DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 50 <-- 50 --> PDF |
J. Zelić, K. Međugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM... Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 287-298 Ukupan broj stabala je 381, odnosno 681 / ha. Izravnanje distribucije broja stabala crvenoga hrasta po hektaru iskazano je beta - funkcijom: f (x) = 0,000363267 * I (x - 9,50 ) °66 * ( 39,50 - x ) Na grafikonu 5 uočava se daje teorijska distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima lijevo (pozitivno) asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljinskim stupnjevima (a < y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno asimetrična, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetrijejeß, =-0,2043. Koeficijent zaobljenosti je ß, = - 0,7592, tj. spljoštenost ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna. Normalna distribucija šiljastija je od konkretne. I mjera asimetričnosi i mjera zabljenosti pokazuje da DISKUSIJAlako je sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura dvogodišnjim sadnicama, počela se razvijati prema zakonitostima prirodne sastojine, kao ekosustava koji se formira na bazi inter-retro djelovanja. Pojedini individui sastojine u međusobnoj utakmici bore se u mikroedafskim i mikroklimatskim uvjetima, te prema genetskoj produktivnoj sposobnosti zauzimaju prema rastu, prirastu i razvoju svoje mjesto u sastojini. Distribucija stabala po horizontalnoj i vertikalnoj strukturi sastojine više nije slučajna, ona postaje zakonitost, mjera asimetrije pomiče se s lijeve u desnu stranu u korelaciji sa starošću, a zaobljenost (spljoštenost) je sve veća. Analizom visinskog, debljinskiog i volumnog rasta prirasta i razvoja utvrđena je navedena zakonitost razvoja sastojine kao skupa živih individua, te je pokazano da je donje stablo u mladosti, između 10 i 15 godina imalo brži visinski, debljinski i volumni rast i prirast. Uslijed konkurencije okolnih stabala bilo je potisnuto u nuzgrednu i podstojnu etažu, dok je drugo stablo uslijed okolišnih uvjeta zauzelo položaj u dominantnoj etaži. U gospodarenju sastojinom crvenoga hrasta nije uvažena činjenica da je nakon maksimalnog visinskog ZAKLJUČCI U istraživanoj sastojini, starosti 40 godina u omjeru smjese s drugim vrstama (kitnjakom, grabom, trešnjom, lipom) crveni hrast je sudjelovao s 81 %. Srednji sastojinski prsni promjer je 20,86 cm, srednja sastojinska visina 18,71 m, prosječno kubno stablo je 0,355 m\ broj stabala po hektaru 681, a drvna zaliha crvenog hrasta 241,76 mVha . Visinski tečajni godišnji prirast crvenoga hrasta najveći je između 5. i 15. godine. Tečajni godišnji deb je konkretna distribucija stabala po debljinskim stupnjevima različita od normalne, tj. ima negativnu asimetriju i negativnu zaobljenost. Broj stabala po hektaru iznad srednjeg sastojinskog stabla, (aritmetička sredina je 20,86 cm) veći je nego je po normalnoj distribuciiji. Iznad srednjeg sastojinskog stabla nalazi se 315 stabala, dok normalna distribucija pokazuje 154 stabla. Zamjećuje se nedostatak stabala u nižim debljinskim stupnjevima 12,5 i 17,5, a ima višak stabala u debljinskim stupnjevima 22,5, 27,5 i 32,5. Prema podacima doznake za njegu sastojine proredom uočava se daje nepotrebno mnogo stabala doznačeno 1996. godine u debljinskim stupnjevima 12,5, i 17,5, ukupno 100 stabala po hektaru, a u svim višim debljinskim stupnjevima 45 stabala po hektaru. - Discussion prirasta između petnaeste i dvadesete godine trebalo obaviti njegu sastojine proredom uz uvažavanje normalnosti distribucije stabala po debljinskim stupnjevima. Odabir stabala za sječu i sječa proredom obavljena je relativno kasno, u tridesetpetoj godini i u neadekvatnim debljinskim stupnjevima. Prema podacima analize gornjeg primjernog stabla vidljivo je daje tečajni godišnji debljinski prirast posljednjih petnaestak godina na istoj razini (0,72 cm /god), a tečajni godišnji prirast dobiven metodom izvrtaka pokazuje da ne postoji jaka veza između prsnog promjera i debljinskog prirasta (r = 0,31). Kao pokazatelj poremećenog normaliteta sastojine je pojava obilnog pomlatka i izbojaka iz panja crvenoga hrasta, kao poslijedica "niske prorede". Stabla u dominantnoj etaži su punodrvna s visokim težištem, sa slabo razvijenom krošnjom te nakon prorede dolazi do vjetroizvala koje su pored navedenog pospješene edafskim čimbenicima (lesivirano tlo na glinovitim laporima). Međutim, preostala stabla u podstojnoj etaži su zdrava i vitalna. To potvrđuje činjenicu da crveni hrast dobro podnosi zasjenu, da mu je za razvoj dovoljno i difuzno svijetlo. -- Conclusions ljinski prirast, dobiven analizom stabla, je između 15. i 20. godina starosti, iznosi prosječno 1,00 cm godišnje, a izračunat metodom izvrtaka 1,07 cm godišnje. Nije utvrđena znatna veza (korelacija) između povećanja prsnog promjera i tečajnog godišnjeg prirasta. Izračunati koeficijent korelacije r = 0,31. Sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura dvogodišnjim sadnicama, razvija se prema zakonitostima prirodne sastojine. |