DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 85     <-- 85 -->        PDF

12.U području odabiranja
i doznake stabala za sječu,
ovlaštenje za taj posao mora ostati isključivo na diplomiranim
inženjerima šumarstva.
13.Sumskogospodarskom osnovom područja potrebno
je dugoročno osigurati uravnoteženje između propisanih
gospodarskih radova i izvora financijskih
sredstava za njihovo pokriće kod svih gospodarskih
jedinica.


14. Osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama odnosno
Programi, moraju za svaku gospodarsku jedinicu
prepoznati i propisati, i tržišno realno pretpostaviti
korištenje nedrvnih proizvoda i usluga šumskih
ekosustava.
15.Podzakonski akti (Pravilnik o uređivanju šuma i
dr.) moraju u osnovama gospodarenja omogućiti
propisivanje globalnih obveza, a godišnjem planiranju
i izvršenju gospodarskih radova iz puno jasnih
razloga (sušenje šuma, tržište i dr.) moraju biti
omogućene brze, ali vrlo strogo kontrolirane promjene,
sve u okvirima globalnih propisa.


16.Programiranje, edukacija i obvezno radova od vanjske
usluge i poduzetnika.


Damir D e 1 a č, dipl. ing., predsjednik HŠD-a, ogranak


Delnice


Prijedlog temeljnih odrednica o strategiji, restruk


turiranju i zakonu 1. Nacionalna šumarska politika i


strategija


1. Nacionalna politika i strategija šumarstva mora
biti dugoročna sa stabilnim i nepromjenjivim ciljevima.


Uzgoj i zaštitu prirodnih šuma uz podržavanje biološke
raznolikosti.


Gospodarenje po načelu potrajnosti i održivog korištenja
šumskih ekosustava.


Kontinuirano opskrbljivanje tržišta dovoljnim i stalnim
količinama drveta te drugih (sporednih) šumskih
proizvoda, produkata integralnog gospodarenja
šumama i šumskim zemljištem.


Državne šume u Hrvatskoj ne mogu biti predmetom
prodaje, koncesija ili zakupa, te moraju uživati trajnu
zaštitu Države i biti u njenom vlasništvu.


Zbog značajnih biljnogeografskih, stanišnih i gospodarsko-
tehnoloških razlika, potrebno je šume razvrstati
u tri zasebne cjeline:
1.
jednodobne kontinentalne šume
2.
raznodobne (preborne) šume
3.
krške šume


Integralno gospodariti šumskim ekosustavima.
Omogućiti "Poduzeću za šume" bavljenje i drugim
djelatnostima koje nisu izravno vezane za gospodarenje
drvom u cilju povećanja ukupnog prihoda i
zapošljavanja radnika. (Bolje korištenje sporednih
šumskih proizvoda, stavljanje atraktivnijih šuma i
šumarskih objekata u turističku ponudu, riješiti pitanje
prerade tanke oblovine i izrade ogrjeva).


Djelatnosti koje se sada nalaze u sklopu poduzeća, a
prikazuju učinkovitost u poslovanju postepeno privatiziran.


Plasman proizvoda Poduzeća mora funkcionirati na
tržišnom načelu, a ne po ugovoru.


Zbog podizanja kvalitete usluga privatnih poduzetnika,
te omogućavanja zaposlenja dijela šumarske
struke, inzistirati na licenciranju radova u šumarstvu.


Zbog izuzetnog značenja šuma i šumskog zemljišta
za republiku Hrvatsku, potrebno je da se kao struka
izborimo za veći utjecaj u zakonodavnoj i izvršnoj
vlasti, kako bi zakonska regulativa uvažila specifičnosti
naše struke. Pored zakona o šumama postoji
još niz zakona koji izravno utječu na rad šumarskog
poduzeća (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o radu,
Zakon o prostornom uređenju, Zakon o javnoj nabavi
itd.).
2. Restrukturiranje poduzeća za šume
Sadašnja organiziranost J.P. "Hrvatske šume"
skupa je i neracionalna. Prevelika centralizacija
onemogućuje kreativno djelovanje većine šumarskih
stručnjaka. Sustav je preglomazan i birokratiziran, a ne
uvažavaju se specifičnosti pojedinih oblasti: jednodobne
sume, prebor i krš.


Glede navedenog, često često izostaje motiviranost
za rad uposlenika.


Da bi se pokrenule sve kreativne snage koje nesumnjivo
postoje u hrvatskom šumarstvu, predlažemo sljedeća
načela na kojima bi trebalo funkcionirati buduće
poduzeće.


Državne šume razdijeliti na tri šumskogospodarska
područja:
1. jednodobne kontinentalne šume
2.
raznodobne (preborne) šume
3.
krške šume


Unutar svakog područja formirati više trgovačkih
društava (moguće prema današnjim Upravama
šuma).


Kao jedinstveno tijelo koje bi objedinjavalo hrvatsko
šumarstvo formirati Državnu upravu za šume
pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.
U nadležnosti državne Uprave bilo bi predstavljanje
hrvatskog šumarstva u zemlji i inozemstvu, razvijanje
i kontrola provođenja strateških ciljeva hrvatskog
šumarstva i šumarska politika, istraživanje i razvoj tehnologije,
tržišta i marketinga, predlaganje ŠGOP, prikupljanje
i distribucija sredstava PBR na temelju odobrenih
planova.


Trgovačka društva u većini slučajeva mogu se poklapati
s današnjim Upravama šuma, a najvažniji kriterij
za osnivanje je mogućnost ostvarenja radova JBRS i