DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Tri urednika iz redova šumarskih stručnjaka Kako je to zabilježeno u našem ´´Šumarskom listu" u rubrici Listak, "Prvi hrvatsko-slavonsko-dalmatinski lovački list" ili skraćeno "Lovački list", počeo je izlaziti 1. siječnja 1892. u Varaždinu pod nakladništvom i uredničkim vodstvom izvjesnog pi. Cseney Vuch etična alias Mikloša pl. Vučetića. Zamišljen kao polumjesečnik obima jednog arka, prva dva broja za siječanj 1892. izišla su u Varaždinu, da bi zbog nastalih teškoća glede daljnjeg izlaženja, a otud i premještanje uredništva u Zagreb, na jedvite jade izišla još dva broja. Budući da ponuđena usluga da taj list ujedno postane i glasilo novo ustanovljenog Društva nije prihvaćena, za Vučetićev "Lovački list" značilo je to ujedno i kraj izlaženja. lako, sudeći po iznesenom, naš „Viestnik ..." (koji od 1894. mijenja ime u "Lovačko-ribarski viestnik", a od 1948. u "Lovački vjesnik", pod kojim imenom izlazi i danas) nije zacijelo prvi hrvatski lovački list, bez dvoumljenja "jedini je stručni list lovstva u Hrvatskoj" ... "koji spada medu najstarije lovačke listove u Europi, a izlazi neprekidno od svog postanka..." (Jagić 1953). U njegovoj 110 godina dugoj povijesti izlaženja tri su, od ukupno 11 dosadašnjih urednika, bili iz redova šumarskih stručnjaka: Fran Žaver Kesterčane k (1892-1910), Ivo Čeović (1940-1945) i Tihomir Kovačević (1982-1991). Slika 3. Fran Žaver Kesterčanek, prvi ureSlika 4. Šumarnik Ivo Čeović list je uređiSlika 5. Tihomir Kovačević, treći šumardnik Lovačko-ribarskog vjesnika vao tijekom Drugog svjetskog rata ski stručnjak koji je list uređivao Prvi urednik Fran Žaver Kesterčanek (Zagreb, 14. 9. 1856-21. 8. 1915) list je uređivao od prvog broja 1892. do prvog broja 1910., dakle punih 18 godina. Usporedo sa svojim premještanjima "po službenoj dužnosti" u Varaždin, Križevce i Zagreb i list je na duže ili kraće vrijeme bio tiskan u tim mjestima, da bi počevši od 1895.godine ustalio svoje izlaženje u Zagrebu u Tiskari Dragutina Albrechta. Od 148 stranica i 37 članaka, bilježaka i informacija prvog godišta, tiskanog u oktav formatu 15,5 x 24,5 cm, Kesterčanek je, zahvaljujući svojoj stručnosti, upornosti, marljivosti i autoritetu, već u četvrtoj godini uspio povećati broj stranica lista na 200, a broj napisa na više od stotinu. Kako list uz lov prati i ribolov, u trećoj godini izlaženja (1894) listu daje novo skraćeno ime "Lovačko-ribarski viestnik", a u petoj (1896) mijenja oblik u veliki kvart format (25 x 32 cm) obima 144 stranice. O čemu piše "Lovačko-ribarski viestnik" za Kesterčanekova urednikovanja? Prve stranice lista obično su ođ 1982. do 1991. godine rezervirane za članke iz lovačke beletristike, lovačke doživljaje te popularno pisane priloge iz lovne znanosti i struke, često bogato ilustrirane. Svaki broj lista ima stalnu rubriku Dopisi, u kojoj se, osim vijesti s terena, redovito objavljuju odlični Iskazi o ulovljenoj divljači i utamanjenoj zvjeradi "kao dragocjeni dokumenti naše lovačke prošlosti". Kako je to vrijeme kad se u promet stavlja novi bezdimni barut, a stare „drotarice" zamjenjuju suvremenim obocjevkama, pronalaze novi putevi uzgoja plemenite divljači i njihovo "racionalno umnožavanje", list prati sva ta događanja, povećavajući iz godine u godinu, broj svojih čitatelja i suradnika. Novopokrenuto glasilo, zahvaljujući glavnom i odgovornom uredniku, svoje stranice rado ustupa i polemičkim člancima vezanim uz donošenje novog Zakona o lovu i Zakona o zaštiti ptica (oba iz 1893), Zakona o ribarstvu i slatkim vodama (iz 1896) i drugo. Za tu svoju raznolikost, informiranost i aktualnost valja zahvaliti brojnim vanjskim suradnicima, tzv. povjerenicima koje je ured |