DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Kremer: CVATNJA NEKIH DRVENASTIH VRSTA TIJEKOM ZIME U BOTANIČKOM VRTU ... Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 273-286 ju da bi se vidjela njihova raznolikost u vremenu cvjetanja kroz duže razdoblje, kako između različitih vrsta, tako i unutar vrste, ukoliko je zasađeno više primjeraka. Cvjetanje je praćeno tijekom 1998., 1999. i 2000. godine, kako bi podaci bili pouzdaniji i što primjenljiviji pri planiranju i sadnji u okućnicama, parkovima i arboretumima. Sadnjom zimi cvjetajućih vrsta, kao i proljetnih ranocvjetajućih vrsta unijelo bi se više živosti tijekom zime u opustjele gradske parkove stvarajući dojam skoroga dolaska proljeća i toplijih dana. Brojni su radovi koji se bave fenološkim istraživanjima drvenastih vrsta. Detaljniji prikaz tih radova naveden je već ranije (Kremer 2001). Od domaćih autora to su Ettinger (1882, 1883, 1883a), Urbani (1914),Anić (1946), Vajda (1946), Ilij anić etal. (1974), M. Jurkovi ć (1987, 1988, 1990, 1994), M. Jurković i B. Jurković (1996, 1997), Borzan i Krapinec (1996), Seletković iTikvić (1996). Također ćemo spomenuti nepoznatog autora (1917) koji preuzima članak iz "N. N.", u kojemu piše da su se zbog neobično jake zime potpuno smrzli cvjetni pupovi magnolija u zagrebačkom Botaničkom vrtu. Panov (1949) piše da su u naše najvrijednije vrste, hrasta lužnjaka list i cvijet potpuno razvijeni 23. travnja, na dan Svetoga Jurja (odatle stari naziv u narodu hrast-jurjevnjak), za razliku od kasnoga hrasta lužnjaka (Quercus robur var. tardissima) u kojega je list potpuno razvijen 21. svibnja, na dan Svete Jelene (odatle u narodu naziv hrast-jelenčak). Rano i kasno listanje hrasta lužnjaka pratio je i Stojković (1991). Ungar (1971) je istraživala utjecaj temperature na fenologiju biljaka, a od stranih autora značajniji i nama dostupni radovi su Kramera (1957), Maksimova (1961), Starsho ve (1972),Kukave (1988), B lasse iHofmanna (1993),Fittera etal. (1995), Yoshina etal. (1996). MATERIJAL I METODE ISTRAZR Fenologija cvjetanja nekih vrsta i kultivara rodova Chimonanthus Lindl., Cornus L., Corylopsis Siebold et Zucc, Forsythia Vahl, Hamamelis L., Jasminum L., Lonicera L. i Sarcococca Lindl. praćena je u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Botanički vrt smješten je u samom središtu grada Zagreba na geološkoj podlozi koju čine šljunčani i pješčani nanosi rijeke Save. Najviša točka Botaničkoga vrta nalazi se na 115 m nadmorske visine, dok prema Köppenovoj klasifikaciji vrt pripada klimatskom području Cfwbx". To je umjereno topla, kišna klima bez suhog razdoblja, s oborinama jednoliko razdijeljenim tijekom cijele godine, a najsuši je hladni dio godine. Temperatura najhladnijega mjeseca je iznad -3 "C, dok su ljeta svježa sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijega mjeseca ispod 22 °C. Klimatski dijagram prema Walteru za meteorološku postaju Zagreb-Grič za razdoblje od 1987. do 1996. godine, a koji možemo smatrati relevantnim za Botanički vrt navodi T i k v i ć (1997). REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPR NJA - Material and working metods Opažanja su bilježena jednom ili dva puta (u vrijeme intenzivne cvjetanja) tjedno tijekom 1998., 1999. i 2000. godine. Radi boljega uvida u fenologiju cvjetanja za neke su vrste navedeni i rezultati opažanja s početka 2001. godine. Bilježeni su vrijeme početka cvjetanja, vrhunac i kraj cvjetanja. Za dan početka cvjetanja uzet je onaj dan tijekom kojega su na biljci opaženi prvi potpuno razvijeni cvjetovi. Vrhuncem cvjetanja smatran je dan tijekom kojega je opažen najveći broj procvjetalih cvjetova na biljci, a krajem cvjetanja dan u kojem više nije bilo otvorenih cvjetova s laticama svježega izgleda, već su one bile dijelom suhe ili su počele otpadati. Zabilježeno vrijeme cvjetanja promatrano je u odnosu prema srednjim dnevnim vrijednostima temperature zraka. Znanstvena i hrvatska imena istraživanih vrsta su prema B o r z a n u (2001). - Results of research and discussion Uz literaturne podatke (Anić 1946, Bailey 1960, Bean 1973, Krüssmann 1976-1978, Fukarek 1983, 1983a, Gazi 1983, Jovanović 1983, Karavla 1983, Rajevski 1983, Vidaković 1983) o izgledu cvjetova i vremenu cvjetanja vrsta čije smo cvjetanje pratili, navest ćemo ukratko i naša opažanja. No, prije toga ukrako bi iznijeli jednu zanimljivost. Zanimljivo je da su u Zagrebu neke vrste drveća i grmlja, koje u okviru ovih istraživanja nismo redovito pratili, u kasnu jesen i početkom zime 2000. godine po drugi put obilno procvjetale. Posebnu pozornost zavređuje Davidia involucrata Baill. - golublji davidovac koja je u parku Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obilno cvjetala, ponovo prelistala i formirala plod u kasnu jesen i početkom zime 2000. godine (Borzan, neobjavljeni podaci, slika 1 i 2). Razlog tomu su svakako povoljne vremenske prilike u rujnu 2000. godine, pa ćemo za ilustraciju samo navesti da su uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka od 17,8 °C zabilježena 22 dana sa srednjom dnevnom temperaturom zraka između 15,1 i 20,0 °C, 5 dana s temperaturom između 20,1 i 25,0 °C, te 3 dana s temperaturom između 10,1 i 15,0 °C. To nas je navelo da posebnu pozornost obratimo na stabla golubljega davidovca zasađenog u Botaničkom vrtu u Zagrebu, no na njemu te godine u to vrijeme taj fenomen nije zapažen. Moguće je daje upravo položaj stabla na otvo |