DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ovlasti i odgovornosti na razini šumarije i RJ: izbor izvršitelja usluga,nabava,prodaje drvnih sortimenata, planiranje investicija i odgovornost prema Upravi šuma po točno utvrđenim kriterijima. Organizaciju stručnog osoblja ustrojiti na referentskom sustavu: upravitelj, pomoćnici za uzgoj i iskorišćivanje, referent za mehanizaciju (po potrebi), inžinjeri operative prema veličini šumarije. Ovakvim ustrojem je osigurana motivacija, kvalitet i napredovanje. 5. Gospodarenje etatom i izvršenje svih radova propisanih SGOP i OG izvodi trgovačko društvo vlastitim ili vanjskim kapacitetima. C/Zakon o šumama 1. Novim zakonom o šumama pravno regulirati pretpostavke proizašle iz prethodnih točaka Strategije i Restrukturanja poduzeće za šume. 2. Državni nadzor nad šumama provesti kroz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Vinkovci ovim stavom i prijedlozima smatra da će najbolje biti ostvaren interes Republike Hrvatske bez pozivanja na "zelenu religiju" i prividnu solidarnost kao zaštitnice trome i neučinkovite dosadašnje organizacije. Milan Presečan , dipl. ing., predsjednikHŠD-aogra nak Bjelovar Stavovi i prijedlozi o strategiji šumarstva, re strukturiranju Hrvatskih šuma i novom zakonu o šumama A) Nacionalna šumarska politika i strategija 1. Prirodni šumski ekosustavi, nedvojbeno uvjetuju opstanak života na zemlji, pa su aktivnosti šumarske struke na njihovom očuvanju i unapređenju, u skladu s člankom 52. Ustava Republike Hrvatske, od posebnog interesa, a šumski ekosustavi uživaju njenu osobitu zaštitu. Načini upravljanja i održivog korištenja šumskih ekosustava, na taj način postaju bioetička pitanja cjelokupnoga društva i obveza ukupnoga čovječanstva. 2. Vlasništvo nad šumskim ekosustavima (šumama), neovisno od vrste, mora u korištenju trajno biti ograničeno i kontrolirano u pogledu osiguranja jednostavne biološke reprodukcije, izvršenja stručnih gospodarskih radova na načelima potrajnosti, prirodnosti, bioraznolikosti i prirodne obnovljivosti. 3. Dio viška vrijednosti (profita), ostvaren u gospodarenju kod jednog dijela šumskih ekosustava, mora se vratiti u šumske ekosustave na solidarnoj osnovi u drugim dijelovima šumskogospodarskog područja. Izuzimanje viška vrijednosti iz gospodarenja šumskim ekosustavima, najizravnije umanjuje njihovu vrijednost, narušava stabilnost i dugoročno ugrožava proizvodnju općih dobara i drvne tvari. 4. Zbog utvrđene i, nažalost, trajne ugroženosti šumskih ekosustava (sušenja šuma i propadanja šumskih staništa), nužno je osigurati sustavno, sveobuhvatno i metodološki programirano opažanje (monitoring) svih vrsta i stupnjeva ugroženosti šumskih ekosustava. 5. Gospodarenje (očuvanje i unapređenje) tako ugroženih šumskih ekosustava, nalaže bitno veće angažiranje struke, povećani intenzitet i opseg radova, te kao posljedicu, bitno veće troškove gospodarenja, posebno u očuvanju staništa i prirodne obnove. Iz tih razloga, država mora poticajnim mjerama i dodatnim izvorima financijskih sredstava osigurati povećana ulaganja u očuvanje i unapređenje prirodnih šumskih ekosustava. 6. Državne šume u Hrvatskoj ne mogu biti predmetom prodaje, zakupa niti bilo kakvog prometovanja, one trajno moraju imati osobitu zaštitu države, biti u njenom vlasništvu, i nikako ne mogu mijenjati vlasnika, (ovdje je dodana točka 15) U vrlo strogim i jasnim okvirima moguće je prometovanje (zamjena, prodaja ili kupnja) izrazito malih čestica šuma i šumskog zemljišta, izvan suvislih kompleksa državnog posjeda, i to samo u cilju zaokruženja u kompleks te radi racionalnijeg gospodarenja. 7. Zbog nekontroliranog i prekomjernog iskorištavanja privatnim šumama u Hrvatskoj mora se dugoročnim poticajnim mjerama osigurati poboljšanje gospodarenja i razvoj, stimulirajući; - gruntovno sređivanje i okrupnjivanje posjeda - osiguravanje stručno-savjetodavne pomoći vlasnicima - udruživanje vlasničkih posjeda - poticanje gospodarskih radova - osiguravanje sredstava za BRŠ na osnovi površine - sankcioniranje neizvršenja gospodarskih radova - otvaranja mogućnosti otkupa ili predaje u državno vlasništvo. 8. Prostornim planom Republike Hrvatske, nužno je jasno i dugoročno određenje namjene prostora. Potrebno je terenski, dugoročno i jasno razgraničenje šuma i šumskog zemljišta od poljoprivrednog zemljišta namijenjenog ratarskoj proizvodnji, voćarstvu, pašnjacima, odnosno turističkoj infrastrukturi i dr. Izdvajanje šumskog zemljišta (osim šuma) za druge namjene, na temelju Prostornog plana RH, uz utvrđeni opći interes, ne bi trebalo biti opterećeno naknadom. 9. U šumskim ekosustavima, nakon donošenja Prostornog plana, nužno je definitivno isključiti mogućnost pašarenja, žirenja i brsta. Isto tako, pod trajnom kontrolom mora biti stanišno dopustiv broj divljači. 10.Korištenje nedrvnih proizvoda (tzv. sporednih šumskih proizvoda) mora biti usklađeno sa Zakonom o zaštiti prirode, a njihovo sabiranje regulirano i kontrolirano prema internim aktima Poduzeća za šume. 11. Sa šumskim ekosustavima u Republici Hrvatskoj najracinalnije je gospodariti integralno, to znači da |