DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Medak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedovic: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 251-260 Istraživanjem tipova šuma i šumskih staništa 60-ih (70-ih) godina utvrđene su šume hrasta lužnjaka, ali radi malih površina nisu detaljno istraživane. Prva Osnova gospodarenja Gospodarske jedinice "Crno jezero ZAKLJUČCI - Istraživanjem flornog sastava šuma hrasta lužnjaka u predjelima "Premužno jezero" i "Crno jezero" u Lici, te istraživanjem genetskog porijekla i povijesti tih šuma utvrđeno je: 1. Sume hrasta lužnjaka pripadaju šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (ass. Carpino betuli- Quercetum roboris (A n i ć 1959) R a u š 1969), s naglašenom abundancijom mezofilnih vrsta iz reda Fagetalia. Osim karakterističnih vrsta asocijacije (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanum) s velikom abundacijom pridolaze Fraxinus excelsior, Acer pseiidoplatanus, Phyllitis scolopendrium, Sorbits torminalis zatim Abies alba, i druge. Postoje specifične vegetacijske pojave. Jedna je i što se šume lužnjaka nalaze na tlima između vapnenih blokova, koja su raznih dubina, a mjestimično i izostaju, pa vapnenac izbija na površinu. Druga LILERÄTURA Bordacs, S., Popescu, F., Slade, D., Csaikl, U. M., Lesur, I., Borovics, A., Kezdy, P., König, A. O., Gömöry, D., Brewer, S., Burg, K, Petit, R. J., (2002): Chloroplast DNA variation of white oaks in northern Balkans and in the Carpathian Basin. Forest Ecology and Management, 156, 197-209. Brewer, S., Cheddadi, R., De Beaulieu, J. L., Reile , M., (2002): Lhe spread of deciduous Quercus throughout Europe since the last glacial period, Forest Ecology and Management, 156, 27-48. Bucalo , V. (1999): Šumske fitocenoze planine Jadovnik. Šumarski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Beograd. Cestar, D., Hren, V.,Kovačević,Z., Martinović, J., Pel cer, Z., (1972): Regionalni ekološko- gospodarski tipovi šuma, na području Šumskog gospodarstva Gospić, Šumarski institut, Jastrebarsko (elaborat). Cestar, D., Hren, V, Kovačević, Z., Martino vić , J., Pelcer , Z., (1978): Lipološkeznačajke šuma na profilu Štirovača-Lešće. RADOVI br. 33: 1-104, Šumar. inst. Jastrebarsko, Zagreb. Fineschi, S., Laurchini, D., Grossoni, P., Pe tit, R. J., Vendramin, G. G., (2002): Chloro - Markovačke rudine" izrađena je 1956. godine, ali lužnjakove šume spominju se tek u najnovijoj Gospodarskoj osnovi (1997-2006), nakon ponovnog uređivanja šuma, kojim su ove šume uređene u posebne odsjeke. Conclusions specifična pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bukve i jele, što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj, i treće, poseban je florni sastav šumske zajednice. Granica tih dviju šuma je ponegdje jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je difuzna širine do 100 m. Postoje mjesta, gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna specifična pojava. Nadalje, šume su redovito izložene poplavama visine vode oko 1 m i to u pravilu 2-3 puta godišnje u trajanju od nekoliko tjedana. 2. Hrast lužnjak istraživane populacije porijeklom je s Apeninskog poluotoka, a u Lici se vjerojatno pojavio prije 11 000 do 10 000 godina. 3. Šume hrasta lužnjaka u Lici su prirodne, tj. nastale su prirodnim načinom, što se zaključuje po pojedinim preostalim stablima u Gackom polju i nema nikakvih zapisa o eventualnom sađenju hrasta lužnjaka. - References plast DNA variation of white oaks in Italy, Forest Ecology and Management, 156, 103-114. Medvedovic , J.,(1992): Pluviotermički indeksi povoljnosti klime za šumsku vegetaciju. Radovi Šumar, inst., Vol. 27, br. 1, str. 77-89, Zagreb. Petit, R.J., Csaikl, U.M., Bordacs, S. i dr., (2002): Chloroplast DNA variation in European white oaks Phylogeography and patterns of diversity based on data from over 2600 populations, Forest Ecology and Management, 156, 5-26. Rauš, Đ., Lrinajstić, I., Vukelić, J., Medvedovic,!. , (1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. Monografija "Šume u Hrvatskoj", gl. ur. Đ. Rauš, str. 33-80, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i LP."Hrvatske šume", Zagreb. Seletković, Z., Katušin, Z., (1992): Klima Hrvatske. Monografija "Šume u Hrvatskoj", gl. ur. Đ. Rauš, str. 13-18, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i J.P. "Hrvatske šume", Zagreb. Slade, D., Petit, R. J., Gračan, L, Littvay, L, (2000): Genetic cartography of Oak populations in Croatia based on Cp DNA markers, 7. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Postersko izlaganje, Zbornik radova, (40), Hvar. |