DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Ovo je kratki prikaz našeg rada, no nikada ništa nije urađeno tako dobro, da ne bi moglo biti bolje, stoga ćemo se svi skupa truditi i založiti se da budemo još bolji, aktualniji i učinkovitiji. 2c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista prof. dr. sc. Branimira Prpića (Izvješće o izlaženju i sadržaju "Šumarskoga lista" za razdoblje 1998-2001.) U mandatnom razdoblju od 1998. do danas, "Šumarski list" je redovito izlazio. U svakom godištu objavljeno je 6 dvobroja i uz dva tiskana tijekom 2002., sveukupno je izašlo 26 dvobroja. Kako je svima znano, "Šumarski list" je koncipiran davne 1876. godine kao glasilo struke, s ciljem objavljivanja stručnih i znanstvenih članaka, društvenih šumarskih vijesti te zbivanja zanimljivih za šumarstvo u zemlji i inozemstvu. Glasilo se i danas pridržava spomenutoga dogovora, ali odjeveno u novo ruho i uz korištenje suvremenih grafičkih i informatičkih tehnologija. Proteklo razdoblje obilježeno je značajnim aktivnostima, raspravama, ali i odlukama izvršne vlasti koje se odnose na šumarstvo i preradu drva, raspravom o ulozi šume u krajobrazu, o zaštiti prirode povezane uz višenamjensku prirodnu šumu, o polaganju prava građana na općekorisne funkcije šuma, o zahtjevima izvršnih vlasti za što profitabilnijim, ali manje biološkim šumarstvom, te prigovora javnosti na šumarske tehnologije koje navodno degradiraju šumu, iako su dokazane u potrajnom održanju prirodne šume u Hrvatskoj, jedne od najočuvanijih u Europi. Od strane izvršne vlasti inicirano je restrukturiranje "Hrvatskih šuma", izrada Strategije razvoja šumarstva, lovstva i prerade drva u 21. stoljeću i izrada Zakona o šumama. Sve navedene aktivnosti i rasprave pratio je "Šumarski list" kroz svoje stalne i povremene rubrike, držeći se stavova i zaključaka struke. U proteklih 26 dvobroja objavljeno je 158 članaka, od kojih 57 izvornih znanstvenih, 65 ostalih znanstvenih i 36 stručnih. Članci objavljeni u "Šumarskom listu" redovito su referirani u međunarodnom sustavu znanstvenog informiranja. Prema podjeli znanstvenih grana iz "Šumarskoga lista" pristigli recenzirani rukopisi tiskani su prema granama u ovom broju članaka: Šumarska fitocenologija -11 , Šumarska genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća - 7, Šumarska pedologija - 1, Ekologija šuma - 23, Lovstvo - 12, Uzgajanje šuma i hortikultura - 29, Iskorištavanje šuma - 21, Zaštita šuma 14, Izmjera šuma- 10, Uređivanje šuma 11 i Šumarska politika 19 - sveukupno 158 članaka. Uz članke, tiskani su napisi pod rubrikama: Izazovi i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i stručni skupovi, Zaštita prirode, Knjige i časopisi, Priznanja šumarskim stručnjacima, Izložbe, Novi doktori znanosti, Novi magistri znanosti, Međunarodna suradnja, Iz Hrvatskoga šumarskog društva i In memoriam. U izvještajnom razdoblju tiskano je sveukupno 465 napisa. Znanstveni i stručni članci odnose se pretežito na uzgajanje šuma, stoje zasigurno dobar znak budući da se radi o najaktualnijoj znanstvenoj grani šumarstva. U našem časopisu u tu skupinu pripada i hortikultura. I ostale znanstvene grane dobro su zastupljene u strukturi članaka našega časopisa. Ističu se šumarska fitocenologija, genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća, ekologija šuma, iskorištavanje šuma, zaštita šuma, izmjera šuma i uređivanje šuma. Iz pregleda članaka razvidno je da samo 20 % otpada na stručne članke koje pretežito pišu znanstvenici, a malo kolege iz prakse. Ponovno molimo ogranke da na svojim sastancima potaknu nadarene pojedince na pisanje o uspješnim stručnim iskustvima iz svih područja šumarstva. Takvi, pa makar i vrlo kratki napisi postaju vrijedan naputak neiskusnom kolegi za njegov uspješniji učinak. Smionije potičemo na suradnju u rubrici Izazovi i suprotstavljanja, koja se pokazala izvrsnim načinom ukazivanja na pogreške i njihovim ispravljanjem. U toj rubrici osobito se istakao ing. E Starčević, podpredsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, vještim načinom i odlučnim stilom pisanja o stručnim i moralnim pogreškama kojih smo svakodnevno svjedoci. Rubrika Zaštita prirode kojoj je šuma neiscrpan izvor, smatra se vrlo poželjnom i premalo iskorištenom u šumarstvu. Već samo podržavanje prirodnosti šume predstavlja izvrsnu temu rubrike, a druga je zasigurno biološka raznolikost koju smo po međunarodnoj konvenciji dužni održavati. Izvrstan prilog ovoj rubrici daje ing. K. Arač opisujući zaštićene biljne i životinjske vrste. U rubrici Riječ glavnoga urednika praćena su zbivanja u struci i oko struke. Tijekom 1988. upozorava se na prodor nekvalificiranih koji bez reagiranja s naše strane preuzimaju šumarske poslove, primjerice u hortikulturi, nacionalnim parkovima i parkovima prirode, u lovstvu i dr., pisano je o primorskim šumama, njihovoj prioritetnoj ekološkoj i turističkoj funkciji te o sukobu između šumarstva i stočarstva, osobito kozarstva. Ukazano je na nelogičnost nacrta Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske u kojemu se šuma deklarativno štiti dok se apsolutna prednost daje energetici, hidroelektranama mastodontima uz određivanje kapaciteta, čijom izgradnjom se uništava golem prirodni prostor, uključujući i šumu. Pisano je, nadalje, o certifikaciji kao šansi za hrvatsko šumarstvo i preradu drva. |