuje se na povećano sušenje hrasta lužnjaka u šumi Repaš, AKTUALNO stoje objašnjeno izrazito sušnim razdobljem i erozijom dna rijeke Drave nizvodno od HE Dubrava, uz napomenu da bi vodoprivreda trebala pronaći način zaustavljanja te pojave (P rp i ć, 2001). Autor smatra tu izjavu razlogom minorizacije uloge šumarske struke u našem društvu. To je, međutim, samo podsjećanje vodoprivrednih stručnjaka na primjer koji su vidjeli prilikom stručne ekskurzije vodoprivrednika, energetičara i šumara u dolinu rijeke Rajne (nazočni hidroenergetičari HEP-a i nekoliko uglednih vodoprivrednih stručnjaka) gdje su njemački vodoprivrednici dodavanjem šljunka u korito Rajne sanirali učinak erozije riječnoga dna. Na kraju se postavlja pitanje jesu li pasivni i aktivni vodoprivredni sustavi zaštite koje su preporučili projektanti HE Novo Virje zaista učinkoviti, i gdje su iskušani? Budući da pasivni sustavi zaštite u području uzvodnih hrvatskih hidroelektrana na Dravi nisu zaštitili šume, upitna je i aktivna zaštita te njezino eventualno pozitivno djelovanje. Prema dosadašnjim spoznajama šumarske znanosti, jedina mogućnost održavanja odraslih lužnjakovih šumskih ekosustava je zadržavanje recentnih vodnih odnosa. Kako je to vodotehničkom pasivnom i aktivnom zaštitom upitno zbog vrlo kompliciranoga sustava opskrbe stabala dodatnom podzemnom vodom, treba odustati od ostvarenja predloženoga projekta HE Novo Virje, a za korekcije razina podzemnih voda treba prihvatiti način vodoprivrednika u dolini rijeke Rajne. Branimir Prpić Okrugl i stol : "KOJA SU STRUČNA, ODGOVORNA I JAVNA ODREĐENJA HRVATSKIH ŠUMARA O STRATEGIJI ŠUMARSTVA, RESTRUKTURIRANJU "HRVATSKIH ŠUMA" I NOVOM ZAKONU O ŠUMAMA" Kao što smo u prethodnom broju Šumarskog lista najavili, nakon usuglašavanja, donosimo Zaključke i prikaz dijelova rasprave s Okruklog stola. Ono o čemu je u poticaju raspravi govorio pomoćnik ministra Željko R e n d u 1 i ć, dipl. ing., već smo naveli, a izlaganje Ivana Istoka, dipl. ing., nadopunjavamo shemom poduzetih aktivnosti u svrhu izrade čim kvalitetnije Nacionalne šumarske politike i strategije, što se tiče restrukturiranja "Hrvatskih šuma", izlaganje Ivana Hodića, prikazujemo u nešto skraćenom obliku, izostavljajući one dijelove koji se odnose na vremenski slijed događanja od ustroja javnog poduzeća do trgovačkog društva. Mišljenja ogranaka HŠD-a, koji su iz tri, moglo bi se reći šumarski najznačajnije hrvatske regije, iskazali mišljenje svoga članstva u pisanom obliku, donosimo gotovo u cijelosti kao značajan doprinos raspravi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 78 <-- 78 --> PDF |
PROJEKT "NACIONALNA ŠUMARSKA POLITIKA I STRATEGIJA" (Koordinatori: dr. se. Joso Gračan i Ivan Istok, dipl. ing.) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Ivan H o d i ć, dipl. ing., zamjenik direktora HŠ RESTRUKTURIRANJE "HRVATSKIH ŠUMA" RO. ZAGREB (temeljna polazišta i pregled do sada provedenih aktivnosti) Prva opredjeljenja sadašnjeg poslovodstva vezana za restrukturiranje iskazana su još na kolegiju održanom 24. svibnja 2000., gdje je jednoglasno iskazana potreba za pokretanjem procesa i definirana temeljna načela. Od samog početka donesen je zaključak da se čitav proces treba voditi javno i argumentima pridobiti većinu struke, koja će biti nositelj promjena. Od tada se svi dokumenti i informacije o svim aktivnostima objavljuju javno putem Interneta i intraneta na web stranicama HŠ. Nakon toga u koordinaciji sa MPŠ dolazi do održavanja radionica (prva radionica 7. lipnja 2000.). Također u organizaciji MPŠ se realiziraju studijska putovanja u zemlje koje su u tranziciji i koje također provode reorganizaciju šumarstva, a u svrhu upoznavanja sa njihovim iskustvima. 20. lipnja 2000. HŠD u okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, pod pokroviteljstvom predsjednika hrvatskog sabora Zlatka To mč i ća (i koji je imao uvodno izlaganje) organizira u Gothe centru tematsku raspravu pod naslovom "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Tom su prilikom na temelju izlaganja većine predstavnika ogranaka HŠD formulirani i zaključci koji su u najvećem dijelu potvrdili ispravnost pristupa i načela koje je iznijelo i poslovodstvo. U suradnji s prof. Biskupom , pripremljena je i odaslana i obrađena Anketa (upitnik) prema uzorcima ciljanih skupina zaposlenika, u svrhu stjecanja uvida u njihove stavove prema poduzeću, ocjenu sadašnjeg stanja i mogućim putovima restrukturiranja. Anketa je sastavljena na načelima statističke struke s mogućnošću informatičke obrade prikupljenih podataka i dobivanja pouzdanih zaključaka. Rezultat ankete potvrdio je potrebu opstanka jedinstvenog decentraliziranog, tržišno orijentiranog poduzeća, kao i ispravnost svih temeljnih načela gospodarenja šumama. Direktor HŠ Željko L e d i n s k i imenuje povjerenstvo u HŠ koje treba koordinirati aktivnosti u procesu restrukturiranja: Ivan Hodić - predsjednik, Tomislav S t a r č e v i ć i Mladen S1 u n j s k i. Poslovodstvo HŠ u suradnji sa HŠD, Šumarskim fakultetom i Šumarskim institutom izrađuje "Temeljna polazišta za reorganizaciju hrvatskog šumarstva i reorganizaciju "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb". Glede činjenice da HŠ gospodare s 80 % šuma i šumskih zemljišta u RH to ova dva procesa nije moguće provoditi odvojeno. Ova načela upućena su Upravnom odboru HŠ, koji ih razmatra i usvaja. Ovime aktivnosti na restrukturiranju dobivaju i formalni karakter kroz Odluke Upravnog odbora. Iako je ovaj dokument svima poznat još jednom navodimo najvažnije dijelove: Strateške odrednice - temeljni ciljevi u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima u republici Hrvatskoj 1. Organizirati integralno gospodarenje šumskim ekosustavima na čitavom području Republike Hrvatske, na način da se osigura potrajnost, stabilnost ekosustava, biološka raznolikost, produktivnost, samoobnovljivost i maksimalna proizvodnja općekorisnih funkcija šuma.). 2. Gospodarenje šumskim ekosustavima mora se temeljiti na poduzetničkim i profitabilnim načelima s organizacijskom i financijskom odgovornošću proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije). 3. Novo ustrojstvo mora osigurati gospodarenje s manje troškova i bitno većim prihodima, provedbom razvoja svih (tzv. ostalih) djelatnosti. 4. Cijeli proces mora osigurati socijalnu stabilnost. 5. Gospodarenje šumama koje su po članku 52. Ustava RH prirodno bogatstvo od interesa za RH i imaju njezinu osobitu zaštitu, mora se učiniti neovisnim od utjecaja svih drugih interesa koji su u suprotnosti s temeljnim načelima gospodarenja šumama. 6. Kod izrade novog ZoŠ-a obvezatno predvidjeti financijsko vrednovanje općekorisnih funkcija šuma iz kojih će se izvora dugoročno i stabilno financirati gospodarenje šumama na Kršu i sanacija šuma i staništa izložena sušenju, propadanju te sanacija ratom stradalih i miniranih šuma. 7. Nadzor nad provedbom svih propisa koji reguliraju gospodarenje šumama povjeriti dobro ustrojenoj i nezavisnoj inspekcijskoj službi pri nadležnom ministarstvu . Gospodarenje državnim šumama - načela projekta novog poduzeća 1. Gospodarenje državnim šumama povjeriti posebnim zakonom trgovačkom društvu - pravnom slijedniku "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb na neodređeno vrijeme, ustrojenog na načelima iz Zaključaka Vlade od 21. prosinca 2000. i 22. veljače 2001.: a. jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošću proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije) b. privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama c. zbrinjavanje viška zaposlenih riješe privatizacijom, prirodnim odljevom zaposlenika, stimuliranjem prestanka radnog odnosa otpremninama, strogim nadzorom novog zapošljavanja 2. Novo poduzeće ustrojiti sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, a u obliku koji će biti predložen Projektom kao najpovoljniji. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 80 <-- 80 --> PDF |
3. Vlasnik poduzeća je Država. 4. Unutarnje teritorijalno ustrojstvo mora biti temeljeno na ekološko-gospodarskim i ekonomski održivim cjelinama uz poštivanje pozitivnih iskustava u dosadašnjem gospodarenju, a što će biti predloženo Projektom. 5. U razdoblju predviđenom za realizaciju Projekta, koje mora trajati do 5 godina, cilj ne smije biti maksimalizacija profita već stabilnost poduzeća i socijalna sigurnost zaposlenika u procesu restrukturiranja. Ministarstvo imenuje na državnoj razini Povjerenstvo koordiniranje i vođenje restrukturiranja hrvatskog šumarstva i HŠ. U proces restrukturiranja uključuje se i Svjetska banka, s ciljem da kreditom podrži izradu Studije i njezine provedbe, s dijelom prenamijenjenih sredstava od kredita za obnovu šuma na Mediteranu (dio neutrošenih sredstava). Ovime se prihvaćaju i načela izbora nositelja izrade Studije kao i metoda rada. Povjerenstvo koje je imenovao ministar definira i Projektni zadatak za raspisivanje natječaja za izbor konzultantske tvrtke i kao stoje poznato nakon provedenog postupka odabrana je tvrtka Coillte iz Irske. U biti to je tvrtka koja gospodari irskim državnim šumama, a ima i djelatnosti konzultantskih usluga. U međuvremenu Vlada RH donosi i određene zaključke vezane za restrukturiranje: Šumarstvo Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Upravni odbor Hrvatskih šuma da izvrše restrukturiranje Hrvatskih šuma prema sljedećim odrednicama: - jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošću proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije); privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama. Izrada Studije Nakon provedenog postupka izbora i potpisa s odabranom konzultantskom tvrtkom počinje njihov rad na izradi Studije restrukturiranja HŠ. Jasno je da su konzultanti uvažili načela definirana u Projektnom zadatku, kao i postojeće Zaključke koje je donijela Vlada RH. Njihov se posao provodi timski, gdje su članovi tima specijalisti za pojedina područja. Rad teče određenim slijedom: snimka postojećeg stanja, obrada svih interesnih skupina i grupa (MPŠ, HŠ, zaposlenici, sindikat, Dl, Ministarstvo zaštite okoliša, udruge za zaštitu prirode), izrada sektorskih izvješća, te izrada jedinstvenog međuizvješća iz kojeg se nazire osnovna koncepcija, koje će biti dano na uvid Vladi RH. Upravo smo sada u fazi izrade ovog međuizvješća i ono će morati izazvati donošenje i političke odluke Vlade da se nastavi s radom u predloženom pravcu. Globalni okvir ovog međuizvješća koje predlažu konzultanti usklađen je s dosadašnjim zaključcima Vlade, potvrdio je temeljna opredjeljenja poslovodstva HŠ i u skladu je sa stajalištima MPŠ. Utvrđeno je da proces mora počivati na načelima : Jedno poduzeće komercijalno, tržišno orijentirano poduzeće, s ciljem stvaranja dobiti do granice koja ne ugrožava načela potrajnosti, očuvanja i unapređenja ekosustava restrukturiranje provesti kao proces u uvjetima održavanja socijalne stabilnosti. Kroz radionice koje će se održati treba raspraviti i predložiti: problematika gospodarenja kontinentalnim (gospodarskim) šumama organizaciju gospodarenja šumama na kršu korištenje nekomercijalnih funkcija šuma kako razvijati i kontrolirati nova područja poslovanja kako urediti odnos poduzeća i države Glavna stajališta poslovodstva Uz sve navedeno u Temeljnim polazištima želimo navesti još: Jedinstveno poduzeće u 100 % vlasništvu Države (razlozi: osigurava ispunjenje propisa i zakonskih obveza u gospodarenju šumama, osigurava mogućnost sanacije ratnih šteta na područjima koja su bila pod okupacijom, osigurava ravnopravnu poziciju u odnosu na konkurente u okruženju na otvorenom europskom tržištu, daje mogućnost vođenja dobre socijalne politike u procesu racionalizacija itd.). Temeljna organizacijska jedinica je šumarija i RJ, a ostale razine su mjesta gdje se na najracionalniji način obavljaju zajednički poslovi važni za funkcioniranje poduzeća, i te razine su nositelji samo tih troškova, to su mjesta investiranja, stvaranja proizvoda na najučinkovitiji način (sa što manje troška i koji će dati najbolji učinak na tržištu). Studijom, na temelju analiza i simulacija dati optimalna rješenja za obavljanje zajedničkih poslova. Novo poduzeće - trgovačko društvo mora poslovati po uređenim tržišnim načelima, umjesto da se drvna sirovina prodaje po sustavu distribucije prava kupnje po cjeniku koji odobrava Vlada. Dobro gospodarenje šumama nije u sukobu sa zaštitom prirode i ekosustava, ustvari dobro gospodarene šume osim izravnih gospodarskih koristi proizvodi i najviše opće korisnih funkcija. HŠ može u zaštiti prirode ispuniti sve zadaće koje mu se propišu sigurno bolje od novoformiranih ustanova koje su samo dodatni trošak i nedovoljno stručno ekipirane. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 81 <-- 81 --> PDF |
JBR samo kao trošak poslovanja, planira se i troši na šumariji, nema zajedničkog računa. PBR jedinstven, jedan račun. Iz njega se financiraju radovi i programi prema propisima ŠGO i ZOŠ-a. OKFŠ uvjet za gospodarenje na Kršu. Studijom potrebno utvrditi još uvijek nužnu razinu solidarnosti u području BRŠ. Kao stoje poznato, u Saboru su usvojene određene izmjene ZOS-a koje su u funkciji preoblikovanja JP u trgovačko društvo oblika d.o.o. Iako je to naoko mala promjena, ona je po svom sadržaju velika, posebno u dijelu odlučivanja, upravljanja i odgovornosti. Ona je u funkciji olakšavanja i pojednostavljivanja provedbe čitavog procesa restrukturiranja. Sigurno je da će se nakon izrade Studije i donošenja Strategije morati izraditi novi ZOŠ kao instrument njihove provedbe (navodno do srpnja). Na kraju želim reći da će za sve ono što bude dobro i pokaže se uspješnim biti mnogo zaslužnih, a za moguća rješenja koja neće biti prihvaćena ili popularna snosit će odgovornost samo ova struka i ovo poslovodstvo. Smatram stoga, da se ne možemo odmaknuti od obveze i odgovornosti, da predložimo najbolja rješenja za hrvatsko šumarstvo i borimo za te ciljeve. Ovo poslovodstvo, dok je na ovim odgovornim mjestima, ne može sebi priuštiti slobodu da govori sa svojih lokalnih interesnih pozicija, jer snosi odgovornost za šumarstvo u čitavoj RH. Drago nam je da su ovdje i predstavnici MPS i konzultantske tvrtke, koji će također moći odgovarati na brojna pitanja koja sigurno imate Ilija Gregorović , dipl. ing., predsjednik HŠD-a Ogranak Vinkovci Zaključci s rasprave Šumarskog društva Ogranak Vinkovci održane 25. 1. 2002. gdje je bio prisutan 71 član društva, povodom aktualne teme: Strategija razvoja, restrukturiranje "Hrvatskih šuma", Zakon o šumama. A/Nacionalna šumarska politika i strategija 1. Šume i šumska zemljišta ostaju u vlasništvu Republike Hrvatske, razvrstane na šume na kršu i gospodarske šume (jednodobne i preborne). 2. Gospodarske šume podijeliti na Šumsko-gospodarska područja sadašnjih Uprava šuma što se u većini slučajeva poklapa sa županijskim područjima. 3. U gospodarskim šumama integralno (uzgoj, iskorišćivanje, lovstvo) gospodariti po načelu potrajnosti prihoda, poštivajući sljedeća načela: a) održavanje biološke raznolikosti b) produktivnost c) sposobnost obnavljanja 4. U jednodobnim šumama obnovu vršiti oplodnim ^J 15 %Xi i i.i. = II2CL . sječama poštivajući sve ekološke zahtjeve današnje civilizacije: a) uz minimalnu i kontroliranu primjenu ekološki prihvatljivih herbicida b) oplodne sječe na većim površinama u funkciji prirodne obnove šuma 5. Gospodariti prema osnovama gospodarenja i etatnim mogućnostima ne smanjujući proizvodnu šumsku površinu (iznimku čini izdvajanje za infrastrukturu od bitnog državnog interesa) uz naknadu za izdvojene površine koja treba služiti za PBR ili kupnju šuma i šumskih zemljišta. 6. Liberalizirati tržište drva. 7. Pašarenje i žirenje potpuno isključiti iz gospodarskih šuma. 8. Bolje koristiti sporedne šumske i sitne drvne proizvode. 9. Dobit ostvarenu u poslovanju poduzeća koje gospodari šumama pod točkom 2. dijeliti na sljedeći način: a) poduzeću 50 % b) jedinici lokalne samouprave 25 % c) državnoj upravi 25 % 10.Radove u šumarstvu mogu izvoditi samo pravne i fizičke osobe koje imaju kvalitativno i kvantitativno licencirane šumarske kadrove. 11.Raspolaganje certifikatom pripada poduzeću koje gospodari šumom. Napomena: Ukoliko se ne prihvate prijedlozi iz točke 1. i 2. Nacionalne šumarske politike i strategije cjelokupan prijedlog gubi smisao. B/Restrukturiranje poduzeća za šume 1. Šumsko gospodarskim područjem integralno gospodari trgovačko društvo koje se podudara sa sadašnjim upravama šuma u skladu točke 2. Strategije. 2. Ustroj organizacije treba biti dvostupanjski: a) Uprava šuma b) Šumarija Zbog ekonomičnosti i učinkovitosti moguće je objedinjavanje zajedničkih poslova više poduzeća: uređivanje i smjernice proizvodnje kroz uređivanje šuma; razvojna služba; istraživanje i razvoj tržišta; marketing; kontrola izvršenja propisa osnova i kontrola kvalitete izvršenih radova;raspored sredstava PBR po usvojenim programima; raspored troškova OKFŠ-a po usvojenim programima. 3. Nadležnosti Uprave šuma (trgovačkog društva) bile bi : planiranje i odgovornost za izvršenje radova na razini uprave šuma propisane ŠGOP i šumarije: organizacija i kontrola proizvodnje (po količini i kva— htett^-fta-razfni šumarija i radnih jedinica: evldencija izvršenja na razini ŠGOP; upravljanje kapitalom. 4. Nadležnosti šumarije bile bi: planiranje i odgovornost za izvršenje radova na razini šumarije i RJ; veće Zbog ekonomičnosti i učinkovitom moguće |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ovlasti i odgovornosti na razini šumarije i RJ: izbor izvršitelja usluga,nabava,prodaje drvnih sortimenata, planiranje investicija i odgovornost prema Upravi šuma po točno utvrđenim kriterijima. Organizaciju stručnog osoblja ustrojiti na referentskom sustavu: upravitelj, pomoćnici za uzgoj i iskorišćivanje, referent za mehanizaciju (po potrebi), inžinjeri operative prema veličini šumarije. Ovakvim ustrojem je osigurana motivacija, kvalitet i napredovanje. 5. Gospodarenje etatom i izvršenje svih radova propisanih SGOP i OG izvodi trgovačko društvo vlastitim ili vanjskim kapacitetima. C/Zakon o šumama 1. Novim zakonom o šumama pravno regulirati pretpostavke proizašle iz prethodnih točaka Strategije i Restrukturanja poduzeće za šume. 2. Državni nadzor nad šumama provesti kroz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Vinkovci ovim stavom i prijedlozima smatra da će najbolje biti ostvaren interes Republike Hrvatske bez pozivanja na "zelenu religiju" i prividnu solidarnost kao zaštitnice trome i neučinkovite dosadašnje organizacije. Milan Presečan , dipl. ing., predsjednikHŠD-aogra nak Bjelovar Stavovi i prijedlozi o strategiji šumarstva, re strukturiranju Hrvatskih šuma i novom zakonu o šumama A) Nacionalna šumarska politika i strategija 1. Prirodni šumski ekosustavi, nedvojbeno uvjetuju opstanak života na zemlji, pa su aktivnosti šumarske struke na njihovom očuvanju i unapređenju, u skladu s člankom 52. Ustava Republike Hrvatske, od posebnog interesa, a šumski ekosustavi uživaju njenu osobitu zaštitu. Načini upravljanja i održivog korištenja šumskih ekosustava, na taj način postaju bioetička pitanja cjelokupnoga društva i obveza ukupnoga čovječanstva. 2. Vlasništvo nad šumskim ekosustavima (šumama), neovisno od vrste, mora u korištenju trajno biti ograničeno i kontrolirano u pogledu osiguranja jednostavne biološke reprodukcije, izvršenja stručnih gospodarskih radova na načelima potrajnosti, prirodnosti, bioraznolikosti i prirodne obnovljivosti. 3. Dio viška vrijednosti (profita), ostvaren u gospodarenju kod jednog dijela šumskih ekosustava, mora se vratiti u šumske ekosustave na solidarnoj osnovi u drugim dijelovima šumskogospodarskog područja. Izuzimanje viška vrijednosti iz gospodarenja šumskim ekosustavima, najizravnije umanjuje njihovu vrijednost, narušava stabilnost i dugoročno ugrožava proizvodnju općih dobara i drvne tvari. 4. Zbog utvrđene i, nažalost, trajne ugroženosti šumskih ekosustava (sušenja šuma i propadanja šumskih staništa), nužno je osigurati sustavno, sveobuhvatno i metodološki programirano opažanje (monitoring) svih vrsta i stupnjeva ugroženosti šumskih ekosustava. 5. Gospodarenje (očuvanje i unapređenje) tako ugroženih šumskih ekosustava, nalaže bitno veće angažiranje struke, povećani intenzitet i opseg radova, te kao posljedicu, bitno veće troškove gospodarenja, posebno u očuvanju staništa i prirodne obnove. Iz tih razloga, država mora poticajnim mjerama i dodatnim izvorima financijskih sredstava osigurati povećana ulaganja u očuvanje i unapređenje prirodnih šumskih ekosustava. 6. Državne šume u Hrvatskoj ne mogu biti predmetom prodaje, zakupa niti bilo kakvog prometovanja, one trajno moraju imati osobitu zaštitu države, biti u njenom vlasništvu, i nikako ne mogu mijenjati vlasnika, (ovdje je dodana točka 15) U vrlo strogim i jasnim okvirima moguće je prometovanje (zamjena, prodaja ili kupnja) izrazito malih čestica šuma i šumskog zemljišta, izvan suvislih kompleksa državnog posjeda, i to samo u cilju zaokruženja u kompleks te radi racionalnijeg gospodarenja. 7. Zbog nekontroliranog i prekomjernog iskorištavanja privatnim šumama u Hrvatskoj mora se dugoročnim poticajnim mjerama osigurati poboljšanje gospodarenja i razvoj, stimulirajući; - gruntovno sređivanje i okrupnjivanje posjeda - osiguravanje stručno-savjetodavne pomoći vlasnicima - udruživanje vlasničkih posjeda - poticanje gospodarskih radova - osiguravanje sredstava za BRŠ na osnovi površine - sankcioniranje neizvršenja gospodarskih radova - otvaranja mogućnosti otkupa ili predaje u državno vlasništvo. 8. Prostornim planom Republike Hrvatske, nužno je jasno i dugoročno određenje namjene prostora. Potrebno je terenski, dugoročno i jasno razgraničenje šuma i šumskog zemljišta od poljoprivrednog zemljišta namijenjenog ratarskoj proizvodnji, voćarstvu, pašnjacima, odnosno turističkoj infrastrukturi i dr. Izdvajanje šumskog zemljišta (osim šuma) za druge namjene, na temelju Prostornog plana RH, uz utvrđeni opći interes, ne bi trebalo biti opterećeno naknadom. 9. U šumskim ekosustavima, nakon donošenja Prostornog plana, nužno je definitivno isključiti mogućnost pašarenja, žirenja i brsta. Isto tako, pod trajnom kontrolom mora biti stanišno dopustiv broj divljači. 10.Korištenje nedrvnih proizvoda (tzv. sporednih šumskih proizvoda) mora biti usklađeno sa Zakonom o zaštiti prirode, a njihovo sabiranje regulirano i kontrolirano prema internim aktima Poduzeća za šume. 11. Sa šumskim ekosustavima u Republici Hrvatskoj najracinalnije je gospodariti integralno, to znači da |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 83 <-- 83 --> PDF |
se unutar Poduzeća za šume organizira i gospodarenje sa svim zaštićenim objektima prirode, gdje je šumski ekosustav temeljni fenomen zaštite. U tom smislu, Poduzeće za šume mora izvršiti popunu kadrovima drugih potrebnih struka. 12.Nakon donošenja Prostornog plana RH, koji će odrediti razdiobu prostora po namjeni, izdvajanje šuma i šumskog zemljišta za drače namjene, potrebno je ograničiti na iznimne i posebne državne interese, o čemu bi odlučivao isključivo Hrvatski Sabor. 13.Sadržaj ove točke nalazi se u točki 6. 14. U području zakonodavstva, nužna je izrada potpuno novih zakona, koji će kroz multidisciplinarni pristup osigurati takvo usklađivanje zakona koji određuju gospodarenje i održivo korištenje prostora i dobara u prirodi, da se ne isprepliću obveze, prava i odgovornosti. 15.U obrazovanju šumarskih kadrova potrebno je proširiti udio disciplina koje otvaraju mogućnosti korištenja mnogih proizvoda i usluga šume koji se sada još ne koriste. Isto tako, potrebna su suvremenija znanja vezana za tržišno gospodarstvo i marketing, te posebno značajno područje odnosa s javnošću. 16.Uzgoj divljači, neovisno o tome je li riječ o otvorenim lovištima, ograđenim lovištima ili uzgajalištima, vrste i njihov broj mora biti prilagođen konkretnim stanišnim uvjetima i ne smije ih remetiti. Sumskogospodarskom osnovom, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno programom za gospodarenje šumama, bit će propisane vrste i maksimalno mogući broj divljači po jedinici površine, za svaku gospodarsku jedinicu. Štete na šumskim ekosustavima moraju biti čimbenik ograničenja broja divljači po jedinici površine. 17.U okviru integralnog gospodarenja šumskim ekosustavima, Poduzeće za šume mora se kadrovski ekipirati radi gospodarenja i s vodama unutar šumskih ekosustava. Tu svakako spada skrb i zaštita izvorišta, vodozaštitni pojasevi, zaštita od erozije i bujica. Prirodno je i nužno da se izmjenom Zakona o financiranju vodnog gospodarstva šume izuzmu iz obveze plaćanja slivne vodne naknade, jer to ni u jednoj europskoj zemlji nije slučaj. 18.RH mora znati da je iza 2005. moguće povećanje sječnog etata za oko 1 mil. m3, i to uglavnom u klasi prostornog i sitnog tehničkog drveta. Zbog toga, u razvoju novih grana djelatnosti u korištenju drveta, osim kemijske prerade, treba naći prostor za povećanu proizvodnju, ali i osigurati plasman i korištenje drveta kao energenta (toplane, termoelektrane, sustavi centralnih grijanja na drvo i si.). 19.U području zaštite šuma, nužna su istraživanja usmjerena postupnom uspostavljanju biološke ravnoteže, na primjer u pogledu odnosa brojnosti sitnih glodavaca i njihovih predatora, ptica i insekata, kao i uporabe bioloških preparata za zaštitu šuma od štetnih insekata i bolesti. 20.Trajna obnova (na malim površinama), sastojina izloženih sušenju nameće isto tako obvezu trajnog osiguravanja sjemena glavnih vrsta drveća (lužnjak, kitnjak, poljski jasen, bukva, jela i dr.). Zbog toga je nužno nastaviti podizanje klonskih sjemenskih plantaža. 21.Naturalnoj restituciji šumskog posjeda oduzetog od privatnih vlasnika, crkve i si., mora prethoditi izrada metodologije vrednovanja (bilanciranja) gospodarskih ulaganja odnosno korištenja kroz sve vrijeme gospodarenja. 22.Posebno je značajno i nužno, da se zasebnim zakonskim aktom otvori mogućnost privatizacije nekih djelatnosti u šumarstvu. Tu mislimo na izrazito veliku mogućnost korištenja nedrvnih proizvoda i usluga šumskih ekosustava. B) Restrukturiranje poduzeća za šume Tek kada bude raspravljena, usuglašena i usvojena Nacionalna šumarska politika i strategija, bit će moguće odrediti ciljeve restrukturiranja i unutarnje organizacije hrvatskoga šumarstva. Poduzeću za šume, mora se projektom restrukturiranja, osigurati provedba svih odrednica Nacionalne šumarske politike i strategije. Obzirom na činjenicu da je projekt restrukturiranja u tijeku, a strategija nije utvrđena: 1. Predlažemo takvo poduzeće koje današnjim upravama šuma daje autonomiju financijskog, investicijsko- razvojnog, poslovno neovisnog trgovačkog društva u vlasništvu države. 2. Radi poslovne sposobnosti u temeljni kapital Poduzeća za šume moraju ući šume i šumska zemljišta, sve dok država ima trajno vlasništvo nad Poduzećem. 3. Predlažemo da današnje poduzeće HS, bude organizirano - trostupanjski na načelu: - udruženje Hrvatske šume; - današnje Uprave šuma su trgovačka društva (šumska gospodarstva); - današnje šumarije. 4. Statutom novog Poduzeća mora se osigurati da svaka šumarija ili RJ ima slobodu poslovne kreativnosti u okvirima plana, prava, obveze, motivaciju i odgovornosti za ostvarenje rezultata. Dosljednom provedbom revirnog sustava mora se otvoriti prostor suparničkim odnosima i tržišnoj utakmici na svim razinama unutarnjeg ustroja. 5. Do maksimuma treba otvarati prostor tehnološkoj i poslovnoj kreativnosti kadrova, osigurati takvo nagrađivanje koje će, uz prethodnu kontrolu, vrlo jasno prepoznavati uspješnost i kvalitetne rezultate, i to ozbiljno i motivirajuće potvrđivati po unaprijed utvrđenim mjerilima osobne stimulacije, napredovanja ili pak destimulacije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 84 <-- 84 --> PDF |
6. Kroz objektivno planiranje (maksimalno mogući objektivan cjenik radova), nužno je osigurati odvojeno praćenje izravnih i općih troškova. Uz rigoroznu kontrolu kvalitete i količine uzgojnih radova, potrebno je stimulirati smanjenje izravnih troškova uz priznavanje planiranih stvarnih općih troškova za razinu grupe ili jednako kategorizirane šumarije. Oslobađanjem stručne i poslovne inicijative, treba sustavno organizirati stručno kompetentan i stalan nadzor (kontroling), koji će kolaudacijskim ocjenama imati značajan utjecaj na stimulaciju ili destimulaciju kroz plaću. 7. Za jednodobne kontinentalne šume i raznodobne (preborne) šume, nužno je uspostaviti sustav dugoročno stabilnog osiguranja izvora za pokriće radova JBRŠ-a, dok se izvori financiranja JBRŠ-a za krš moraju naći izvan Poduzeća za šume. 8. Jedinstvena i multidisciplinarno kadrovski bitno ojačana Služba razvoja na razini Poduzeća za šume, svojim programima mora biti u funkciji provedbe strategije razvoja po utvrđenim prioritetima i mogućoj dinamici izvođenja. C) Zakon o šumama Po donošenju Nacionalne šumarske politike, Projekta restrukturiranja Poduzeća za šume, bit će moguće donijeti odredbe novog Zakona o šumama. On mora nedvojbeno i jasno omogućiti provedbu svih strateških odredbi kroz restrukturirani oblik Poduzeća za šume. Stručni potencijal "Hrvatskih šuma" mora se aktivno uključiti i odgovorno sudjelovati u koncipiranju novog Zakona o šumama. Zakon se ne smije baviti organizacijom Poduzeća za šume. Predlažemo: 1. U definiciji gospodarenja šumama, potrebno je termin iskorištavanje šuma zamijeniti nazivom iskorištavanje drvne tvari ili slično. 2. Zakonom o šumama određuju se mjere zaštite, uzgoja i održivog višenamjenskog korištenja šumskih ekosustava na načelima zaštite okoliša i prirode, maksimalne proizvodnje općih dobara, potrajnosti, prirodnosti, bioraznolikosti i prirodne obnovljivosti. 3. Biološku reprodukciju valja razvrstati na jednostavnu, koja obuhvaća sve uzgojne radove u postojećim šumskim ekosustavima i proširenu biološku reprodukciju, koja obuhvaća isključivo uzgojne radove na neobraslim površinama i to do 1/5 ophodnje. 4. Zakon o šumama mora obvezati Poduzeće za šume na osiguranje izvora financijskih sredstava za pokriće radova propisane JBR-e šuma. Obveza izdvajanja po propisanim stopama, situiranje uzgojnih radova po jedinstvenom cjeniku i prihodovanje, uvjetovalo je i stimuliralo neracionalnu, pa i fiktivnu potrošnju. BRŠ-a mora biti isključivo i samo trošak, a sustavom kontrole i nagrađivanja mora se stimulirati uspješnost gospodarenja i manji troškovi. Izvori sredstava za proširenu biološku reprodukciju moraju se osiguravati izvan Poduzeća za šume, a dinamika će se u vremenu podešavati osiguranju sredstava. 5. Za potrebe gospodarenja šumskim ekosustavima, treba ponovno u pravilnik za uređivanje šuma uvesti obvezu gospodarenja po ekološko-gospodarskim tipovima šuma (EGT). Takva klasifikacija omogućuje različite ophodnje, vremena za turnuse prorjeđivanja i ophodnjice. 6. Osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama, mora se posebno propisivati radove na gospodarenju staništem. Posebnu pozornost treba obratiti; sadnji voćkarica, izvorima, barama, močvarama, gnjezdištima rijetke ornitofaune, pjevalištima tetrjebova, brložištima medvjeda. U cilju uspostavljanja biološke ravnoteže, pri doznaci stabala za sječu, potrebno je ostavljati određeni broj suhih stabala po 1 ha, te šuplja stabla za gnježđenje dupljašica, i posebno šumskih sova kao prirodnih regulatora brojnosti sitnih glodavaca. 7. Zakonom o šumama, u dijelu privatnih šuma, potrebno je, zbog njihovog stanja, posebno regulirati gospodarenje. Zbog izrazite usitnjenosti posjeda, gospodarenje se mora propisivati za veće komplekse privatnih šuma sličnih stanišnih uvjeta. Ovlašteni šumarski stručnjak, morao bi takav cijeli kompleks, programiranim gospodarskim radovima svakog vlasnika kroz duže razdoblje ujednačavati, nadzirati i poticati. 8. Pouzeće za šume mora u ime vlasnika (RH), biti nositeljem natječaja za davanje koncesije i lovozakupa na državna lovišta, kako bi moglo ugovorima o lovoovlaštenju isto tako graditi odnose između lovoovlaštenika i Poduzeća za šume, da bi se isključila mogućnost poremaćaja odnosa staništa i divljači. 9. U šumi i na šumskom zemljištu ili u blizini šuma, generalno se zabranjuje loženje otvorene vatre. Eventualnu mogućnost loženja otvorene vatre, svojim će aktom godišnje utvrđivati Poduzeće za šume, i to s vrlo strogim određenjem mjesta i vremena loženja, mjera zaštite, ovisno o konkretnim staništima, ugroženosti, vremenskim uvjetima i godišnjem dobu. 10.Vrijeme sječe, utvrđeno ŠGOP-a, propisuje se za svaku gospodarsku jedinicu s mogućnošću pomaka (do 15 dana) prema klimatskim prilikama tekuće godine. Iznimno, u poplavnim šumama poljskog jasena, moguće je izvršiti pomak početka vremena sječe i do 30 dana. 11. Sadašnji naziv čuvar šuma treba zamijeniti s lugar. Propise i ostalu legislativu treba uskladiti zbog učinkovitosti i ovlasti postupanja u svim poslovima koje obavlja. Autoritet lugara mora biti temeljen na stručnoj osposobljenosti, vanjskom izgledu, uniformi i osiguranim tehničkim sredstvima, pomagalima u radu. Broj lugara na reviru utvrđuje se na razini grupe, uvažavajući lokalne značajke. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 85 <-- 85 --> PDF |
12.U području odabiranja i doznake stabala za sječu, ovlaštenje za taj posao mora ostati isključivo na diplomiranim inženjerima šumarstva. 13.Sumskogospodarskom osnovom područja potrebno je dugoročno osigurati uravnoteženje između propisanih gospodarskih radova i izvora financijskih sredstava za njihovo pokriće kod svih gospodarskih jedinica. 14. Osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama odnosno Programi, moraju za svaku gospodarsku jedinicu prepoznati i propisati, i tržišno realno pretpostaviti korištenje nedrvnih proizvoda i usluga šumskih ekosustava. 15.Podzakonski akti (Pravilnik o uređivanju šuma i dr.) moraju u osnovama gospodarenja omogućiti propisivanje globalnih obveza, a godišnjem planiranju i izvršenju gospodarskih radova iz puno jasnih razloga (sušenje šuma, tržište i dr.) moraju biti omogućene brze, ali vrlo strogo kontrolirane promjene, sve u okvirima globalnih propisa. 16.Programiranje, edukacija i obvezno radova od vanjske usluge i poduzetnika. Damir D e 1 a č, dipl. ing., predsjednik HŠD-a, ogranak Delnice Prijedlog temeljnih odrednica o strategiji, restruk turiranju i zakonu 1. Nacionalna šumarska politika i strategija 1. Nacionalna politika i strategija šumarstva mora biti dugoročna sa stabilnim i nepromjenjivim ciljevima. Uzgoj i zaštitu prirodnih šuma uz podržavanje biološke raznolikosti. Gospodarenje po načelu potrajnosti i održivog korištenja šumskih ekosustava. Kontinuirano opskrbljivanje tržišta dovoljnim i stalnim količinama drveta te drugih (sporednih) šumskih proizvoda, produkata integralnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištem. Državne šume u Hrvatskoj ne mogu biti predmetom prodaje, koncesija ili zakupa, te moraju uživati trajnu zaštitu Države i biti u njenom vlasništvu. Zbog značajnih biljnogeografskih, stanišnih i gospodarsko- tehnoloških razlika, potrebno je šume razvrstati u tri zasebne cjeline: 1. jednodobne kontinentalne šume 2. raznodobne (preborne) šume 3. krške šume Integralno gospodariti šumskim ekosustavima. Omogućiti "Poduzeću za šume" bavljenje i drugim djelatnostima koje nisu izravno vezane za gospodarenje drvom u cilju povećanja ukupnog prihoda i zapošljavanja radnika. (Bolje korištenje sporednih šumskih proizvoda, stavljanje atraktivnijih šuma i šumarskih objekata u turističku ponudu, riješiti pitanje prerade tanke oblovine i izrade ogrjeva). Djelatnosti koje se sada nalaze u sklopu poduzeća, a prikazuju učinkovitost u poslovanju postepeno privatiziran. Plasman proizvoda Poduzeća mora funkcionirati na tržišnom načelu, a ne po ugovoru. Zbog podizanja kvalitete usluga privatnih poduzetnika, te omogućavanja zaposlenja dijela šumarske struke, inzistirati na licenciranju radova u šumarstvu. Zbog izuzetnog značenja šuma i šumskog zemljišta za republiku Hrvatsku, potrebno je da se kao struka izborimo za veći utjecaj u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kako bi zakonska regulativa uvažila specifičnosti naše struke. Pored zakona o šumama postoji još niz zakona koji izravno utječu na rad šumarskog poduzeća (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o radu, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o javnoj nabavi itd.). 2. Restrukturiranje poduzeća za šume Sadašnja organiziranost J.P. "Hrvatske šume" skupa je i neracionalna. Prevelika centralizacija onemogućuje kreativno djelovanje većine šumarskih stručnjaka. Sustav je preglomazan i birokratiziran, a ne uvažavaju se specifičnosti pojedinih oblasti: jednodobne sume, prebor i krš. Glede navedenog, često često izostaje motiviranost za rad uposlenika. Da bi se pokrenule sve kreativne snage koje nesumnjivo postoje u hrvatskom šumarstvu, predlažemo sljedeća načela na kojima bi trebalo funkcionirati buduće poduzeće. Državne šume razdijeliti na tri šumskogospodarska područja: 1. jednodobne kontinentalne šume 2. raznodobne (preborne) šume 3. krške šume Unutar svakog područja formirati više trgovačkih društava (moguće prema današnjim Upravama šuma). Kao jedinstveno tijelo koje bi objedinjavalo hrvatsko šumarstvo formirati Državnu upravu za šume pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. U nadležnosti državne Uprave bilo bi predstavljanje hrvatskog šumarstva u zemlji i inozemstvu, razvijanje i kontrola provođenja strateških ciljeva hrvatskog šumarstva i šumarska politika, istraživanje i razvoj tehnologije, tržišta i marketinga, predlaganje ŠGOP, prikupljanje i distribucija sredstava PBR na temelju odobrenih planova. Trgovačka društva u većini slučajeva mogu se poklapati s današnjim Upravama šuma, a najvažniji kriterij za osnivanje je mogućnost ostvarenja radova JBRS i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 86 <-- 86 --> PDF |
potrajnost prihoda. Izvori financiranje JBRŠ na području krša moraju se naći izvan šumarskog poduzeća. Trgovačka društva obavljaju organizaciju i kontrolu proizvodnje i prodaje, evidencije, predlažu Gospodarske osnove, sudjeluju u izradi prostornih planova (općinski i županijski), obavljaju zajedničke servisne poslove neophodne za funkcioniranje šumarije. Šumarija mora imati slobodu poslovne kreativnosti u okvirima plana, prava, obveze, motivaciju i odgovornosti za ostvarenje rezultata. Po utvrđenim mjerilima stimulacije, napredovanja ili destimulacije motivirati rad svakog pojedinca. 3. Zakon o šumama Zakonom o šumama potrebno je pravno regulirati pretpostavke proizišle iz točaka strategije i restrukturiranja Poduzeća za šume. Svakako izmijeniti član zakona koji propisuje izdvajanje za JBR po propisanim stopama. Ovakav način izdvajanja, situiranje radova po jedinstvenom cjeniku i prihodovanje, uvjetovalo je stimulirano neracionalnu, pa i fiktivnu potrošnju. Uzgojni rad JBR je trošak, a sredstva za njegovo provođenje treba planirati na temelju Gospodarskih osnova i Programa gospodarenja i važećih cijena rada. Ne opterećivati šumarsku operativu preopširnim podzakonskim aktima (pravilnicima), u mnogim slučajevima primijećeno je da šumarski stručnjaci gube kreativnost čitajući u pravilnicima što smiju raditi. Pravilnik o uređivanju šuma mora omogućiti kroz osnove gospodarenja propisivanje globalnih obveza, a godišnjem planiranju i izvršenju gospodarskih radova omogućiti brze ali kontrolirane promjene. Suma je složeni ekosust i nemoguće je osnovom točno predvidjeti sva događanja za relativno dugo razdoblje od 10 godina. Eventualna manja odstupanja od osnove gospodarenja treba riješiti zapisnikom šumarske inspekcije. Za takve primjere tražiti izradu Izvanredne revizije jednostavno je preskupo. Zakonom o šumama propisati povratak šumarske inspekcije u Mistarstvo poljoprivrede i šumarstva. Ministarstvo kroz inspekciju kontrolira provođenje planova gospodarenja, a operativi je u interesu da ta kontrola bude stručna. Ukinuti nelogično izdvajanje znatnih sredstava u ime vodoprivredne naknade. Područje prebornih šuma proteže se pretežito na brdsko- planinskom području. To su ruralni krajevi izrazito velike šumovitosti, skoro isključivo privredno vezani za šumarstvo i drvnopreradivačku industriju. Svjedoci smo propasti većine drvoprerađivačke industrije na tom području, te njenog vrlo sporog oporavka. Posljedica je gubitak mnogih radnih mjesta i opće osiromašenje kraja. U nemoći izazvanom općom besparicom, na meti lokalne politike često su šumari, a izlaz se vidi u "vraćanju" zemljišnih zajed nica lokalnoj samoupravi. Ti zahtjevi su pravno neu temeljeni i u neskladu sa šumarskom politikom. Predlažemo da ZOŠ propiše izdvajanje šumskog do prinosa na ovom području. Racionalnijom organiza cijom poduzeća, trošenjem sredstava JBR te ukida njem vodoslivne naknade, došlo bi do uštede dijela koji bi se mogao utrošiti i za ovu namjenu. Predsjednik HŠD-aprof. Slavko M a t i ć, naglašava kako tematika koju obraduju sva tri zadatka nije nova, jer kao stoje rekao u uvodnoj riječi, posljednjih godina se u više navrata, ili na tematskim raspravama godišnjih skupština HŠD-a, ili okrugih stolova, raspravljalo o različitim aktualnim temama i problemima hrvatskog šumarstva. Tako i saznanja i zaključci iz izvješća irske konzultantske kuće, koja radi program restrukturanja, za nas nisu ništa novo, jer smo to i sami zaključivali i ukazivali na promjene koje treba učiniti. Naše šumarstvo nije od jučer, jer su temeljne smjernice hrvatskoga šumarstva određene još polovicom 18. stoljeća. Načela potrajnog gospodarenja, ili kako je danas moderno reći održivoga razvoja, kojemu se danas svijet vraća, hrvatsko šumarstvo nije nikada napuštalo. Ing. Tomislav Starčević očekuje da se restrukturiranjem dogode promjene u strukturi i racionalizaciji poslovanja. Napuštene površine koje su došle u posjed HS, visoka vodna naknada i 2,5 % šumskog doprinosa, koji nema pravu svrhu, jer ne osigurava zapošljavanje, sve to nepotrebno opterećuje poslovanje. Nepovoljnim ocjenjuje i utjecaj lovnih koncesija, gdje radi prekobrojnosti divljači dolazi do degradacije staništa, a otežavajuća okolnost je i nemogućnost plasmana ogrjevnog drveta. Kakva je energetska bilanca? Plinificiraju se sela, a na drugoj strani država ima problem viška ogrjevnog drveta. Šumarija mora biti temeljna jedinica na kojoj počiva sustav šumarstva, i sva ovlaštenja na razini uprava i šumarija treba precizirati. Treba pažljivo odrediti na kojem polju i koje su to djelatnosti s kojima možemo ići u privatizaciju. U svemu tome ne smije se zanemariti sustav kontrole. Ing. Ivan Tarn aj naglašava kao glavni cilj restrukturiranja bolje korištenje resursa i ukupnih sredstava povjerenih šumarskoj struci. On posebno ističe kako treba uvažavati mišljenje hrvatske šumarske javnosti, jer ona bi trebala ovo o čemu raspravljamo prihvatiti kao svoj cilj i opredjeljenje, a niti politika, niti strategija nemaju smisla ako ih javnost ne prihvati. Po njegovom mišljenju 90 % određenja koje ima poslovodstvo HŠ, korespondira sa stajalištima hrvatske šumarske javnosti, odnosno HŠD-a. Mnogo nedoumica izazvao je Prijedlog novog ZOŠ-a koji nam je došao u ruke, iako navodno još nije za javnost. S njime bi trebali provesti strategiju šumarstva i restrukturiranje, tako daje ta sinhronizacija vrlo važna. Ono što se očekuje od šu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 87 <-- 87 --> PDF |
marstva sutra, prikazuju dobro mišljenja članova ogranaka Vinkovci, Bjelovar i Delnice, koji su pretstavnici tri najveće naše Uprave i najvećeg broja šumara. Važno pitanje je i zašto s novom organizacijom treba početi tijekom godine, a ne početkom. Treba li nam novi trošak izrade bilance, jer treba odrediti početno stanje. Imali smo vremena, a sada odjednom žurba. Dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. Ivica Grbac ističe, kako je ono o čemu se odvje raspravlja značajno i za drvnu industriju, jer je to samo logičan slijed koji će imati odraza na komleks drvne industrije. Uz restrukturiranje šumarstva savakako ide restrukturiranje školstva, kako srednjeg, tako i visokog. Šumarski fakultet je stoga i izradio nove programe, koji bi trebali jamčiti obrazovanje inženjera za 21. stoljeće, i prva generacija studenata počela se obrazovati po tom programu. Svakako treba početi i od restrukiriranja srednjih škola, kod kojih je nastavni proces zastario. Naravno da dalje slijedi permanentno obrazovanje, jer znanje se množi i ne stoji na mjestu. Direktor Hrvatskih šuma ing. Željko L e d i n s k i, naglasio je potrebu još aktivnije rasprave unutar HŠD-a po svim ograncima, kako bi se osluškivalo mišljenja kolega s terena, tako da odluke budu temeljene i na njima, a ne donašane s jednog mjesta. Glede obavijesti o tijeku izrade projekta restrukturiranja, on je ukazao na redovite obavijesti koje je poslovodstvo HŠ davalo putem časopisa, ili intraneta, tako da su bile dostupne preko šumarija svim zainteresiranima. Pozvao je sve, da ne zadovoljavaju samo svoje lokalne interese, jer šumarstvo je već po definiciji općenarodno bogatstvo i ponajprije smo pozvani gledati interese struke. Tržište treba i vjerujemo da će ono biti odgovor na sve lokalne opravdane i neopravdane želje, koje idu sve do zahtijeva da se raspored drvne sirovine obavlja na općinskoj razini. Do sada je poduzeće bilo ograničeno različitim Vladinim odlukama, ali očekujemo da će kao trgovačko društvo neovisnije funkcionirati. No i šumari moraju promijeniti neka svoja razmišljanja, usuglasiti stavove i preduhitriti ono što ne bi bilo u skladu sa šumarskom strukom. Posebice se to odnosi na tržišno poslovanje, gdje sami sebi moramo reći gdje smo i što smo bolje i do sada mogli učiniti. I danas su naše Uprave u određenom smislu samostalne i nisu baš svi dijelovi centralizirani kako se tvrdi. Vrijeme je, da se sami počnemo tržišno ponašati. U poduzeću su tijekom ove dvije godine već nastale neke promjene kao rezultat početka tržišnog razmišljanja, što pokazuje značajna promijena u strukturi prihoda, iskazana većim učešćem prihoda od nedrvnih proizvoda. Bitno je, da na našim skupovima nađemo zajednički stav, jer inače ispadamo neozbiljni prema okruženju, a ono je izuzetno jako i ima političku moć da u konačnici donese odluku. Pomoćnik ministra ing. R e n d u 1 i ć pita se, da li je stav ogranaka Vinkovci, Bjelovar i Delnice stav cijele šumarske struke? Odgovor bi mogao biti, da su ovdje nazočni pretstavnici polovice ogranaka HŠD-a, kojima nije zabranjeno izjasniti se ako misle drukčije. Ostalim ograncima bit će dostavljeni zaključci s ovog skupa, s pozivom da na njih daju svoje primjedbe. Osim toga, kao stoje replicirao ing. Tarnaj, još 1998. god. na godišnjoj skupštini HŠD-a na tu temu izjasnili su slično i drugi ogranci, primjerice Koprivnica. Voditelj tima irske konzultantske tvrtke Coillte, kratko je obrazložio njihova gledišta i prijedlog o restrukturiranju Hrvatskih šuma. Na kraju, zaključeno je, da Povjerstvo (Starčević, Rendulić, Istok, Dundović i Jakovac), pripremi prijedlog zaključaka, dostavi ih svim ograncima HŠD-a, koji će dati na njih svoje primjedbe, nakon čega će se moći konačno uskladiti zaključci. Tako usklađene zaključke donosimo u nastavku. Zaključci 1. Prirodni šumski ekosustavi Hrvatske zbog svoje vrijednosti i značaja, iskazanog u čl. 52. Ustava RH, posebno izražene očuvanosti i kvalitete naših šuma u pogledu proizvodnje općih dobara i drveta, zbog njihove potrajnosti, stabilnosti, bioraznolikosti, proizvodnosti i prirodne obnovljivosti, zahtijevaju i nalažu dugoročno stabilno određenje u provedbi jedinstvene šumarske politike i strategije na državnoj razini, uvažavajući bogatu znanstveno-stručnu tradiciju u načinu gospodarenja šumama, s ciljem njihova očuvanja i ujednačenog razvoja. Zbog svega toga, isključuje se mogućnost prevladavanja profitne nad biološkom, kao i regionalne nad jedinstvenom koncepcijom u gospodarenju šumskim ekosustavima Hrvatske. Isto tako, hrvatska šumarska struka vrlo jasno i kategorično isključuje pomisao na mogućnost prodaje, koncesije ili zakupa državnih šuma Hrvatske, neovisno od bilo kakvog međunarodnog ugovora. 2. Eventualno stvoreni višak vrijednosti (profit) u gospodarenju takozvanim komercijalnim šumama morao bi se vraćati u šumu, o čemu odlučuje država kao vlasnik 2,024.474 ha (81 %) šuma u Hrvatskoj, od kojih je oko 730.000 ha (36 %) šuma panjača i degradacijskih oblika krških šuma koje zahtijevaju dugoročna ulaganja u sanaciju. Uz ova saznanja, država se mora odlučiti hoće li eventualni višak vrijednosti iz gospodarenja šumama, ulagati u šume ili ne, znajući da su i gospodarski (komercijalni) šumski ekosustavi trajno ugroženi sušenjem, pa bi svako izuzimanje viška vrijednosti iz gospodarenja šumskim ekosustavima ozbiljno umanjilo njihovu vrijednost, dodatno narušilo stabilnost i dugoročno ugrozilo proizvodnju općih dobara i drvne tvari. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 88 <-- 88 --> PDF |
3. Strategijom šumarstva, pa onda i prostornim planom Republike Hrvatske nužno je dugoročnim ciljevima odrediti namjene prostora, kako bi se jasno razlučile programirane površine šuma i šumskoga zemljišta od poljoprivrednih zemljišta namijenjenih ratarskoj, voćarskoj ili stočarskoj proizvodnji (pašnjaci), te zemljišta namijenjenih turizmu, infrastrukturi ili pak korištenju mineralnih sirovina, gdje sa stručnog stajališta nikako ne dolazi u obzir osnivanje instituta prava služnosti. 4. Nakon tako utvrđenih strateških određenja o korištenju prostora, iz šumskih ekosustava nužno je definitivno isključiti mogućnost pašarenja, žirenja i brsta domaće stoke, kao i uzgoja vrsta divljači koja ne pripadaju određenom staništu ili pak takvog broja divljači koji remeti prirodne stanišne uvjete određenih šumskih ekosustava. 5. Za privatni šumski posjed u RH (461.137 ha), zbog dugoročno prekomjernog korištenja i usitnjenosti, nužno je donošenje programa niza stimulativnih mjera za okrupnjavanje posjeda, stručno-savjetodavni nadzor uz osiguranje stabilnih izvora financiranja za njegovu postupnu sanaciju. 6. Šumarstvu Hrvatske potrebna je trajna suradnja znanosti s ciljem održavanja i sanacije narušene biološke ravnoteže u šumskim ekosustavima, te razvoja i održivog korištenja mnogih nedrvnih proizvoda i usluga šume. Isto tako, šumarstvo Hrvatske, mora svoju budućnost graditi uzajamno sa srodnim i sukladnim djelatnostima, i to uz jasno naglašenu podršku države. U tom pogledu. Republika Hrvatska mora značajne i rastuće mogućnosti proizvodnje drveta, posebno za kemijsku preradu i energetsko korištenje ugrađivati u bilance i sukladno proizvodnim mogućnostima, osiguravati plasman. 7. Zbog značajnih gospodarsko-tehnoloških razlika, potrebno je provesti gospodarsku podjelu na: jednodobne kontinentalne šume, raznodobne (preborne) šume i krške šume, s dugoročno stabilnim i jasno osiguranim izvorima financiranja jedostavne biološke reprodukcije za svaku od tako podijeljenih šumskogospodarskih cjelina. 8. Preoblikovanjem sadašnjeg javnog poduzeća u jedinstveno trgovačko društvo i projektom restrukturiranja "Hrvatskih šuma", na temelju zaključka Vlade Republike Hrvatske od 21. prosinca 2000. posebno i jasno naglašavamo nužnost vrlo precizne i dosljedne provedbe proširenja organizacijske i financijske odgovornosti i na najniže organizacijske jedinice (šumarije). Isto je tako značajno i potrebno da projektom restrukturiranja bude do detalja precizno projektirana razdioba funkcija, obveza, prava, ovlaštenja, odgovornosti i zadaća unutar budućih ustrojbenih razina. Novim unutarnjim ustrojem mora se u potpunosti osigurati provedba posebno onih odredaba iz zaključka Vlade RH, kao i stavova šumarske struke koji se odnose na decentralizaciju sustava, oslobađanje kretivnosti, osiguranje odgovornosti, međusobne tržišne utakmice između organizacijskih jedinica i stimulativne motivacije za stvaranje dobiti. 9. Uspješnost restrukturiranja "Hrvatskih šuma" može naći mnoge unutarnje rezerve u organiziranju, kadrovskim rješenjima, stimulativnom nagrađivanju i si., no odlučujuću ulogu u uspješnosti budućeg poduzeća (trgovačkog društva) mora imati bezuvjetno oslobađanje tržišta i podrška države u mnogim promjenama zakonskih i podzakonskih akata, koji moraju uvažiti biološku dinamiku šumskih ekosustava, ali i zakonitosti tržišnog poslovanja. Isto tako, značajan iskorak u uspješnosti poslovanja mora donijeti dobro programirana privatizacija dijela djelatnosti, posebno u razvoju korištenja nedrvnih proizvoda i usluga šume. 10.Unutarnjim ustrojem poduzeća, kojeg ne smije propisivati Zakon o šumama, mora se osigurati međusobno suparništvo, dohodovna utakmica i konkurencija. Posebnu pozornost projektom restrukturiranja treba posvetiti ustroju stručno kompetentne unutarnje kontrole. 11.Izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva nužno je šumu, kao prečistača i proizvađača pitke vode osloboditi plaćanja slivne vodne naknade, a poduzeće za šume obvezati radovima na zaštiti izvorišta pitke vode i spriječavanje erozija unutar šumskih ekosustava. 12.Umjesto zakonske obveze plaćanja šumskog doprinosa lokalnoj samoupravi (2,5 % od prihoda prodanog drveta), koji sada financijski podržava njen administrativni aparat, potrebno je razmisliti o zakonskoj izmjeni i propisivanju povećanog izdvajanja financijskih sredstava u izrazito šumovitim regijama (Slavonija, Gorski kotar, Lika), i njihovog, strogo namjenskog korištenja za ulaganja koja osiguravaju zapošljavanje na osnovi programiranog razvoja novih djelatnosti i korištenja takozvanih sporednih šumskih proizvoda i usluga šume. 13.U zaštićenim objektima prirode (nacionalni parkovi i parkovi prirode), državni proračun dugoročno unaprijed neće moći osiguravati niti najnužnija financijska sredstva za njihovu iole ozbiljniju aktivnu zaštitu i razvoj, pa šumarska struka predlaže da se oni zaštićeni objekti prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav, daju na upravljanje poduzeću za šume. H. Jakovac |