DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 50     <-- 50 -->        PDF

J. Zelić, K. Međugorac: PRILOG POZNAVANJU GOSPODARENJA CRVENIM HRASTOM...
Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002), 287-298
Ukupan broj stabala je 381, odnosno 681 / ha.


Izravnanje distribucije broja stabala crvenoga hrasta
po hektaru iskazano je beta - funkcijom:
f (x) = 0,000363267 * I (x - 9,50 ) °66 * ( 39,50 - x )


Na grafikonu 5 uočava se daje teorijska distribucija
broja stabala po debljinskim stupnjevima lijevo (pozitivno)
asimetrična, tj. pomaknuta prema nižim debljinskim
stupnjevima (a < y, odnosno 0,66 < 3,37) u odnosu
na konkretnu distribuciju, koja je blago negativno
asimetrična, pomaknuta udesno, a koeficijent asimetrijejeß,
=-0,2043.


Koeficijent zaobljenosti je ß, = - 0,7592, tj. spljoštenost
ili zaobljenost konkretne distribucije je negativna.
Normalna distribucija šiljastija je od konkretne.


I mjera asimetričnosi i mjera zabljenosti pokazuje da


DISKUSIJAlako je sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura
dvogodišnjim sadnicama, počela se razvijati prema
zakonitostima prirodne sastojine, kao ekosustava
koji se formira na bazi inter-retro djelovanja. Pojedini
individui sastojine u međusobnoj utakmici bore se u
mikroedafskim i mikroklimatskim uvjetima, te prema
genetskoj produktivnoj sposobnosti zauzimaju prema
rastu, prirastu i razvoju svoje mjesto u sastojini.
Distribucija stabala po horizontalnoj i vertikalnoj
strukturi sastojine više nije slučajna, ona postaje zakonitost,
mjera asimetrije pomiče se s lijeve u desnu stranu
u korelaciji sa starošću, a zaobljenost (spljoštenost)
je sve veća.
Analizom visinskog, debljinskiog i volumnog rasta
prirasta i razvoja utvrđena je navedena zakonitost razvoja
sastojine kao skupa živih individua, te je pokazano
da je donje stablo u mladosti, između 10 i 15 godina
imalo brži visinski, debljinski i volumni rast i prirast.
Uslijed konkurencije okolnih stabala bilo je potisnuto u
nuzgrednu i podstojnu etažu, dok je drugo stablo uslijed
okolišnih uvjeta zauzelo položaj u dominantnoj etaži.
U gospodarenju sastojinom crvenoga hrasta nije
uvažena činjenica da je nakon maksimalnog visinskog


ZAKLJUČCI


U istraživanoj sastojini, starosti 40 godina u omjeru
smjese s drugim vrstama (kitnjakom, grabom, trešnjom,
lipom) crveni hrast je sudjelovao s 81 %.


Srednji sastojinski prsni promjer je 20,86 cm, srednja
sastojinska visina 18,71 m, prosječno kubno stablo
je 0,355 m\ broj stabala po hektaru 681, a drvna zaliha
crvenog hrasta 241,76 mVha .


Visinski tečajni godišnji prirast crvenoga hrasta
najveći je između 5. i 15. godine. Tečajni godišnji deb


je konkretna distribucija stabala po debljinskim stupnjevima
različita od normalne, tj. ima negativnu asimetriju
i negativnu zaobljenost. Broj stabala po hektaru iznad
srednjeg sastojinskog stabla, (aritmetička sredina je
20,86 cm) veći je nego je po normalnoj distribuciiji. Iznad
srednjeg sastojinskog stabla nalazi se 315 stabala,
dok normalna distribucija pokazuje 154 stabla.


Zamjećuje se nedostatak stabala u nižim debljinskim
stupnjevima 12,5 i 17,5, a ima višak stabala u debljinskim
stupnjevima 22,5, 27,5 i 32,5.


Prema podacima doznake za njegu sastojine proredom
uočava se daje nepotrebno mnogo stabala doznačeno
1996. godine u debljinskim stupnjevima 12,5, i
17,5, ukupno 100 stabala po hektaru, a u svim višim
debljinskim stupnjevima 45 stabala po hektaru.


-
Discussion
prirasta između petnaeste i dvadesete godine trebalo
obaviti njegu sastojine proredom uz uvažavanje normalnosti
distribucije stabala po debljinskim stupnjevima.
Odabir stabala za sječu i sječa proredom obavljena
je relativno kasno, u tridesetpetoj godini i u neadekvatnim
debljinskim stupnjevima.
Prema podacima analize gornjeg primjernog stabla
vidljivo je daje tečajni godišnji debljinski prirast posljednjih
petnaestak godina na istoj razini (0,72 cm
/god), a tečajni godišnji prirast dobiven metodom izvrtaka
pokazuje da ne postoji jaka veza između prsnog
promjera i debljinskog prirasta (r = 0,31).


Kao pokazatelj poremećenog normaliteta sastojine
je pojava obilnog pomlatka i izbojaka iz panja crvenoga
hrasta, kao poslijedica "niske prorede". Stabla u dominantnoj
etaži su punodrvna s visokim težištem, sa
slabo razvijenom krošnjom te nakon prorede dolazi do
vjetroizvala koje su pored navedenog pospješene edafskim
čimbenicima (lesivirano tlo na glinovitim laporima).
Međutim, preostala stabla u podstojnoj etaži su
zdrava i vitalna. To potvrđuje činjenicu da crveni hrast
dobro podnosi zasjenu, da mu je za razvoj dovoljno i
difuzno svijetlo.


-- Conclusions


ljinski prirast, dobiven analizom stabla, je između 15. i


20. godina starosti, iznosi prosječno 1,00 cm godišnje,
a izračunat metodom izvrtaka 1,07 cm godišnje.
Nije utvrđena znatna veza (korelacija) između povećanja
prsnog promjera i tečajnog godišnjeg prirasta.
Izračunati koeficijent korelacije r = 0,31.


Sastojina crvenoga hrasta osnovana kao kultura
dvogodišnjim sadnicama, razvija se prema zakonitostima
prirodne sastojine.