DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 41 <-- 41 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002), 287-298 UDK 630* 232.1 + 524 PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM (Quercus borealis maxima Sarg.) A CONTRIBUTION TO MANAGEMENT WITH RED OAK (Quercucs borealis maxima Sarg.) Juraj ZELIĆ*, Krešimir MEĐUGORAC** SAŽETAK: Crveni hrast (Quercus borealis maxima Sarg.) unesen je prije četrdesetak godina kao šumska satojinska vrsta alohtonog porijekla na područje Požeške kotline. Prirodni areal rasprostranjenja crvenog hrasta je Sjeverna Amerika. U 19. stoljeću prenesen je u Europu kao parkovna i šumska vrsta. Zbog široke amplitude prilagodljivosti ekološkim uvjetima, kao gospodarska vrsta drveća uzgaja se od prije stotinjak godina i u Hrvatskoj. Osnivanje sastojina crvenog hrasta u požeškim šumama obavljeno je dvogodišnjim sadnicama na degradiranim površinama hrasta kitnjka, graba i bukve, na lesiviranom šumskom tlu. Pošumljavanje je obavljeno s oko pet tisuća komada sadnica po hektaru. Poslije osnivanja sastojina nije sustavno praćen rast i razvoj sastojina, a u gospodarenju sastojinom oponašala se tehnika gospodarenja hrastom lužnjakom i kitnjakom. U radu su istraživane ekološko-gospodarske značajke crvenog hrasta. Svrha istraživanja je utvrđivanje vertikalne i horizontalne strukture sastojine, visinski, debljinski i volumni rast, prirast i razvoj, vrijeme kulminacije tečajnog periodičnog prirasta, a cilj je utvrditi vrijeme, intenzitet i metode njege i obnove sastojine. Parametri strukture sastojine utvrđivani su metodom analize stabla i metodom izvrtaka. Utvrđene zakonitosti prikazane su matematičkim funkcijama i grafikonima. Posebno je obrađena distribucija broja stabala po hektaru i po debljinskim stupnjevima, te uspoređena s teoretskom raspodjelom. KIj u č n e r ij e č i: crveni hrast, ekološko-gospodarske značajke, analiza stabla, rast, prirast, distribucija stabala, normalna raspodjela stabala. UVODNO RAZMATRANJE - Introduction Crveni hrast (Quercus boreali maxima Sarg.) je in-Prva kultura crvenog hrasta osnovana je u Hrvattroduciran u Hrvatsku kao sastojinska šumska vrsta skoj prije 110 godina u šumskom predjelu Pičulin, u prije stotinjak godina. Vjeruje se da je kao parkovna dolini rijeke Kupe2. vrsta unesen ranije, no ne prije devetnaestog stoljeća1. Mladen Obad Šćitaroci: Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb. Autor nabraja unesene parkovne vrste, str. 192. i 193. i spominje crveni hrast pod nazivom * Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., Uprava šuma Požega, Milke Quercus rubra. Trninc 2, 34000 Požega B. Prpić, Đ. Rauš, P. Prebjcžić: Mogućnost unošemja crvenog ** Krešimir Mcđugorac, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume" Uprava hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis maxima šuma Požega, Milke Trnine 2, 34000, Požega Sarg.), Šumarski list, Zagreb, 1981. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 42 <-- 42 --> PDF |
J. /die . K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 287-298 Kao vrsta drveća široke ekološke amplitude, porijeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, dobro se prilagođava u umjerenom pojasu Europe i zapadnom dijelu Azije. Odlikuje se brzim rastom i prirastom te je u tom pogledu konkurentna domaćim hrastovima lužnjaku i kitnjaku. Javlja se na različitim geološkim podlogama i tipovima tala, dobro se regenerira prirodnim putem iz sjemena. U našim uvjetima preporučuje se da se unaša zajedno s brzorastućom crnogoricom (duglazija borovac, ariš) na degradiranim šumskim tlima, i to posebno na područjima rasprostranjena šumskih zajednica bukve s rebračom (Blechno - Fagetum Horv.), kitnjaka i graba (Querco - Carpinetum croaticum Horv.) i lužnjaka i graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš). Najbolji visinski i volumni rast ima crveni hrast u šumi kitnjaka i graba, te je u tom pogledu superiorniji u odnosu na domaće hrastove, kitnjak i lužnjak. U kulturama crnogorice brzog rasta (duglazija, borovac, ariš) odoljeva konkurenciji, a preporuča se unašanje u grupama u omjeru smjese 15-20 % uz unošenje autohtonih vrsta kitnjaka ili lužnjuka u omjeru smjese 15-20 %. U čistim kulturama crvenog hrasta preporučuje se primjesa do 30 % autohtonih vrsta, kitnjaka ili lužnjaka. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Aim and purpose of investigations Crvani hrast je na požeškom području unašan u nekoliko sastojna početkom šesdesetih godina. Od tada je prošlo četrdesetak godina, te se na temelju zapažanja u gospodarenju tim sastojinama mogu donijeti re levantni zaključci za buduće gospodarenje. Sastojine stare 40 godina nalaze se u g.j "Sjeverni Dilj I", odjel la (0,56 ha) i 2d (3,92 ha), te u g.j. "Sjeverna Babja gora", odjel 75a (3,99 ha). Na temelju utvrđivanja visinskog, debljinskog i volumnog prirasta, konkretne i teoretske distribucije broja stabala po 1 ha, te ostalih taksacijskih elemenata u odabranoj sastojini utvrdit će se učinkovitost gospodarenja sastojinama crvenog hrasta.4 Cilj istraživanja je da se na temelju dobivenih rezultata odrede daljne smjernice u gospodarenju i eventualno potakne veći interes za podizanje čistih ili mješovitih kultura crvenog hrasta. Slika 1. Sastojina crvenog hrasta, odjel la Slika 2. Poprečni presjek stabla crvenog hrasta Picture 1 The forest assocation off Red Oak, department la Picture 2 The transversal section off Red Oak - tree 4 O komercijalnoj uporabi crvenoga hrasta nema jasnog saznanja. U "Hrvatskom standardu" (H S) za drvne Sortimente nije uvršten crveni hrast. Na svjetskom tržištu (posebno amaričkom) nude se izvjesne količine rezane građe, te su ga poneke drvne industrije koristile za različite namjene. Za potrebe uređivanja šuma korištene su tablice, odnosno tarife za hrast lužnjak. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 43 <-- 43 --> PDF |
J. Zelić, K. Međugomc: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br. ? ft. CXXV1 [21)1)2). 2S7-29X METODA ISTRAŽIVANJA The research method Kako bi se utvrdila biološka, uzgojna i gospodarska svojstava crvenog hrasta odabrana je karakteristična sastojina starosti 40 godina, površine 0,56 ha teje istraživanje obavljeno u četiri osnovna smjera: 1) utvrđivanje temeljnih ekološko-gospodarskih karakteristika staništa, 2) utvrđivanje rasta i prirasta putem analize stabla crvenog hrasta (visinski, debljinski i volumni rast i prirast), 3) izračunavanje tečajnog debljinskog prirasta metodom izvrtaka, određivanje sastojinske visinske krivulje, procjena drvne mase po hektaru pomoću srednjeg kubnog stabla (po Hohenadlu) i ukupnog broja stabala 4) izmjera taksacijskih elemenata konkretne sastojine totalnim klupiranjem, utvrđivanje konkretne i teorijske distribucije stabala po debljinskim stupnjevima po 1 ha. Opis rada 1) Temeljne ekološko-gospodarske karakteristike staništa dane su u tabličnom obliku. Obuhvaćene su geografske, orografske, geološke, pedološke i klimatske značajke istraživanog područja unutar g.j. "Sjeverni Dilj I". 2) Utvrđivanje rasta i prirasta metodom analize stabla. Stabla za analizu uzeta su u odjelu la, g.j. "Sjeverni Dilj I". Prvo stablo (1), starosti 40 godina, na panju 32 goda, prsnog promjera 14,36 cm, visine 15,23 m, odabrano je kao donje primjerno stablo (dd) po metodi Hohenadla. Sekcioniranje je obavljeno u 4 sekcije po 2 m dužine i 5 sekcije po 1 m dužine. Drugo stablo (2) starosti 40 godina, na panju 38 godova prsnog promjera 27,36 cm, visine 20,84 m, odabrano je kao gornje primjerno stablo dg po metodi Hohenadla. Sekcioniranje je obavljeno u 5 sekcija po 2 m dužine i 8 sekcija po 1 m dužine. Visina panja je za oba stabla iznosila 30 cm visine. Prilikom sekcioniranja izrađen je ostatak drvne mase kao prostorno drvo, te zajedno s drvnom masom debla i panja iskazan kao bruto drvna masa stabla. U istoj sastojini izmjereno je pedesetak visina visinomjerom Blume - Leis, statističko - matematičkom metodom izravnata je visinska krivulja funkcijom Mihajlova, te prikazana u tabličnom i grafičkom obliku. Analiza kolutova (presjeka) obavljena je u uredu brojanjem godova i mjerenjem promjera do točnosti 1 mm, uz procijenu desetog djela milimetra. Zbog lakšeg brojanja godova površina presjeka (koluta) obrađe na je blanjalicoma, a prilikom brojanja godova korište na je lupa. 3) Tečajni debljinski prirast mjerenje metodom izvrtaka pomoću Preslerovog svrdla. Izvrći su analizirani u uredu, uz prethodnu obradu i uz pomoć lupe. Rezultati mjerenja prikazani su u obliku tablica i jednadžbi. 4) Distribucija broja stabala i distribucija drvne mase po debljinskim stupnjevima u konkretnoj sastojini (0,56 ha) i svedeno po 1 ha obavljena je na osnovu podataka totalne klupaže sastojine. Dobiveni podaci su izjednačeni Beta- funkcijom i prikazani grafički. Približno je izračunata ukupna drvna masa sastojine i drvna masa po hektaru pomoću drvne mase srednjeg kubnog stabla po Hohenadlu i ukupnog broja stabala te uspoređena s drvnom masom obračunatom po tarifnom nizu za hrast lužnjak iz osnove gospodarenja. Za matematičko-statističku obradu korišteni su sljedeći postupci i funkcije: a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih promjera upotrebljena je aritmetička sredina po formuli: Xa = I f; Xj /1 f, b) Za izračunavanje varjance primijenjen je postupak, a2 = S ((fj X,)2 /I fj) - (X fj X, / Z f,)2 c) Visine sastojine izjednačene su funkcijom Mihajlova, Hc = (B2*e-BI D)+l,30 d) Izjednačenje rasta po starosti obavljeno je funkcijom oblika, Yc = B2*e"B1/x e) Za izjednačenje distribucije prsnih promjera satojine upotrebljena je beta - distribucija, f (x) = konst. I (x - a)" * (b - x)´, a za koeficijent asimetrije ß, = m3/a\ te za koefcijent zaobljenosti, ß2=(m4/a4)-3. f) Prosječni tečajni prirast visine i volumena izjednačenje funkcijom parabole, Yc = a + b X + c X2 g) Volumen stabla određenje po formuli: V = D2*n/4*H*f, D - prsni promjer, H - pripadajuća visina, f- oblični broj g) Za izjednačenje tečajnog debljinskog prirasta upotrebljena je linearna jednadžba Yc = a + b X |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 44 <-- 44 --> PDF |
J. Zelić. K. Međugomc: PRILOCi POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVKNIM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6. CXXV1 (2002), 287-298 REZULTATI ISTRAŽIVANJA - The results of investigation 1) Temeljne ekološko-gospodarske karakteristike staništa 1) The basic ecological and menagment characteristics of a site. Tablica 1. Red. Ekološko-gospodarski parametar broj 1. Gosopodarska jedinica, šumski predjel, odjel odsjek 2. Površina odsjeka 3. Nadmorska visina 4. Geografske koordinate 5. Ekspozicija 6. Inklinacija 7. Prosječna godišnja temperatura 8. Srednja godišnja količina padalina (mm) 9. Broj dana s mrazom 10. Smjer vjetrova 11. Klasifikacija klime po Köppenu 12. Geološka podloga 13. Tlo 14. Ekološko-gospodarski tip i uredajni razred 15. Taksacijski elementi Značajke ekološko gospodarskog parametra Šumski predjel "Sjeverni Dilj I" odjel 1, osjek a ha 0,56 m 140 6 487 905.60 Y 5 011 859.82 X Pretežno južna i jugozapadna ( S. SW ) Blaga nagnutost, 5° - 10° 11 °C (1975-1985), 10,1 °C (1961-1970) 810 mm (1975-1985), 795 mm (1961-1970) Ljeto je najkišovitije, proljeće više padalina od zime 47 (1948-1960), najranija pojava 9. rujna a najkasnije 29. svibnja. Nije zapažena zimotrenost. Zapadni i sjeverozapadni smjer vjetra u toplijem dijelu godine, zimi moguć utjecaj istočnih vjetrova. "Cfwbx", temperatura najhladnijeg mjeseca između -3 °C - 18 °C, ljeta svježa sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C, padaline su jednoliko raspoređene tijekom godišnjh doba, najsuši je zimski a najvlažniji ljetni period. Geološku podlogu čine glinoviti lapori, pjeskovite gline i pješčenjaci, djelom lesne naslage i vapnoviti lapor, aluvijalni nanosi. Ovisno o matičnom supstratu i mikrogeomorfologiji razvio su se najvećim dijelom pseudoglej obronačni, lesivirano tlo tipično i pseudoglejno. Manje su se razvila eutrična smeđa tla i rendzine. U odjelu la razvio se pseudoglej obronačni na podlozi glinovitig lapora. U istraživanoj sastojini tlo je lesivirano, duboko, produktivno, kisele reakcije (pH 3,5 - 5,5). Po mehaničkom sastavu su lake gline s nešto pjeskovitih glina. Tlo je deficitarno na fiziološki aktivnom fosforu, dobro je opskrbljeno kalijem i bogato dušikom. EGT - tip II -E 10, uredajni razred sjemenjača crvenog hrasta Starost 40 godina, obrast 1,0, sklop potpun, omjer smjese; crveni hrast (81), kitnjak(8), OTB (3), OMB (7), hs = 18,71 m, ds = 20,86 cm, drvna zaliha crvenog hrasta je 242 m3 / ha, broj stabala je 681 po hektaru, srednje kubno stabla crvrnog hrasta je 0,36 m3, prosječni godišnji volumni prirast je 6,0 m3 / ha. 2) Analiza stabala (1) i (2) crvenog hrasta, rast i prirast visine, prsnog promjera i volumena prema starosti 2) The analysis of trees (1) and (2) Red Oak, growth and increment of height, breast diameter and volume by the ages Rezultati analize dvaju stabala crvenog hrasta (1) i bla. Izjednačenje rasta visina po starosti za stablo (1) S476587 (2) iz odjela la gospodarske jedinice "Sjeverni Dilj I" iskazano je funkcijom: Hc = 17,37882 * e >5 Za 2145185 prikazani su u tablicama 1-3 i grafikonima 1-4. Tablica stablo (2) funkcijom Hc = 37,57606 * e ´. Rast u 1 prikazuje visinski rast i prirast donjeg i gornjeg sta- visinu po starosti predstavljen je na grafikonu 1. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 45 <-- 45 --> PDF |
J. Zelic. K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002), 287-298 Izjednačenje tečajnog godišnjeg prirasta visine donjeg stabla (1) iskazuje se funkcijom: Yc = 1,346 - 0,0847 X + 0,00146 X2, a gornjeg sta- Tablica 2. Visinski rast i prirast Stablo (1, donje) Tablica 2(1) Starost Visina Tečajni prirast Prosječni t izravnalo periodični godišnji prirast godina m m m m 32 13.33 0.42 30 0.63 0.13 27 12.70 0.47 25 0.88 0.18 22 11.82 0.54 20 1.26 0.25 17 10.56 0.62 15 1.98 0.40 12 8.58 0.72 10 3.41 0.68 7 5.17 0.74 5 4.92 0.98 2 0.25 0.13 ci bla (2) funkcijom Yc = 1,346 - 0,0847 X + 0,00146 X2. Tečajni godišnji prirast za oba stabla predočen je u tablici 2. Stablo (2, gornje) Tablica 2(2) Starost Visina Tečajni prirast Prosječni t izravnato periodični godišnji prirast godina m m m m 38 21.37 0.56 35 1.75 0.35 33 19.62 0.59 30 2.15 0.43 28 17.47 0.62 25 2.68 0.54 23 14.79 0.64 20 3.38 0.68 18 11.41 0.63 15 4.19 0.84 13 7.22 0.56 10 4.65 0.93 8 2.57 0.32 5 1.57 0.31 3 1.00 0.33 20 25 30 35 40 45 Starost (godina) Grafikon 1. Rast u visinu, (1) donje stablo, (2) gornje stablo Iz tablice 2 i grafikona 1 i 2 može se zaključiti da sjena) tjekom razvoja sastojine. Do desete godine stastablo (1) i stablo (2) različito rastu i prirašćuju u visi- rosti donje stablo ima prosječan godišnji prirast veći od nu, što je odraz promjene stanišnih uvjeta (svjetlost i gornjeg stabla. U rastu se izjednačuju u 17 godini, a iza |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 46 <-- 46 --> PDF |
J. Zelić. K. Mcjdugumc: PRILOG POZNAVANJU CiOSPODARKNJA CRVHMM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002). 2S7-29S toga gornje stablo brže raste od donjeg stabla, no već u 35. godini i gornje stablo ima prosječni godišnji visinski prirast od svega 25 cm Pored gotovo istovjetnih bioloških (genetskih) karakteristika svakog stabla u sastojini na rast u visinuutječu edafski uvjeti, međuodnosi s drugim individuama sastojine u borbi za vodu, hranu i svjetlo. Saznanjem o rastu i prirastu stabala u visinu mogu se odredi- Tablica 3. Debljinski rast i prirast Debljinski rast i prirast, stablo (1, donje) Tablica 3(1) Starost Promjer Tečajni prirast Prosječni t d periodični godišnji prirast godina cm cm cm cm 32 14.40 0.45 30 1.40 0.28 32 13.00 0.41 30 1.20 0.24 27 11.80 0.44 25 1.80 0.36 22 10.00 0.45 20 2.20 0.44 17 7.80 0.46 15 2.40 0.48 12 5.40 0.45 10 3.40 0.68 7 2.00 0.29 1.20 T3 G 0.40 0.20 0.00 ti metode i intenziteti njegovanja sastojine u cilju regulacije odnosa između pojedinih individua. Najveći visinski prirast dominantnih stabala crvenoga hrasta između 15 i 20 godine navodi nas daje upravo poslije te dobi nužna regulacija odnosa u svrhu poticanja de bljinskog prirasta, jer je visinski u opadanju. Rast i prirast stabla u debljinu na prsnoj visini prikazanje u tablici 3 i grafikonu 2. Debljinski rast i prirast, stablo (2, gornje) Tablica 3(2) Starost Promjer Tečajni srirast Prosječni t d periodični godišnji prirast godina cm cm cm cm 38 27.40 0.72 35 1.60 0.32 38 25.80 0.68 35 3.60 0.72 33 22.20 0.67 30 3.60 0.72 28 18.60 0.66 25 3.60 0.72 23 15.00 0.65 20 4.80 0.96 18 10.20 0.57 15 5.20 1.04 13 5.00 0.38 10 3.00 0.60 8 2.00 0.25 Starost (godina) Grafikon 2. Prosječni tečajni godišnji debljinski prirast donjeg stabla (1) i gornjeg stabla (2) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 47 <-- 47 --> PDF |
.1. /ciic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVHN1M HRASTOM.. Šumarski list br. 5 6. CXXV1 (2002). 287-298 U tablici 3 vidljivo je da donje stablo u dobi od 40 35 godine iznosio gotovo istovjetnih 0,72 cm godišnje, godina doseže promjer u prsnoj visini od 14,36 cm, a Upravo podatak daje došlo do zastoja u tečajnom debgornje stablo 27,36 cm. Analiza pokazuje daje i prosje- Ijinskom prirastu poslije dvadesete godine pokazuje poeni tečajni debljinski prirast bio za donje stablo veći do trebu prorjeđivanja sastojine u toj dobi. deset godine (0,68 cm), no već u petanaestoj godini gor- Ka o rezu ita t rasta stabla u visinu i debljinu je razvoj nje stablo ima maksimalan prosječni godišnji prirast volumena stabla. Analiza volumnog rasta i prirasta pri( 1,04 cm). U dvadesetoj godini taj prirast opada da bi do kazana je u tablici 4 i grafikonima 3 i 4. Tablica 4. Analiza volumnog rasta i prirasta debla Volumna analiza, stablo (1) Volumna analiza, stablo (2) Tablica 4(1) Tablica 4(2) Starost Volumen Tečajni prirast Prosječni Starost Volumen Tečajni prirast Prosječni t periodični godišnji prirast t periodični godišnji prirast 3 3 3 3 3 3 3 3 godi la mmmmgodina mmmm32 0.13897 0.00434 38 0.53171 0.01399 30 0.02502 0.00500 35 0.06080 0.01216 32 0.11395 0.00356 38 0.47091 0.01239 30 0.02610 0.00522 35 0.12778 0.02556 27 0.08785 0.00325 33 0.34313 0.01040 25 0.03516 0.00703 30 0.12936 0.02587 22 0.05269 0.00240 28 0.21377 0.00763 20 0.02242 0.00448 25 0.08781 0.01756 7 0.03027 0.00178 23 0.12596 0.00548 15 0.01819 0.00364 20 0.06916 0.01383 12 0.01208 0.00101 18 0.05680 0.00316 10 0.01063 0.00213 15 0.04524 0.00905 7 0.00145 0.00021 13 0.01156 0.00089 5 0.00143 0.00029 10 0.00970 0.00194 2 0.00002 0.00001 8 0.00186 0.00023 5 0.00180 0.00036 3 0.00006 0.00002 0L 20 25 45 Starost (godina) Grafikon 3. Rast volumena donjeg stabla (1) i volumena gornjeg stabla (2) |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 48 <-- 48 --> PDF |
J. Zclić, K. Mcđugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski liši br. 5-6, CXXV1 (2002), 287-298 Izjednačenje rasta volumena u odnosu na starost donjeg stabla iskazano je funkcijom: 08110/, Vc = 0,41174 * e 43-j a gornjeg stabla funkcijom Vc = 3,02519 * g-72´33833". Rast volumena pokazan je bez kore i odnosi se na deblo stabla. Za izračunavanje ukupnog volumena stabla dodan je volumen kore i volumen grana. Tako je izračunato daje ukupan volumen donjeg stabla s korom 0,1390 m3, a gornjeg stabla 0,6072 m3. Na grafikonu 3 i u tablici 4 uočava se znatno superiorniji razvoj volumena stabla (2) u odnosu na volumen stabla (1). Prosječni tečajni godišnji volumni prirast u ovisnosti sa starošću za donje stablo iskazan je funkcijom: Yc = - 0,0045 + 0,00084 X + 0,000017 X2, a za gornje stablo funkcijom: Yc = - 0,00791 + 0,00117 X + 0,0000039 X2. Iz grafikona 4 vidljivo je da volumni prirast donjeg stabla počinje opadati u tridesetoj godini, dok se trend porasta prosječnog prirasta za gornje stablo i dalje nastavlja. Prosječni dobni volumni prirast za gornje stablo u tridesetpetoj godini je 0,01239 m3 i još znatno zaostaje za prosječnim tečajnim volumnim godišnjim prirastom koji iznosi u istoj starosti 0,02556 m3. Izjednačenje ova dva prosječna prirasta očekuje se u osamdesetoj godini, na koliko je određena ophodnja crvenog hrasta. Analizom stabla izračunat]Q faktor kore (K), koji za stablo (2) iznosi 1,0621, po čemu se zaključuje daje kora crvenog hrasta relativno tanka (0,90 cm). Međutim, izračunati volumen kore u ukupnom volumenu stabla iznosi za stablo (2) 13,61 %. 3) Tečajni debljinski prirast utvrđen metodom izvrtaka, sastojinska visinska krivulja, procjenjena drvna zaliha po hektaru 3) The anaual current diameter increment by Pressler method, stand height curve, provisional volume per hectare Na temelju uzorka od 88 stabala i matematičko-sta-prirast crvenog hrasta. Obrađeni podaci prikazani su u tističke obrade, utvrđen je tečajni godišnji debljinski tablici 5. Tablica 5. Tečajni godišnji prirast i postotak tečajnog godišnjeg prirasta (metoda izvrtaka) Gospodarska jedinica "Sjeverni Dilj I", odjel la Šumarija Pletemica Prsni promjer (D) cm T 12.5 17.5 22.5 27.5 32.5 6 4 7 1 2 8 1 4 9 1 4 3 10 2 6 3 11 2 1 4 2 12 2 6 4 1 13 6 4 1 14 3 2 1 1 15 2 2 2 16 4 1 17 1 1 18 S 23 17 23 15 6 Me 13.0 13.0 11.0 9.0 6.5 p % 6.15 4.40 4.04 4.04 4.77 As 13.30 13.30 11.00 9.60 6.33 Z| (mm) 3.76 3.76 4.55 5.21 7.90 z2 (mm) 3.85 3.85 4.55 5.56 7.70 T vrijeme 37.5 prijelaza 2 6 7 1 8 1 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 4 88 7.0 medijana 5.81 post. prirasta 7.25 aritmet. sredina 6.90 prir. po a. sred. 7.14 prir. po med. Tečajni godišnji prirast (metoda izvrtaka) Yc = 4,497 +0,034171 X Prirast (z,) x, Y, Yc Xc 12.50 3.76 4.924 24.84 17.50 3.76 5.095 24.84 22.50 4.55 5.266 24.92 27.50 5.21 5.437 24.99 32.50 7.90 5.608 25.25 37.50 6.90 5.778 25.15 150.00 32.08 32.11 149.99 rY = 0.244888 8.. = 8.54 r I XY -NXaYa ^ rx = 0,098677 5V = 1,55 N5X8, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. Zclić. K. Medugurac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 287-298 pa 15 20 25 30 35 45 Debljinski stupanj (cm) Grafikon 5. Konkretna i izravnata distribucija broja stabala po ha Prema frekvenciji vremena prelaza (T) po debljinskim stupnjevima od 12,5 do 37,5 cm prsnog promjera, izračunate su srednje vrijednosti, medijana i aritmetička sredina vremena prelaza. Za srednje vrijednosti (medijana, aritmetička sredina) izračunati su tečajni debljinski prirasti z, i z2. Izjednačenje je obavljeno za podatke tečajnog godišnjeg prirasta po aritmetičkoj sredini iskazano je linearnnom funkcijom: Yc = 4,497+ 0,034171 X. Jačina veze (korelacije) po Chaddocku je neznatna, tj nema značajne i praktične vrjednosti veza između tečajnog godišnjeg prirasta i prsnog promjera. Izračunati koeficijent korelacije (po Pearsonu) rx = 0,098677. Ukupni koeficijent korelacije r = 0,31. Iz tablice 5 vidljivo je da se porastom debljinskog stupnja tečajni godišnji debljinski prirast blago povećava. Sastojinska visinska krivulja konstruirana je na temelju izmjerenih pedesetak visina crvenog hrasta u svim debljinskim stupnjevima. Izjednačenje podataka obavljeno je funkcijom Mihajlova Hc = 28,46166 *el(U"73D+1,3. Porast visine je u nižim debljinskim stupnjevima jači te se blago snižava u višim debljinskim stupnjevima. U debljinskom stupnju 40 cm, crveni hrast doseže visinu 23,5 m. Oblični broj izračunat je iz analize volumena donjeg, gornjeg primjernog stabla i srednjeg primjernog stabla i volumena valjka za isti prsni promjer i visinu stabla. Oblični broj pokazuje trend smanjenja od nižih k višim debljinskim stupnjevima. Za donje primjerno stablo oblični broj f = 0,5646, za srednje primjerno stablo, f = 0,5822, a za gornje primjerno stablo, f= 0,4958. Ako se tako izračunati oblični broj usporedi sa Shieffelovim obličnim kvocijentom q2, kao kvocijentom promjera debla na polovici visine stabla i prsnog promjera istog stabla, dobit će se koeficijent punodrvnosti debla. Tako izračunati oblični kvocijent iznosi za stablo (1); q2 = 0,72337, a za stablo (2); q2 = 0,56172. Približna drvna masa sastojine izračunata je množenjem volumena srednjeg primjernog stabla 0,355 m3 s brojem stabala po hektaru 681. Izračunata je drvna masa crvenog hrasta u sastojini 241,76 mVha. Obračunom drvne zalihe u konkretnoj sastojini prema tarifi 113, hrast lužnjak (Špiranec), koja je primijenjena prilikom izrade Osnove gospodarenja dobije se drvna masa crvenog hrasta konkretne sastojine (0,56 ha) u iznosu od 280,43 mVha. Razlika od 38 mVha u odnosu na procjenjanu drvnu masu po srednjem kubnom stablu ukazuje na moguće pogrešno odabran tarifni niz za hrast lužnjak. 4) Konkretna i teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima 4) Concrete and theoretically distribution of trees per diameter grade Izmjerom svih stabala u sastojini, odjel la, g.j. 1 cm) dobivena je konkretna distribucija broja stabala "Sjeverni Dilj I" po debljinskim stupnjevima (stupanj po debljinskim stupnjevima na površini 0,56 ha. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 50 <-- 50 --> PDF |
J. Zelić, K. Međugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 287-298 Ukupan broj stabala je 381, odnosno 681 / ha. Izravnanje distribucije broja stabala crvenoga hrasta po hektaru iskazano je beta - funkcijom: f (x) = 0,000363267 * I (x - 9,50 ) °66 * ( 39,50 - x ) Na grafikonu 5 uočava se daje teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima lijevo (pozitivno) asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljinskim stupnjevima (a < y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno asimetrična, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetrijejeß, =-0,2043. Koeficijent zaobljenosti je ß, = - 0,7592, tj. spljoštenost ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna. Normalna distribucija šiljastija je od konkretne. I mjera asimetričnosi i mjera zabljenosti pokazuje da DISKUSIJAlako je sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura dvogodišnjim sadnicama, počela se razvijati prema zakonitostima prirodne sastojine, kao ekosustava koji se formira na bazi inter-retro djelovanja. Pojedini individui sastojine u međusobnoj utakmici bore se u mikroedafskim i mikroklimatskim uvjetima, te prema genetskoj produktivnoj sposobnosti zauzimaju prema rastu, prirastu i razvoju svoje mjesto u sastojini. Distribucija stabala po horizontalnoj i vertikalnoj strukturi sastojine više nije slučajna, ona postaje zakonitost, mjera asimetrije pomiče se s lijeve u desnu stranu u korelaciji sa starošću, a zaobljenost (spljoštenost) je sve veća. Analizom visinskog, debljinskiog i volumnog rasta prirasta i razvoja utvrđena je navedena zakonitost razvoja sastojine kao skupa živih individua, te je pokazano da je donje stablo u mladosti, između 10 i 15 godina imalo brži visinski, debljinski i volumni rast i prirast. Uslijed konkurencije okolnih stabala bilo je potisnuto u nuzgrednu i podstojnu etažu, dok je drugo stablo uslijed okolišnih uvjeta zauzelo položaj u dominantnoj etaži. U gospodarenju sastojinom crvenoga hrasta nije uvažena činjenica da je nakon maksimalnog visinskog ZAKLJUČCI U istraživanoj sastojini, starosti 40 godina u omjeru smjese s drugim vrstama (kitnjakom, grabom, trešnjom, lipom) crveni hrast je sudjelovao s 81 %. Srednji sastojinski prsni promjer je 20,86 cm, srednja sastojinska visina 18,71 m, prosječno kubno stablo je 0,355 m\ broj stabala po hektaru 681, a drvna zaliha crvenog hrasta 241,76 mVha . Visinski tečajni godišnji prirast crvenoga hrasta najveći je između 5. i 15. godine. Tečajni godišnji deb je konkretna distribucija stabala po debljinskim stupnjevima različita od normalne, tj. ima negativnu asimetriju i negativnu zaobljenost. Broj stabala po hektaru iznad srednjeg sastojinskog stabla, (aritmetička sredina je 20,86 cm) veći je nego je po normalnoj distribuciiji. Iznad srednjeg sastojinskog stabla nalazi se 315 stabala, dok normalna distribucija pokazuje 154 stabla. Zamjećuje se nedostatak stabala u nižim debljinskim stupnjevima 12,5 i 17,5, a ima višak stabala u debljinskim stupnjevima 22,5, 27,5 i 32,5. Prema podacima doznake za njegu sastojine proredom uočava se daje nepotrebno mnogo stabala doznačeno 1996. godine u debljinskim stupnjevima 12,5, i 17,5, ukupno 100 stabala po hektaru, a u svim višim debljinskim stupnjevima 45 stabala po hektaru. - Discussion prirasta između petnaeste i dvadesete godine trebalo obaviti njegu sastojine proredom uz uvažavanje normalnosti distribucije stabala po debljinskim stupnjevima. Odabir stabala za sječu i sječa proredom obavljena je relativno kasno, u tridesetpetoj godini i u neadekvatnim debljinskim stupnjevima. Prema podacima analize gornjeg primjernog stabla vidljivo je daje tečajni godišnji debljinski prirast posljednjih petnaestak godina na istoj razini (0,72 cm /god), a tečajni godišnji prirast dobiven metodom izvrtaka pokazuje da ne postoji jaka veza između prsnog promjera i debljinskog prirasta (r = 0,31). Kao pokazatelj poremećenog normaliteta sastojine je pojava obilnog pomlatka i izbojaka iz panja crvenoga hrasta, kao poslijedica "niske prorede". Stabla u dominantnoj etaži su punodrvna s visokim težištem, sa slabo razvijenom krošnjom te nakon prorede dolazi do vjetroizvala koje su pored navedenog pospješene edafskim čimbenicima (lesivirano tlo na glinovitim laporima). Međutim, preostala stabla u podstojnoj etaži su zdrava i vitalna. To potvrđuje činjenicu da crveni hrast dobro podnosi zasjenu, da mu je za razvoj dovoljno i difuzno svijetlo. -- Conclusions ljinski prirast, dobiven analizom stabla, je između 15. i 20. godina starosti, iznosi prosječno 1,00 cm godišnje, a izračunat metodom izvrtaka 1,07 cm godišnje. Nije utvrđena znatna veza (korelacija) između povećanja prsnog promjera i tečajnog godišnjeg prirasta. Izračunati koeficijent korelacije r = 0,31. Sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura dvogodišnjim sadnicama, razvija se prema zakonitostima prirodne sastojine. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 51 <-- 51 --> PDF |
J. Zelić, K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU (jQSPODARHNJA CRVKMM HRASTOM... Šumarski list br. 5 6. CXXVI (20(12), 2K7-29X Teorijska, beta - distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima je lijevo (pozitivno) asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljinskim stupnjevima (a < Y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno asimetrična, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetrije je ßl = - 0,2043. LITERATURA Bezak , K. 1992: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, Vinkovci. Bezak , K., 1997: Visinske krivulje i jednoulazne volumne tablice hrasta lužnjaka u šumama vlažnog tipa, Radovi, Šumarski institut, Jastrebarsko, broj 2. Emrović , B., 1960: O najpodesnijem obliku izjednadžbene funkcije potrebne za računsko izjednačivanje pri sastavu dvoulaznih drvno - gromadnih tablica, Glasnik za šumske pokuse, knjiga 14, Zagreb. Gospodarska jedinica, "Sjeverni Dilj I" (1991-2001) Osnova gospodarenja (1998 - 2007). H or vat, J. 1995: Statistika pomoću SOSS / PC +, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek. Hren,V i Kovačić,Đ. 1987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...; Radovi, Šumarski institut Jastrebarsko. Klepac , D. 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. Klepac , D. 1965: Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Klepac, D. i Kovačić,Đ. 1993: Još jedna mogućnost primjene jednadžbi funkcije rasta, Anali za šumarstvo 18/2 , str. 41-53 (1-13), Zagreb. Šumarski institut Jastrebarsko, broj 78. Kovačić , Đ. 1993: Zakon rasta i numeričko bonitiranje šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Glasnik za šumske pokuse 29, str. 77-132, Zagreb Koeficijent zaobljenosti je ß2 = - 0,7592, tj. spljoštenost ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna. Normalna distribucija je šiljastija od konkretne. Gospodarenje sastojinom treba prilagoditi utvrđenim parametrima, tj njegu sastojine provoditi u vremenu i prostoru te intenzitetom koji su u skladu s njima. - References Levaković , A. 1938: Fiziološko-dinamički osnovi funkcija rastenja, Glasnik za šumske pokuse, Zagreb. Matić , S. 1991: Njega šuma proredom, Šumarski fakultet, Hrvatske šume, Zagreb. Petz , B. 1997: Osnovne statističke metode za nematematičare, "Naklada Slap", Jastrebarsko. Pranjić,A., 1979: Standardne visinske krivulje i jednoulazne tablice hrasta lužnjaka, Šumarski list, br. 7-8, Zagreb. Pranj ić, A. i Lukić, N. 1997: Izmjera šuma, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 1997. Prpić, B., Rauš, Đ. Prebježić, P. 1981: Mogućnost unošenja crvenog hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis maxima Sarg.), Šumarski list, Zagreb. Rauš , Đ.: Šumarska fitocenologija (skripta) Zagreb. Serdar, V: Udžbenik statistike, Školska knjiga Zagreb. Šćitaroc i Mladen Obad: Hrvatska parkovna baština, zaštita i obnova, Školska knjiga, Zagreb Špiranec , M. 1975: Prirasno prihodne tablice (hrst lužnjak, kitnjak, bukva, grab, pitomi kesten), Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb. Šumarska enciklopedija, (I - II), JLZ, Zagreb, 1963, i (I - III), JLZ, Zagreb. Vukel ić, J., Rauš , Đ. 1998: Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. SUMMARY: Red oak (´Quercus borealis maxima Sarg.) was introduced in Požega Valley forty years ago. In the past period, red oak was denominated and managed as Quercus robur. The paper deals with ecological conditions of the site (geographical, geological, pedological, climatic) and management characteristics of red oak. The investigation presents data analysis of two trees (inferior and superior model trees, by Hohenadel) in the observed period (40 years). The annual current diameter increment was measured with the Pressler method, as were the stand height curve, the shape number and shape quotient. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 52 <-- 52 --> PDF |
J. /flic. K. Mcdugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARhN.IA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list hr. 5-6. C´XXVl (2002). 287-298 The provisional volume per hectare of red oak and the concrete and theoretical distribution of trees per diameter grades were based on the above parameters. Statistical analysis and mathematical function show basic characteristics of growth and Increment height, diameter and volume by ages. There is no proportion (correlation) between the annual current diameter increment and the diameter grades (rx= 0.098677, by Pearson). Key words: red oak, ecological conditions of the site, tree analysis, growth and increment, annual current diameter Increment, concrete and theoretical distribution. |