DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 43 <-- 43 --> PDF |
J. Zelić, K. Međugomc: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br. ? ft. CXXV1 [21)1)2). 2S7-29X METODA ISTRAŽIVANJA The research method Kako bi se utvrdila biološka, uzgojna i gospodarska svojstava crvenog hrasta odabrana je karakteristična sastojina starosti 40 godina, površine 0,56 ha teje istraživanje obavljeno u četiri osnovna smjera: 1) utvrđivanje temeljnih ekološko-gospodarskih karakteristika staništa, 2) utvrđivanje rasta i prirasta putem analize stabla crvenog hrasta (visinski, debljinski i volumni rast i prirast), 3) izračunavanje tečajnog debljinskog prirasta metodom izvrtaka, određivanje sastojinske visinske krivulje, procjena drvne mase po hektaru pomoću srednjeg kubnog stabla (po Hohenadlu) i ukupnog broja stabala 4) izmjera taksacijskih elemenata konkretne sastojine totalnim klupiranjem, utvrđivanje konkretne i teorijske distribucije stabala po debljinskim stupnjevima po 1 ha. Opis rada 1) Temeljne ekološko-gospodarske karakteristike staništa dane su u tabličnom obliku. Obuhvaćene su geografske, orografske, geološke, pedološke i klimatske značajke istraživanog područja unutar g.j. "Sjeverni Dilj I". 2) Utvrđivanje rasta i prirasta metodom analize stabla. Stabla za analizu uzeta su u odjelu la, g.j. "Sjeverni Dilj I". Prvo stablo (1), starosti 40 godina, na panju 32 goda, prsnog promjera 14,36 cm, visine 15,23 m, odabrano je kao donje primjerno stablo (dd) po metodi Hohenadla. Sekcioniranje je obavljeno u 4 sekcije po 2 m dužine i 5 sekcije po 1 m dužine. Drugo stablo (2) starosti 40 godina, na panju 38 godova prsnog promjera 27,36 cm, visine 20,84 m, odabrano je kao gornje primjerno stablo dg po metodi Hohenadla. Sekcioniranje je obavljeno u 5 sekcija po 2 m dužine i 8 sekcija po 1 m dužine. Visina panja je za oba stabla iznosila 30 cm visine. Prilikom sekcioniranja izrađen je ostatak drvne mase kao prostorno drvo, te zajedno s drvnom masom debla i panja iskazan kao bruto drvna masa stabla. U istoj sastojini izmjereno je pedesetak visina visinomjerom Blume - Leis, statističko - matematičkom metodom izravnata je visinska krivulja funkcijom Mihajlova, te prikazana u tabličnom i grafičkom obliku. Analiza kolutova (presjeka) obavljena je u uredu brojanjem godova i mjerenjem promjera do točnosti 1 mm, uz procijenu desetog djela milimetra. Zbog lakšeg brojanja godova površina presjeka (koluta) obrađe na je blanjalicoma, a prilikom brojanja godova korište na je lupa. 3) Tečajni debljinski prirast mjerenje metodom izvrtaka pomoću Preslerovog svrdla. Izvrći su analizirani u uredu, uz prethodnu obradu i uz pomoć lupe. Rezultati mjerenja prikazani su u obliku tablica i jednadžbi. 4) Distribucija broja stabala i distribucija drvne mase po debljinskim stupnjevima u konkretnoj sastojini (0,56 ha) i svedeno po 1 ha obavljena je na osnovu podataka totalne klupaže sastojine. Dobiveni podaci su izjednačeni Beta- funkcijom i prikazani grafički. Približno je izračunata ukupna drvna masa sastojine i drvna masa po hektaru pomoću drvne mase srednjeg kubnog stabla po Hohenadlu i ukupnog broja stabala te uspoređena s drvnom masom obračunatom po tarifnom nizu za hrast lužnjak iz osnove gospodarenja. Za matematičko-statističku obradu korišteni su sljedeći postupci i funkcije: a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih promjera upotrebljena je aritmetička sredina po formuli: Xa = I f; Xj /1 f, b) Za izračunavanje varjance primijenjen je postupak, a2 = S ((fj X,)2 /I fj) - (X fj X, / Z f,)2 c) Visine sastojine izjednačene su funkcijom Mihajlova, Hc = (B2*e-BI D)+l,30 d) Izjednačenje rasta po starosti obavljeno je funkcijom oblika, Yc = B2*e"B1/x e) Za izjednačenje distribucije prsnih promjera satojine upotrebljena je beta - distribucija, f (x) = konst. I (x - a)" * (b - x)´, a za koeficijent asimetrije ß, = m3/a\ te za koefcijent zaobljenosti, ß2=(m4/a4)-3. f) Prosječni tečajni prirast visine i volumena izjednačenje funkcijom parabole, Yc = a + b X + c X2 g) Volumen stabla određenje po formuli: V = D2*n/4*H*f, D - prsni promjer, H - pripadajuća visina, f- oblični broj g) Za izjednačenje tečajnog debljinskog prirasta upotrebljena je linearna jednadžba Yc = a + b X |