DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 87 <-- 87 --> PDF |
marstva sutra, prikazuju dobro mišljenja članova ogranaka Vinkovci, Bjelovar i Delnice, koji su pretstavnici tri najveće naše Uprave i najvećeg broja šumara. Važno pitanje je i zašto s novom organizacijom treba početi tijekom godine, a ne početkom. Treba li nam novi trošak izrade bilance, jer treba odrediti početno stanje. Imali smo vremena, a sada odjednom žurba. Dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. Ivica Grbac ističe, kako je ono o čemu se odvje raspravlja značajno i za drvnu industriju, jer je to samo logičan slijed koji će imati odraza na komleks drvne industrije. Uz restrukturiranje šumarstva savakako ide restrukturiranje školstva, kako srednjeg, tako i visokog. Šumarski fakultet je stoga i izradio nove programe, koji bi trebali jamčiti obrazovanje inženjera za 21. stoljeće, i prva generacija studenata počela se obrazovati po tom programu. Svakako treba početi i od restrukiriranja srednjih škola, kod kojih je nastavni proces zastario. Naravno da dalje slijedi permanentno obrazovanje, jer znanje se množi i ne stoji na mjestu. Direktor Hrvatskih šuma ing. Željko L e d i n s k i, naglasio je potrebu još aktivnije rasprave unutar HŠD-a po svim ograncima, kako bi se osluškivalo mišljenja kolega s terena, tako da odluke budu temeljene i na njima, a ne donašane s jednog mjesta. Glede obavijesti o tijeku izrade projekta restrukturiranja, on je ukazao na redovite obavijesti koje je poslovodstvo HŠ davalo putem časopisa, ili intraneta, tako da su bile dostupne preko šumarija svim zainteresiranima. Pozvao je sve, da ne zadovoljavaju samo svoje lokalne interese, jer šumarstvo je već po definiciji općenarodno bogatstvo i ponajprije smo pozvani gledati interese struke. Tržište treba i vjerujemo da će ono biti odgovor na sve lokalne opravdane i neopravdane želje, koje idu sve do zahtijeva da se raspored drvne sirovine obavlja na općinskoj razini. Do sada je poduzeće bilo ograničeno različitim Vladinim odlukama, ali očekujemo da će kao trgovačko društvo neovisnije funkcionirati. No i šumari moraju promijeniti neka svoja razmišljanja, usuglasiti stavove i preduhitriti ono što ne bi bilo u skladu sa šumarskom strukom. Posebice se to odnosi na tržišno poslovanje, gdje sami sebi moramo reći gdje smo i što smo bolje i do sada mogli učiniti. I danas su naše Uprave u određenom smislu samostalne i nisu baš svi dijelovi centralizirani kako se tvrdi. Vrijeme je, da se sami počnemo tržišno ponašati. U poduzeću su tijekom ove dvije godine već nastale neke promjene kao rezultat početka tržišnog razmišljanja, što pokazuje značajna promijena u strukturi prihoda, iskazana većim učešćem prihoda od nedrvnih proizvoda. Bitno je, da na našim skupovima nađemo zajednički stav, jer inače ispadamo neozbiljni prema okruženju, a ono je izuzetno jako i ima političku moć da u konačnici donese odluku. Pomoćnik ministra ing. R e n d u 1 i ć pita se, da li je stav ogranaka Vinkovci, Bjelovar i Delnice stav cijele šumarske struke? Odgovor bi mogao biti, da su ovdje nazočni pretstavnici polovice ogranaka HŠD-a, kojima nije zabranjeno izjasniti se ako misle drukčije. Ostalim ograncima bit će dostavljeni zaključci s ovog skupa, s pozivom da na njih daju svoje primjedbe. Osim toga, kao stoje replicirao ing. Tarnaj, još 1998. god. na godišnjoj skupštini HŠD-a na tu temu izjasnili su slično i drugi ogranci, primjerice Koprivnica. Voditelj tima irske konzultantske tvrtke Coillte, kratko je obrazložio njihova gledišta i prijedlog o restrukturiranju Hrvatskih šuma. Na kraju, zaključeno je, da Povjerstvo (Starčević, Rendulić, Istok, Dundović i Jakovac), pripremi prijedlog zaključaka, dostavi ih svim ograncima HŠD-a, koji će dati na njih svoje primjedbe, nakon čega će se moći konačno uskladiti zaključci. Tako usklađene zaključke donosimo u nastavku. Zaključci 1. Prirodni šumski ekosustavi Hrvatske zbog svoje vrijednosti i značaja, iskazanog u čl. 52. Ustava RH, posebno izražene očuvanosti i kvalitete naših šuma u pogledu proizvodnje općih dobara i drveta, zbog njihove potrajnosti, stabilnosti, bioraznolikosti, proizvodnosti i prirodne obnovljivosti, zahtijevaju i nalažu dugoročno stabilno određenje u provedbi jedinstvene šumarske politike i strategije na državnoj razini, uvažavajući bogatu znanstveno-stručnu tradiciju u načinu gospodarenja šumama, s ciljem njihova očuvanja i ujednačenog razvoja. Zbog svega toga, isključuje se mogućnost prevladavanja profitne nad biološkom, kao i regionalne nad jedinstvenom koncepcijom u gospodarenju šumskim ekosustavima Hrvatske. Isto tako, hrvatska šumarska struka vrlo jasno i kategorično isključuje pomisao na mogućnost prodaje, koncesije ili zakupa državnih šuma Hrvatske, neovisno od bilo kakvog međunarodnog ugovora. 2. Eventualno stvoreni višak vrijednosti (profit) u gospodarenju takozvanim komercijalnim šumama morao bi se vraćati u šumu, o čemu odlučuje država kao vlasnik 2,024.474 ha (81 %) šuma u Hrvatskoj, od kojih je oko 730.000 ha (36 %) šuma panjača i degradacijskih oblika krških šuma koje zahtijevaju dugoročna ulaganja u sanaciju. Uz ova saznanja, država se mora odlučiti hoće li eventualni višak vrijednosti iz gospodarenja šumama, ulagati u šume ili ne, znajući da su i gospodarski (komercijalni) šumski ekosustavi trajno ugroženi sušenjem, pa bi svako izuzimanje viška vrijednosti iz gospodarenja šumskim ekosustavima ozbiljno umanjilo njihovu vrijednost, dodatno narušilo stabilnost i dugoročno ugrozilo proizvodnju općih dobara i drvne tvari. |