DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 82     <-- 82 -->        PDF

ovlasti i odgovornosti na razini šumarije i RJ: izbor
izvršitelja usluga,nabava,prodaje drvnih sortimenata,
planiranje investicija i odgovornost prema Upravi
šuma po točno utvrđenim kriterijima. Organizaciju
stručnog osoblja ustrojiti na referentskom sustavu:
upravitelj, pomoćnici za uzgoj i iskorišćivanje, referent
za mehanizaciju (po potrebi), inžinjeri operative
prema veličini šumarije. Ovakvim ustrojem je osigurana
motivacija, kvalitet i napredovanje.


5.
Gospodarenje etatom i izvršenje svih radova propisanih
SGOP i OG izvodi trgovačko društvo vlastitim
ili vanjskim kapacitetima.
C/Zakon o šumama


1.
Novim zakonom o šumama pravno regulirati pretpostavke
proizašle iz prethodnih točaka Strategije i
Restrukturanja poduzeće za šume.
2.
Državni nadzor nad šumama provesti kroz Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva.
Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Vinkovci ovim
stavom i prijedlozima smatra da će najbolje biti ostvaren
interes Republike Hrvatske bez pozivanja na "zelenu
religiju" i prividnu solidarnost kao zaštitnice trome i
neučinkovite dosadašnje organizacije.


Milan Presečan , dipl. ing., predsjednikHŠD-aogra


nak Bjelovar


Stavovi i prijedlozi o strategiji šumarstva, re


strukturiranju Hrvatskih šuma i novom zakonu o


šumama


A) Nacionalna šumarska politika i strategija


1.
Prirodni šumski ekosustavi, nedvojbeno uvjetuju
opstanak života na zemlji, pa su aktivnosti šumarske
struke na njihovom očuvanju i unapređenju, u
skladu s člankom 52. Ustava Republike Hrvatske,
od posebnog interesa, a šumski ekosustavi uživaju
njenu osobitu zaštitu. Načini upravljanja i održivog
korištenja šumskih ekosustava, na taj način postaju
bioetička pitanja cjelokupnoga društva i obveza
ukupnoga čovječanstva.
2.
Vlasništvo nad šumskim ekosustavima (šumama),
neovisno od vrste, mora u korištenju trajno biti
ograničeno i kontrolirano u pogledu osiguranja jednostavne
biološke reprodukcije, izvršenja stručnih
gospodarskih radova na načelima potrajnosti, prirodnosti,
bioraznolikosti i prirodne obnovljivosti.
3.
Dio viška vrijednosti (profita), ostvaren u gospodarenju
kod jednog dijela šumskih ekosustava, mora
se vratiti u šumske ekosustave na solidarnoj osnovi
u drugim dijelovima šumskogospodarskog područja.
Izuzimanje viška vrijednosti iz gospodarenja
šumskim ekosustavima, najizravnije umanjuje njihovu
vrijednost, narušava stabilnost i dugoročno
ugrožava proizvodnju općih dobara i drvne tvari.
4.
Zbog utvrđene i, nažalost, trajne ugroženosti šumskih
ekosustava (sušenja šuma i propadanja šumskih
staništa), nužno je osigurati sustavno, sveobuhvatno
i metodološki programirano opažanje (monitoring)
svih vrsta i stupnjeva ugroženosti šumskih
ekosustava.
5.
Gospodarenje (očuvanje i unapređenje) tako ugroženih
šumskih ekosustava, nalaže bitno veće angažiranje
struke, povećani intenzitet i opseg radova, te
kao posljedicu, bitno veće troškove gospodarenja,
posebno u očuvanju staništa i prirodne obnove. Iz
tih razloga, država mora poticajnim mjerama i dodatnim
izvorima financijskih sredstava osigurati
povećana ulaganja u očuvanje i unapređenje prirodnih
šumskih ekosustava.
6.
Državne šume u Hrvatskoj ne mogu biti predmetom
prodaje, zakupa niti bilo kakvog prometovanja, one
trajno moraju imati osobitu zaštitu države, biti u
njenom vlasništvu, i nikako ne mogu mijenjati vlasnika,
(ovdje je dodana točka 15) U vrlo strogim i
jasnim okvirima moguće je prometovanje (zamjena,
prodaja ili kupnja) izrazito malih čestica šuma i
šumskog zemljišta, izvan suvislih kompleksa državnog
posjeda, i to samo u cilju zaokruženja u
kompleks te radi racionalnijeg gospodarenja.
7.
Zbog nekontroliranog i prekomjernog iskorištavanja
privatnim šumama u Hrvatskoj mora se dugoročnim
poticajnim mjerama osigurati poboljšanje
gospodarenja i razvoj, stimulirajući;
-
gruntovno sređivanje i okrupnjivanje posjeda
-
osiguravanje stručno-savjetodavne pomoći vlasnicima
- udruživanje vlasničkih posjeda


- poticanje gospodarskih radova
- osiguravanje sredstava za BRŠ na osnovi površine
- sankcioniranje neizvršenja gospodarskih radova
-
otvaranja mogućnosti otkupa ili predaje u državno
vlasništvo.


8.
Prostornim planom Republike Hrvatske, nužno je jasno
i dugoročno određenje namjene prostora. Potrebno
je terenski, dugoročno i jasno razgraničenje šuma
i šumskog zemljišta od poljoprivrednog zemljišta namijenjenog
ratarskoj proizvodnji, voćarstvu, pašnjacima,
odnosno turističkoj infrastrukturi i dr. Izdvajanje
šumskog zemljišta (osim šuma) za druge namjene,
na temelju Prostornog plana RH, uz utvrđeni
opći interes, ne bi trebalo biti opterećeno naknadom.
9.
U šumskim ekosustavima, nakon donošenja Prostornog
plana, nužno je definitivno isključiti mogućnost
pašarenja, žirenja i brsta. Isto tako, pod trajnom kontrolom
mora biti stanišno dopustiv broj divljači.
10.Korištenje nedrvnih proizvoda (tzv. sporednih šumskih
proizvoda) mora biti usklađeno sa Zakonom o
zaštiti prirode, a njihovo sabiranje regulirano i kontrolirano
prema internim aktima Poduzeća za šume.


11. Sa šumskim ekosustavima u Republici Hrvatskoj
najracinalnije je gospodariti integralno, to znači da