DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 42 <-- 42 --> PDF |
J. /die . K. Medugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 287-298 Kao vrsta drveća široke ekološke amplitude, porijeklom iz istočnog dijela Sjeverne Amerike, dobro se prilagođava u umjerenom pojasu Europe i zapadnom dijelu Azije. Odlikuje se brzim rastom i prirastom te je u tom pogledu konkurentna domaćim hrastovima lužnjaku i kitnjaku. Javlja se na različitim geološkim podlogama i tipovima tala, dobro se regenerira prirodnim putem iz sjemena. U našim uvjetima preporučuje se da se unaša zajedno s brzorastućom crnogoricom (duglazija borovac, ariš) na degradiranim šumskim tlima, i to posebno na područjima rasprostranjena šumskih zajednica bukve s rebračom (Blechno - Fagetum Horv.), kitnjaka i graba (Querco - Carpinetum croaticum Horv.) i lužnjaka i graba (Carpino betuli - Quercetum roboris Rauš). Najbolji visinski i volumni rast ima crveni hrast u šumi kitnjaka i graba, te je u tom pogledu superiorniji u odnosu na domaće hrastove, kitnjak i lužnjak. U kulturama crnogorice brzog rasta (duglazija, borovac, ariš) odoljeva konkurenciji, a preporuča se unašanje u grupama u omjeru smjese 15-20 % uz unošenje autohtonih vrsta kitnjaka ili lužnjuka u omjeru smjese 15-20 %. U čistim kulturama crvenog hrasta preporučuje se primjesa do 30 % autohtonih vrsta, kitnjaka ili lužnjaka. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA Aim and purpose of investigations Crvani hrast je na požeškom području unašan u nekoliko sastojna početkom šesdesetih godina. Od tada je prošlo četrdesetak godina, te se na temelju zapažanja u gospodarenju tim sastojinama mogu donijeti re levantni zaključci za buduće gospodarenje. Sastojine stare 40 godina nalaze se u g.j "Sjeverni Dilj I", odjel la (0,56 ha) i 2d (3,92 ha), te u g.j. "Sjeverna Babja gora", odjel 75a (3,99 ha). Na temelju utvrđivanja visinskog, debljinskog i volumnog prirasta, konkretne i teoretske distribucije broja stabala po 1 ha, te ostalih taksacijskih elemenata u odabranoj sastojini utvrdit će se učinkovitost gospodarenja sastojinama crvenog hrasta.4 Cilj istraživanja je da se na temelju dobivenih rezultata odrede daljne smjernice u gospodarenju i eventualno potakne veći interes za podizanje čistih ili mješovitih kultura crvenog hrasta. Slika 1. Sastojina crvenog hrasta, odjel la Slika 2. Poprečni presjek stabla crvenog hrasta Picture 1 The forest assocation off Red Oak, department la Picture 2 The transversal section off Red Oak - tree 4 O komercijalnoj uporabi crvenoga hrasta nema jasnog saznanja. U "Hrvatskom standardu" (H S) za drvne Sortimente nije uvršten crveni hrast. Na svjetskom tržištu (posebno amaričkom) nude se izvjesne količine rezane građe, te su ga poneke drvne industrije koristile za različite namjene. Za potrebe uređivanja šuma korištene su tablice, odnosno tarife za hrast lužnjak. |