DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 94     <-- 94 -->        PDF

počevši od 1947. godine novoustanovljena Privremena
uprava Saveza lovačkih društava NR Hrvatske na mjesto
glavnog i odgovornog urednika postavila književnika
Bogdana Stop ara (Zagreb, 15. 9. 1921 - Zagreb,
18. 10. 1988), koji će, uz stanku od nepune četiri
godine, list uređivati gotovo punih 30 godina.


Novo društveno-političko uređenje, a s tim u vezi i
sve veće zadaće, zahtijevali su neminovno ozbiljnije
promjene i sadržaja i opreme lovačkog glasila. Nametnula
se ozbiljna potreba da se novom "narodnom lovcu"
dade osnovno stručno štivo, da mu se prikaže
stvarno stanje u lovištima i upozori na mjere koje treba
poduzeti da se ono popravi, da se podigne brojno stanje
divljači. Izvrsni Stoparovi uvodnici predstavili su nam
tako donošenje nemalog broja "saveznih" i "republičkih"
zakona o lovstvu, ukidanje kotarskih i ustanovljenje
općinskih lovačkih saveza, izvanrednu skupštinu
Lovačkog saveza Hrvatske u Varaždinu 1969. godine.


Rezultati djelovanja "Lovačkog vjesnika


Počevši od dvobroja 7/8 za 1982., u kojem je objavljen
nekrolog nenadano preminuloj mladoj urednici
Mirjani Šilobod i razgovor s Bogdanom Stoparom urednikom
s najdužim stažem, na mjesto urednika "Lovačkog
vjesnika" postavljen je Tihomir Kovačević
(Danilovgrad, Crna Gora, 25. VII 1948), treći po redu
šumarski stručnjak na toj dužnosti. Kako bez dobrih
suradnika nema ni dobrih članaka, a otud ni dobrog lista,
uz stare već afirmirane suradnike, poput šumara Drage
And rašića, Zvonka Cara, Jana B r n e, Đure N i kolandića,
Alojzija Frkovića, Josipa Pordana...,
agronome Josipa Kišpatića, Stjepana Darabuša...,
veterinare Ota R o h r a, Maksa K a r 1 o v i ć a,
liječnika Bogdana Sabljicu i drugih. Kovačević
pronalazi nova imena koja će svojim prilozima i tematikom
koju obrađuju unijeti toliko potrebnu svježinu i
dati novi "štih" listu. Tako će akademik Mirko M a 1 e z
otpočeti s nizankom na temu divljači, lova i lovstva u
prethistoriji, Tomislav Hruškovec sa serijalom "najljepše
stranice animalistike", šumamik Željko Štahan


o manje poznatim, rijetkim i ugroženim životinjama i
bilinama, Marijan Žižanović o sokolarstvu i lovnim
pticama grabljivicama, Jovica B a 1 ać o lovnim psima i
kinologiji. Odlične priloge iz tog razdoblja potpisuju:
Josip Gelenčir, Rade Stojadinović, Đuro
koja je svojim zaključcima otvorila novu eru u hrvatskome
lovstvu i u organizacijskom pogledu i glede odnosa
u prirodi. Iz njegovog britkog i lucidnog pera nije
samo popraćen nego je i sročen Program razvitka lovstva
Hrvatske, koji je "po svojim suvremenim načelima
postao dugoročni putokaz razvitka naše lovačke
organizacije". To isto vrijedi i za Povelju o lovačkoj
etici, ponašanju i lovačkim običajima (1972), kojom je
ocrtan lik tadašnjeg lovca, da nabrojimo samo neke
najznačajnije.


Za Stoparova kraćeg izbivanja s mjesta urednika tu
će dužnost od 1955. do početka 1959. obavljati kustos
Lovačkog muzeja LSH Lazar Raić (Mohač, Mađarska,
19. 8. 1901 - Zagreb, 21. 4. 1978), a nakon Stoparovog
definitivnog povlačenja iz aktivne službe (1979)
kroz sljedeće tri godine na dužnosti glavnog i odgovornog
urednika bit će biologinja Mirjana Šilobod (Jastrebarsko,
27. 3. 1948 -Zagreb, 18. 6. 1982.).


- jamstvo njegova daljnjeg prosperiteta
urednik, "prikriveni hajduci u redovima lovaca" koji su
u "balvan revoluciji digli lovačku pušku na svog prvog
susjeda, prijatelja, čovjeka s kojim su osuđeni živjeti
zajedno..."


Nije stoga čudo da će za najžešćeg udara agresije
(srpanj-prosinac 1991) iz Lovačkog saveza Hrvatske
biti odaslana obavijest da "Lovački vjesnik" zbog ratnog
stanja "do daljnjega neće izlaziti". No Uredništvo i
novi urednik Edi Marinović (Split, 2. 12. 1954 Đurđevac,
27. 8. 1994) to ne prihvaćaju. "Obustava bi",
riječi su Marino vica u njegovom prvom obraćanju čitateljima,
"na neki način značila i predaju, malu kapljicu
u slapu agresorskih želja da ukine i izbriše sve
hrvatsko..."


Iznenadna i tragična smrt urednika Edija Marinovića
bila je velik gubitak za kvalitetu i čitanost "Lovačkog
vjesnika". Da se do izbora novog urednika
sačuva kontinuitet izlaženja lista kao "važnog i neod


.ledanaest urednika Lovačko-ribarskog vjesnika u prvih
110 godina izlaženja (1892-2002)


1. Fran Z. Kesterčanek
2. Ervin Rossler
3. Alfons Semper
H u b e r, šumar Zoran T i m a r a c, Duško G r g i č e v i ć 4. Ivo Ceović
i mnogi drugi. Za urednikovanja Tihomira Kovačevića 5. Danko Angjelinović
broj lovaca, a otud i čitatelja "Lovačkog vjesnika" stal6.
Bogdan Stopar
no raste. Od 68.000 u 1985. godini, broj lovaca se u 7. Lazar Raić
1986. povećao na rekordnih 71.000, kolika je trebala 8. Bogdan Stopar
biti i naklada lista. Da je potkraj devedesetih godina 9. Mirjana Šilobod
prošlog stoljeća naše lovačko glasilo zaista došlo u 10. Tihomir Kovačević
nepriliku da utihne, nisu bili razlozi financijske prirode. 11. Edi Marinović
Posrijedi je agresija na Hrvatsku i, kako je to zabilježio 12. Marijan Lekić


1892- 1910 (broj 1)
1910 (br. 2)- 1928 (br. 6)
1928 (br. 7) - 1940(br. 10)
1940 (br. 11)- 1945 (br. 2)
1945 (br. 3)- 1946 (br. 2)
1947-1955 (br. 8)
1955 (br. 9)- 1958/59 (br. 12)
1959/60.- 1979 (br. 5)
1979 (br. 6)- 1982(br. 6)
1982 (br. 7)- 1991 (br. 8)
1991 (br. 9)- 1994(br. 10)
1995 (br. 7/8) i dalje