DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 86 <-- 86 --> PDF |
potrajnost prihoda. Izvori financiranje JBRŠ na području krša moraju se naći izvan šumarskog poduzeća. Trgovačka društva obavljaju organizaciju i kontrolu proizvodnje i prodaje, evidencije, predlažu Gospodarske osnove, sudjeluju u izradi prostornih planova (općinski i županijski), obavljaju zajedničke servisne poslove neophodne za funkcioniranje šumarije. Šumarija mora imati slobodu poslovne kreativnosti u okvirima plana, prava, obveze, motivaciju i odgovornosti za ostvarenje rezultata. Po utvrđenim mjerilima stimulacije, napredovanja ili destimulacije motivirati rad svakog pojedinca. 3. Zakon o šumama Zakonom o šumama potrebno je pravno regulirati pretpostavke proizišle iz točaka strategije i restrukturiranja Poduzeća za šume. Svakako izmijeniti član zakona koji propisuje izdvajanje za JBR po propisanim stopama. Ovakav način izdvajanja, situiranje radova po jedinstvenom cjeniku i prihodovanje, uvjetovalo je stimulirano neracionalnu, pa i fiktivnu potrošnju. Uzgojni rad JBR je trošak, a sredstva za njegovo provođenje treba planirati na temelju Gospodarskih osnova i Programa gospodarenja i važećih cijena rada. Ne opterećivati šumarsku operativu preopširnim podzakonskim aktima (pravilnicima), u mnogim slučajevima primijećeno je da šumarski stručnjaci gube kreativnost čitajući u pravilnicima što smiju raditi. Pravilnik o uređivanju šuma mora omogućiti kroz osnove gospodarenja propisivanje globalnih obveza, a godišnjem planiranju i izvršenju gospodarskih radova omogućiti brze ali kontrolirane promjene. Suma je složeni ekosust i nemoguće je osnovom točno predvidjeti sva događanja za relativno dugo razdoblje od 10 godina. Eventualna manja odstupanja od osnove gospodarenja treba riješiti zapisnikom šumarske inspekcije. Za takve primjere tražiti izradu Izvanredne revizije jednostavno je preskupo. Zakonom o šumama propisati povratak šumarske inspekcije u Mistarstvo poljoprivrede i šumarstva. Ministarstvo kroz inspekciju kontrolira provođenje planova gospodarenja, a operativi je u interesu da ta kontrola bude stručna. Ukinuti nelogično izdvajanje znatnih sredstava u ime vodoprivredne naknade. Područje prebornih šuma proteže se pretežito na brdsko- planinskom području. To su ruralni krajevi izrazito velike šumovitosti, skoro isključivo privredno vezani za šumarstvo i drvnopreradivačku industriju. Svjedoci smo propasti većine drvoprerađivačke industrije na tom području, te njenog vrlo sporog oporavka. Posljedica je gubitak mnogih radnih mjesta i opće osiromašenje kraja. U nemoći izazvanom općom besparicom, na meti lokalne politike često su šumari, a izlaz se vidi u "vraćanju" zemljišnih zajed nica lokalnoj samoupravi. Ti zahtjevi su pravno neu temeljeni i u neskladu sa šumarskom politikom. Predlažemo da ZOŠ propiše izdvajanje šumskog do prinosa na ovom području. Racionalnijom organiza cijom poduzeća, trošenjem sredstava JBR te ukida njem vodoslivne naknade, došlo bi do uštede dijela koji bi se mogao utrošiti i za ovu namjenu. Predsjednik HŠD-aprof. Slavko M a t i ć, naglašava kako tematika koju obraduju sva tri zadatka nije nova, jer kao stoje rekao u uvodnoj riječi, posljednjih godina se u više navrata, ili na tematskim raspravama godišnjih skupština HŠD-a, ili okrugih stolova, raspravljalo o različitim aktualnim temama i problemima hrvatskog šumarstva. Tako i saznanja i zaključci iz izvješća irske konzultantske kuće, koja radi program restrukturanja, za nas nisu ništa novo, jer smo to i sami zaključivali i ukazivali na promjene koje treba učiniti. Naše šumarstvo nije od jučer, jer su temeljne smjernice hrvatskoga šumarstva određene još polovicom 18. stoljeća. Načela potrajnog gospodarenja, ili kako je danas moderno reći održivoga razvoja, kojemu se danas svijet vraća, hrvatsko šumarstvo nije nikada napuštalo. Ing. Tomislav Starčević očekuje da se restrukturiranjem dogode promjene u strukturi i racionalizaciji poslovanja. Napuštene površine koje su došle u posjed HS, visoka vodna naknada i 2,5 % šumskog doprinosa, koji nema pravu svrhu, jer ne osigurava zapošljavanje, sve to nepotrebno opterećuje poslovanje. Nepovoljnim ocjenjuje i utjecaj lovnih koncesija, gdje radi prekobrojnosti divljači dolazi do degradacije staništa, a otežavajuća okolnost je i nemogućnost plasmana ogrjevnog drveta. Kakva je energetska bilanca? Plinificiraju se sela, a na drugoj strani država ima problem viška ogrjevnog drveta. Šumarija mora biti temeljna jedinica na kojoj počiva sustav šumarstva, i sva ovlaštenja na razini uprava i šumarija treba precizirati. Treba pažljivo odrediti na kojem polju i koje su to djelatnosti s kojima možemo ići u privatizaciju. U svemu tome ne smije se zanemariti sustav kontrole. Ing. Ivan Tarn aj naglašava kao glavni cilj restrukturiranja bolje korištenje resursa i ukupnih sredstava povjerenih šumarskoj struci. On posebno ističe kako treba uvažavati mišljenje hrvatske šumarske javnosti, jer ona bi trebala ovo o čemu raspravljamo prihvatiti kao svoj cilj i opredjeljenje, a niti politika, niti strategija nemaju smisla ako ih javnost ne prihvati. Po njegovom mišljenju 90 % određenja koje ima poslovodstvo HŠ, korespondira sa stajalištima hrvatske šumarske javnosti, odnosno HŠD-a. Mnogo nedoumica izazvao je Prijedlog novog ZOŠ-a koji nam je došao u ruke, iako navodno još nije za javnost. S njime bi trebali provesti strategiju šumarstva i restrukturiranje, tako daje ta sinhronizacija vrlo važna. Ono što se očekuje od šu |