DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. Zclić. K. Medugurac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM.. Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 287-298 pa 15 20 25 30 35 45 Debljinski stupanj (cm) Grafikon 5. Konkretna i izravnata distribucija broja stabala po ha Prema frekvenciji vremena prelaza (T) po debljinskim stupnjevima od 12,5 do 37,5 cm prsnog promjera, izračunate su srednje vrijednosti, medijana i aritmetička sredina vremena prelaza. Za srednje vrijednosti (medijana, aritmetička sredina) izračunati su tečajni debljinski prirasti z, i z2. Izjednačenje je obavljeno za podatke tečajnog godišnjeg prirasta po aritmetičkoj sredini iskazano je linearnnom funkcijom: Yc = 4,497+ 0,034171 X. Jačina veze (korelacije) po Chaddocku je neznatna, tj nema značajne i praktične vrjednosti veza između tečajnog godišnjeg prirasta i prsnog promjera. Izračunati koeficijent korelacije (po Pearsonu) rx = 0,098677. Ukupni koeficijent korelacije r = 0,31. Iz tablice 5 vidljivo je da se porastom debljinskog stupnja tečajni godišnji debljinski prirast blago povećava. Sastojinska visinska krivulja konstruirana je na temelju izmjerenih pedesetak visina crvenog hrasta u svim debljinskim stupnjevima. Izjednačenje podataka obavljeno je funkcijom Mihajlova Hc = 28,46166 *el(U"73D+1,3. Porast visine je u nižim debljinskim stupnjevima jači te se blago snižava u višim debljinskim stupnjevima. U debljinskom stupnju 40 cm, crveni hrast doseže visinu 23,5 m. Oblični broj izračunat je iz analize volumena donjeg, gornjeg primjernog stabla i srednjeg primjernog stabla i volumena valjka za isti prsni promjer i visinu stabla. Oblični broj pokazuje trend smanjenja od nižih k višim debljinskim stupnjevima. Za donje primjerno stablo oblični broj f = 0,5646, za srednje primjerno stablo, f = 0,5822, a za gornje primjerno stablo, f= 0,4958. Ako se tako izračunati oblični broj usporedi sa Shieffelovim obličnim kvocijentom q2, kao kvocijentom promjera debla na polovici visine stabla i prsnog promjera istog stabla, dobit će se koeficijent punodrvnosti debla. Tako izračunati oblični kvocijent iznosi za stablo (1); q2 = 0,72337, a za stablo (2); q2 = 0,56172. Približna drvna masa sastojine izračunata je množenjem volumena srednjeg primjernog stabla 0,355 m3 s brojem stabala po hektaru 681. Izračunata je drvna masa crvenog hrasta u sastojini 241,76 mVha. Obračunom drvne zalihe u konkretnoj sastojini prema tarifi 113, hrast lužnjak (Špiranec), koja je primijenjena prilikom izrade Osnove gospodarenja dobije se drvna masa crvenog hrasta konkretne sastojine (0,56 ha) u iznosu od 280,43 mVha. Razlika od 38 mVha u odnosu na procjenjanu drvnu masu po srednjem kubnom stablu ukazuje na moguće pogrešno odabran tarifni niz za hrast lužnjak. 4) Konkretna i teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima 4) Concrete and theoretically distribution of trees per diameter grade Izmjerom svih stabala u sastojini, odjel la, g.j. 1 cm) dobivena je konkretna distribucija broja stabala "Sjeverni Dilj I" po debljinskim stupnjevima (stupanj po debljinskim stupnjevima na površini 0,56 ha. |