DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 88 <-- 88 --> PDF |
3. Strategijom šumarstva, pa onda i prostornim planom Republike Hrvatske nužno je dugoročnim ciljevima odrediti namjene prostora, kako bi se jasno razlučile programirane površine šuma i šumskoga zemljišta od poljoprivrednih zemljišta namijenjenih ratarskoj, voćarskoj ili stočarskoj proizvodnji (pašnjaci), te zemljišta namijenjenih turizmu, infrastrukturi ili pak korištenju mineralnih sirovina, gdje sa stručnog stajališta nikako ne dolazi u obzir osnivanje instituta prava služnosti. 4. Nakon tako utvrđenih strateških određenja o korištenju prostora, iz šumskih ekosustava nužno je definitivno isključiti mogućnost pašarenja, žirenja i brsta domaće stoke, kao i uzgoja vrsta divljači koja ne pripadaju određenom staništu ili pak takvog broja divljači koji remeti prirodne stanišne uvjete određenih šumskih ekosustava. 5. Za privatni šumski posjed u RH (461.137 ha), zbog dugoročno prekomjernog korištenja i usitnjenosti, nužno je donošenje programa niza stimulativnih mjera za okrupnjavanje posjeda, stručno-savjetodavni nadzor uz osiguranje stabilnih izvora financiranja za njegovu postupnu sanaciju. 6. Šumarstvu Hrvatske potrebna je trajna suradnja znanosti s ciljem održavanja i sanacije narušene biološke ravnoteže u šumskim ekosustavima, te razvoja i održivog korištenja mnogih nedrvnih proizvoda i usluga šume. Isto tako, šumarstvo Hrvatske, mora svoju budućnost graditi uzajamno sa srodnim i sukladnim djelatnostima, i to uz jasno naglašenu podršku države. U tom pogledu. Republika Hrvatska mora značajne i rastuće mogućnosti proizvodnje drveta, posebno za kemijsku preradu i energetsko korištenje ugrađivati u bilance i sukladno proizvodnim mogućnostima, osiguravati plasman. 7. Zbog značajnih gospodarsko-tehnoloških razlika, potrebno je provesti gospodarsku podjelu na: jednodobne kontinentalne šume, raznodobne (preborne) šume i krške šume, s dugoročno stabilnim i jasno osiguranim izvorima financiranja jedostavne biološke reprodukcije za svaku od tako podijeljenih šumskogospodarskih cjelina. 8. Preoblikovanjem sadašnjeg javnog poduzeća u jedinstveno trgovačko društvo i projektom restrukturiranja "Hrvatskih šuma", na temelju zaključka Vlade Republike Hrvatske od 21. prosinca 2000. posebno i jasno naglašavamo nužnost vrlo precizne i dosljedne provedbe proširenja organizacijske i financijske odgovornosti i na najniže organizacijske jedinice (šumarije). Isto je tako značajno i potrebno da projektom restrukturiranja bude do detalja precizno projektirana razdioba funkcija, obveza, prava, ovlaštenja, odgovornosti i zadaća unutar budućih ustrojbenih razina. Novim unutarnjim ustrojem mora se u potpunosti osigurati provedba posebno onih odredaba iz zaključka Vlade RH, kao i stavova šumarske struke koji se odnose na decentralizaciju sustava, oslobađanje kretivnosti, osiguranje odgovornosti, međusobne tržišne utakmice između organizacijskih jedinica i stimulativne motivacije za stvaranje dobiti. 9. Uspješnost restrukturiranja "Hrvatskih šuma" može naći mnoge unutarnje rezerve u organiziranju, kadrovskim rješenjima, stimulativnom nagrađivanju i si., no odlučujuću ulogu u uspješnosti budućeg poduzeća (trgovačkog društva) mora imati bezuvjetno oslobađanje tržišta i podrška države u mnogim promjenama zakonskih i podzakonskih akata, koji moraju uvažiti biološku dinamiku šumskih ekosustava, ali i zakonitosti tržišnog poslovanja. Isto tako, značajan iskorak u uspješnosti poslovanja mora donijeti dobro programirana privatizacija dijela djelatnosti, posebno u razvoju korištenja nedrvnih proizvoda i usluga šume. 10.Unutarnjim ustrojem poduzeća, kojeg ne smije propisivati Zakon o šumama, mora se osigurati međusobno suparništvo, dohodovna utakmica i konkurencija. Posebnu pozornost projektom restrukturiranja treba posvetiti ustroju stručno kompetentne unutarnje kontrole. 11.Izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva nužno je šumu, kao prečistača i proizvađača pitke vode osloboditi plaćanja slivne vodne naknade, a poduzeće za šume obvezati radovima na zaštiti izvorišta pitke vode i spriječavanje erozija unutar šumskih ekosustava. 12.Umjesto zakonske obveze plaćanja šumskog doprinosa lokalnoj samoupravi (2,5 % od prihoda prodanog drveta), koji sada financijski podržava njen administrativni aparat, potrebno je razmisliti o zakonskoj izmjeni i propisivanju povećanog izdvajanja financijskih sredstava u izrazito šumovitim regijama (Slavonija, Gorski kotar, Lika), i njihovog, strogo namjenskog korištenja za ulaganja koja osiguravaju zapošljavanje na osnovi programiranog razvoja novih djelatnosti i korištenja takozvanih sporednih šumskih proizvoda i usluga šume. 13.U zaštićenim objektima prirode (nacionalni parkovi i parkovi prirode), državni proračun dugoročno unaprijed neće moći osiguravati niti najnužnija financijska sredstva za njihovu iole ozbiljniju aktivnu zaštitu i razvoj, pa šumarska struka predlaže da se oni zaštićeni objekti prirode gdje je temeljni fenomen šumski ekosustav, daju na upravljanje poduzeću za šume. H. Jakovac |