DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU
Uz pretpostavku da broj ozljeda odgovara broju ozljedenih
radnika, odnosno da se radnik u jednoj godini
ne ozljeđuje više puta, mogli bi reći da se godišnje ozljeduje
tek oko 0,5 % svih zaposlenih. Posve različiti rezultati
dobivaju se za dvije temeljne kategorije radnika.
Uz uvažavanje izrečene pretpostavke, prosječno se svake
godine ozljeđuje 8,5 % proizvodnih radnika ili svaki


1 "MEKOM RAZDOBLJA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271


12-ti radnik. Istodobno se ozljeđuje oko 1,6 % režijskih
radnika ili svaki 73-ći radnik. Najmanje se proizvodnih
radnika (5,6 %) ozljedilo 1993., a najviše (15,6 %)
1997. godine. Razlika od 10 % posljedica je broja ozljeda
ali i različitih udjela proizvodnih radnika u strukturi
ukupnoga broja zaposlenika.


5.2. Vrijeme ozljeđivanja radnika -Workers´ injuring time
S obzirom na vrijeme ozljeđivanja analizirana je: gaj ec 1989). Rezultati su naših istraživanja potvrdili
mjesečna, tjedna i dnevna dinamika ozljeđivanja. Popravilnosti
u pojavljivanju ozljeda na radu.
znato je da se ozljede najčešće događaju u prvim satiRaspodjela
je ozljeda po mjesecima i tjednima u
ma rada. Ponedjeljak je dan s najvećim brojem ozljeda, mjesecu prikazana u tablici 4. U četvrti su tjedan uvrša
prema kraju tjedna njihov se broj smanjuje (Rano-tavani i preostali dani do kraja promatranoga mjeseca.


Tablica 4. Raspodjela ozljeda po mjesecima i tjednima u mjesecu


Table 4


Tjedan
Week
1.
2.
3.
4.


Break down of injuries by months and weeks in the month
Mjesec - Month


I II III IV V VI
5 13 10 5 4 17
7 9 14 12 10 15
9 9 7 9 7 11
11 13 7 8 9 12


Ukupno N 32 44 38 34 30 55
Total % 7,34 10,09 8,72 7,80 6,88 12,61


Iz podataka proizlazi da se na UŠ Delnice ozljede
događaju relativno ravnomjerno tijekom cijele godine.
Učestalost ozljeda ovisi o broju radnih dana u pojedinom
mjesecu i proizvodnoj zadaći koja se mora obaviti.
Nepostojanje je značajne razlike između trendova


251
20
15 /
10
5
0
Ponedjeljak
Monday
Ulorak
Tuesday
Srijeda
Wednesday
Čelertak
I aarsda´.
Petak
Friday
Subota
Saturday
Dani Days


Slika 2. Raspodjela ozljeda tijekom tjedna
Figure 2 Distribution of injuries during the week


Između broja ozljeda na početku i kraju tjedna
postoji značajna razlika. U ponedjeljak se dogodilo
24,1 %, a u petak 14,2 % ozljeda. Subote su najčešće
neradne i otuda mali udio ozljeda. Na razini radnoga
dana, najveći se dio ozljeda dogodio u prvim satima rada.
Od početka rada do 10 sati dogodilo se 44 % ozljeda,
a do 12 sati čak 76 %.


Ukupno - Total


Vll VII IX X XI XII N %
13 11 11 3 12 5 109 25,00
4 8 9 10 10 4 112 25,69
15 3 14 6 3 3 96 22,02
11 12 13 12 8 3 119 27,29
43
9,86
34
7,80
47
10,78
31
7,11
33
7,57
15
3,44
436 100,00


promatranih varijabli potvrđeno i statističkim podacima.
Uz 33 stupnja slobode (SS = 33) dobio se x2 = 39 i
Q = 0,29.


Na slikama 2 i 3 prikazan je tjedni i dnevni broj
ozljeda.


Doba dana, sati - Time of day, hours


Slika 3. Raspodjela ozljeda tijekom dana
Figure 3 Distribution of injuries during the day


Razlog učestalog ozljeđivanja ponedjeljkom i početkom
radnoga dana valja tražiti u načinu na koji radnici
provode vikend te vremenu koje je radnicima potrebno
za urađivanje. Prema kraju tjedna, odnosno prema
kraju dana, radnici rade smanjenim intenzitetom,
pa su stoga manje izloženi opasnostima i ozljedama.


5.3. Uzroci i izvori ozljeda - Causes and sources of injuries
Izvorom ozljeda radnika na radu smatraju se sred- jali, materije, životinje i štetnosti koje proizlaze iz tehstva
rada i drugi izvori ovisno o procesu rada (materi- nološkog procesa rada) koji izazivaju ozljede. Deset