DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 88     <-- 88 -->        PDF

3.
Strategijom šumarstva, pa onda i prostornim planom
Republike Hrvatske nužno je dugoročnim ciljevima
odrediti namjene prostora, kako bi se jasno
razlučile programirane površine šuma i šumskoga
zemljišta od poljoprivrednih zemljišta namijenjenih
ratarskoj, voćarskoj ili stočarskoj proizvodnji (pašnjaci),
te zemljišta namijenjenih turizmu, infrastrukturi
ili pak korištenju mineralnih sirovina, gdje
sa stručnog stajališta nikako ne dolazi u obzir osnivanje
instituta prava služnosti.
4.
Nakon tako utvrđenih strateških određenja o korištenju
prostora, iz šumskih ekosustava nužno je definitivno
isključiti mogućnost pašarenja, žirenja i
brsta domaće stoke, kao i uzgoja vrsta divljači koja
ne pripadaju određenom staništu ili pak takvog broja
divljači koji remeti prirodne stanišne uvjete određenih
šumskih ekosustava.
5.
Za privatni šumski posjed u RH (461.137 ha), zbog
dugoročno prekomjernog korištenja i usitnjenosti,
nužno je donošenje programa niza stimulativnih
mjera za okrupnjavanje posjeda, stručno-savjetodavni
nadzor uz osiguranje stabilnih izvora financiranja
za njegovu postupnu sanaciju.
6.
Šumarstvu Hrvatske potrebna je trajna suradnja znanosti
s ciljem održavanja i sanacije narušene biološke
ravnoteže u šumskim ekosustavima, te razvoja
i održivog korištenja mnogih nedrvnih proizvoda i
usluga šume. Isto tako, šumarstvo Hrvatske, mora
svoju budućnost graditi uzajamno sa srodnim i sukladnim
djelatnostima, i to uz jasno naglašenu podršku
države. U tom pogledu. Republika Hrvatska
mora značajne i rastuće mogućnosti proizvodnje drveta,
posebno za kemijsku preradu i energetsko korištenje
ugrađivati u bilance i sukladno proizvodnim
mogućnostima, osiguravati plasman.
7.
Zbog značajnih gospodarsko-tehnoloških razlika,
potrebno je provesti gospodarsku podjelu na: jednodobne
kontinentalne šume, raznodobne (preborne)
šume i krške šume, s dugoročno stabilnim i jasno
osiguranim izvorima financiranja jedostavne
biološke reprodukcije za svaku od tako podijeljenih
šumskogospodarskih cjelina.
8.
Preoblikovanjem sadašnjeg javnog poduzeća u jedinstveno
trgovačko društvo i projektom restrukturiranja
"Hrvatskih šuma", na temelju zaključka
Vlade Republike Hrvatske od 21. prosinca 2000.
posebno i jasno naglašavamo nužnost vrlo precizne
i dosljedne provedbe proširenja organizacijske i financijske
odgovornosti i na najniže organizacijske
jedinice (šumarije). Isto je tako značajno i potrebno
da projektom restrukturiranja bude do detalja precizno
projektirana razdioba funkcija, obveza, prava,
ovlaštenja, odgovornosti i zadaća unutar budućih
ustrojbenih razina. Novim unutarnjim ustrojem mora
se u potpunosti osigurati provedba posebno onih
odredaba iz zaključka Vlade RH, kao i stavova šumarske
struke koji se odnose na decentralizaciju
sustava, oslobađanje kretivnosti, osiguranje odgovornosti,
međusobne tržišne utakmice između organizacijskih
jedinica i stimulativne motivacije za
stvaranje dobiti.


9.
Uspješnost restrukturiranja "Hrvatskih šuma" može
naći mnoge unutarnje rezerve u organiziranju, kadrovskim
rješenjima, stimulativnom nagrađivanju i
si., no odlučujuću ulogu u uspješnosti budućeg poduzeća
(trgovačkog društva) mora imati bezuvjetno
oslobađanje tržišta i podrška države u mnogim promjenama
zakonskih i podzakonskih akata, koji moraju
uvažiti biološku dinamiku šumskih ekosustava,
ali i zakonitosti tržišnog poslovanja. Isto tako, značajan
iskorak u uspješnosti poslovanja mora donijeti
dobro programirana privatizacija dijela djelatnosti,
posebno u razvoju korištenja nedrvnih proizvoda
i usluga šume.
10.Unutarnjim ustrojem poduzeća, kojeg ne smije propisivati
Zakon o šumama, mora se osigurati međusobno
suparništvo, dohodovna utakmica i konkurencija.
Posebnu pozornost projektom restrukturiranja
treba posvetiti ustroju stručno kompetentne
unutarnje kontrole.


11.Izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva
nužno je šumu, kao prečistača i proizvađača
pitke vode osloboditi plaćanja slivne vodne naknade,
a poduzeće za šume obvezati radovima na zaštiti
izvorišta pitke vode i spriječavanje erozija unutar
šumskih ekosustava.


12.Umjesto zakonske obveze plaćanja šumskog doprinosa
lokalnoj samoupravi (2,5 % od prihoda prodanog
drveta), koji sada financijski podržava njen administrativni
aparat, potrebno je razmisliti o zakonskoj
izmjeni i propisivanju povećanog izdvajanja
financijskih sredstava u izrazito šumovitim regijama
(Slavonija, Gorski kotar, Lika), i njihovog, strogo
namjenskog korištenja za ulaganja koja osiguravaju
zapošljavanje na osnovi programiranog razvoja
novih djelatnosti i korištenja takozvanih sporednih
šumskih proizvoda i usluga šume.


13.U zaštićenim objektima prirode (nacionalni parkovi
i parkovi prirode), državni proračun dugoročno
unaprijed neće moći osiguravati niti najnužnija financijska
sredstva za njihovu iole ozbiljniju aktivnu
zaštitu i razvoj, pa šumarska struka predlaže da
se oni zaštićeni objekti prirode gdje je temeljni fenomen
šumski ekosustav, daju na upravljanje poduzeću
za šume.
H. Jakovac