DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 65     <-- 65 -->        PDF

sani i vrednovani zahvaljujući ingenioznim idejama
profesora Rauša. On je u njima znao prepoznati iskonsku
ili vrijednu prirodnu baštinu, koja će nekomu poslužiti
za produbljivanje stručnih i znanstvenih spoznaja,
a nekomu će poslužiti da se na trenutak prepusti zagrljaju
s prirodom i da jednostavno uživa, prenoseći
svoju ljubav i osjećaje na druge ljude i stvari oko sebe.
Zahvalnost osjećamo i prema gradu Rabu. Ovdje smo
u svako vrijeme i u svakom sustavu naišli na razumijevanje
i pomoć jer su Rabljani Šumarski fakultet prihvatili
kao dio svoga grada. Spomen obilježje podižemo
u Kalifrontskom carstvu hrasta crnike zato što je
profesor Rauš posebno volio ovaj kraj i vječni šum valova
u Uvali svete Mare, a volio je i ovdašnje ljude koje
je dobro razumio. Grad Rab zaslužuje i ovaj i još mnoge
druge spomenike zbog više nego primjerenog odnosa
prema svojoj prirodnoj, posebice šumskoj baštini.
Ne mogu se u ovom trenutku sjetiti da još neko mjesto u
Hrvatskoj poput Raba u svojim parkovima i šumama
ima dva spomenika dičnim šumarskim stručnjacima:
jedan u parku Komrčar podignut 1974. godine u znak
zahvalnosti svomu utemeljitelju i šumaru Pravdoju
Beliji, a drugi evo otkrivamo danas utemeljitelju
ovog nastavno-pokusnog objekta prof Đuri Raušu.
Imao je Rab u svojoj prošlosti, a ima i danas svoje
sinove, vrsne šumare, ali je nesebično prigrlio strance
s velikim idejama omogućivši im njihovo ostvarenje
bez obzira na sve teškoće. Oni su mu na najbolji mogući
način vratili ističući uvijek u prvi plan njegove ljepote,
prirodno bogatstvo i turističke atrakcije. I zbog
toga je ovaj čin neobično značajan jer pokazuje daje
odnos prema prirodnoj baštini zapravo odnos prema
nama svima. Gospođe i gospodo, ovo spomen obilježje
nosi nekoliko poruka. Jednu svakako upućenu sadašnjim
i budućim studentima šumarstva, ali i drugih prirodnoznanstvenih
disciplina. Svi oni dolaze učiti na
ovaj objekt, a za djelo profesora Rauša znaju iz literature.
Spomenik je poticaj da zastanu, da razmisle i da
se poklone istinskom velikanu iz svoje struke i da to ne
zaborave, da Rab napuste ponosniji na svoju struku i
bogatiji za spoznaju primjerenog odnosa prema njezinim
zaslužnim pojedincima. Druga je poruka upućena
stranim posjetiteljima Raba kojih u ljetnim mjesecima


ovdje prođe na stotine. Oni svake godine moraju vidjeti
određene promjene i napredak, oni će se raspitatiznati komu je i zašto podignut ovaj spomenik. Bit će sigurno
još uvjereniji da narod koji umjetničkim djelima
vraća dugove svojim sinovima sigurno ima i dugu i bogatu
povijest, plemenitu dušu i izglednu budućnost-ma
kako kratka bila njegova državotvornost. Poštovana
obitelji, poštovana gospođo Rauš, od danas vaša briga
koju nakon svakoga posjeta profesorovu počivalištu na
Mirogoju, uz znak zahvalnosti u razgovoru istaknetesamo
nam je važno da ga ne zaboravite neće biti potrebna:
ovo je dokaz privrženosti i zahvalnosti svih djelatnika
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, posebice članova
Zavoda za uzgajanje šuma autoru preko 190 znanstvenih
i stručnih radova, autoru šest skripata i udžbenika,
dvadeset vegetacijskih karata, uredniku najpoznatijih
šumarskih monografija na kraju prošlog stoljeća. U
izradi spomen-obilježja i ugodi ovoga dana nesebično
su nam pomogli akademski kipar gospodin Anto Jurkić,
direktor umjetničke ljevaonice Likovne akademije
gospodin Goran Maćešić, Uprava šuma Senj na
čelu s gospodinom Juricom Tom Ijen o vićem, građani
Raba, posebno gospodin Zeljko Vi das -B a car,
pa im od srca i s istinskim priznanjem zahvaljujemo.
Sama ideja postavljanja reljefa i natpisa na prirodni
kamen s otoka Raba potekla je od nas prvih učenika i
suradnika profesora Rauša. Njome smo željeli spojiti
simbole prirode-kamen i i umjetnosti-brončani reljefni
lik, za koji smo molili gospodina Jurkića da istakne
karakteristično nagnutu glavu udesno i pomalo oštar i
prodoran istraživački pogled pokojnog profesora. Pogled
koji nas je uvijek hrabrio, podržavao, i kad je bilo
najteže, pratio nas brižno, pogled koji, vjerujte, draga
gospodo, i danas osjećamo.


Nakon prigodnih riječi sadašnjeg gradonačelnika
Raba gosp. Zdenka Ante š i ča, dipl. ing., Predsjednika
Općinske skupštine Rab 1975. god,, gosp. Josipa
Faflja i dr. se. Vicka Ivančevića, predstavnika
Hrvatskih šuma d.o.o., spomen obilježje otkrio je dekan
Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica G r b a c .


H. Jakovac
50 GODINA ŠUMARIJE VRBOVEC


Svečanom priredbom 28. srpnja Šumarija Vrbovec nas mazi i drži u svojem krilu i prema kojoj se ponekad
obilježila je 50. godišnjicu osnutka i rada. Bio je to sreodnosimo
kao prema maćehi, a ona nam oprašta naše
dišnji događaj dvodnevne manifestacije tijekom koje je, pogreške...
dan ranije, u vrbovečkoj Narodnoj knjižnici otvorena


Tako je dipl. ing. Đuro Kauzlarić, poetski i zaprigodna
izložba fotografija o povijesti Šumarije, a naljubljeno,
na svečanoj priredbi povodom 50. obljetince
večer u šumi Novakuši održano literarno šumarsko veče. Šumarije Vrbovec opisao Šumariju i izrekao zahval


Vrbovečka šumarija danas je dama u pedesetim gonost
svim prethodnicima koji su "svojim i najmanjim
dinama, sva u punini svoje ljepote, dama i mati koja radom doprinijeli da ona bude prepoznata kako u struč