DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 7 <-- 7 --> PDF |
J. Mcdak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUMK HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA , Šumarski list br. 5 6. CXXV1 (2002), 251-260 karakteristične nego u "Crnom jezeru", pa je prilikom Djelatnici Uprave šuma Gospić dobrom su suradistraživanja tom predjelu posvećena veća pozornost. njom s djelatnicima Šumarskog instituta doprinjeli pri Šume hrasta lužnjaka na većim nadmorskim visinakazu rasprostranjenosti lužnjakovih šuma u Lici. ma ( od onih gdje je njegova najveća rasprostranjenost) istraživali su Stefano vi ć (1969) i Bucalo (1999). PRIRODNE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Natural characteristic of the investigated area Geološka podloga je kredni vapnenac, a tlo je smeđe, plitko do srednje duboko, skeletno. Stijene izbijaju na površinu ponegdje i više od 50 %. Klima je umjereno topla i kišna, nema sušnog razdoblja, oborine su jednoliko razdijeljene cijele godine, najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Maksimumu oborine u početku toplog dijela godine pridružuje se maksimum u kasnoj jeseni, koji je veći od prvoga. Klimatska formula je "Cfsbx" (preneseno iz monografije "Šume u Hrvatskoj", poglavlje "Klima u Hrvatskoj", Seletković iKatušin (1992). Povoljnost klime za šumsku vegetaciju je dobra, jer prema karti indeksa povoljnosti klime (Medvedović 1992) istraživano područje pripada indeksu K.L-8. Vodni režim staništa lužnjakovih šuma je osim lokalnim oborinskim prilikama određen i razinama vode MATERIJAL I METODE RADA Šumska zajednica hrasta lužnjaka i zajednice u njenom okruženju utvrđene su analizom flornog sastava prema metodi Braun - Blauquet (Vukelić i Rauš 1998) i na temelju ranijih istraživanja (Pelcer 1972, Rauš i drugi 1992, 1998). Digitalni model reljefa "Premužnoga jezera" izrađen je digitalizacijom topografskih karata mjerila 1 : 25.000 te mjerenjem graničnih i profilnih točaka metodom globalnog satelitskog pozicioniranja (GPS). Digitalizacijom je vektorizirana granica lužnjakove šume i livade prema stanju na karti (staro stanje) i slojnice za digitalni model reljefa predmetnog područja. Predmetno područje proteže se na dva lista topografske karte, te je poslije skaniranja bilo potrebno izvršiti spajanje datoteka. Za digitaliazciju i naknadnu obradu grafičkih prikaza korištenje programski paket Surfer. Vrhovima kilometarskih kvadrata na skaniranoj topografskoj karti dodijeljene su jedinične vrijednosti koordinata. Potom je izvršena digitalizacija svake pojedinačne slojnice naredbom "digitize". U datoteke je pohranjena odgovarajuća visina kao treća koordinata. Za vrijeme rada svaka je datoteka iscrtavana na podlozi kako bi se prekontrolirala točnost digitalizacije i izbjegla ponovna digitalizacija iste slojnice. Na kraju su sve datoteke spojene u jednu datoteku s tri broja u svakom retku: prva dva broja predstavljaju ravninske koordinate u u rijekama Lici i Gackoj. Rijeka Lika u D. Kosinju na nadmorskoj visini 484 m ulazi u vodni tunel dužine 9 km, koji ulazi u rijeku Gacku na visini od 450 m kod Otočca. Visinska je razlika dakle 34 m. Dio vode iz Like, koji se ne odvodi tunelom, prelijeva se i preplavljuje Lipovo polje. Između Like i Gacke nalaze se "Crno" i "Premužno jezero" i njihov je vodni režim o njima ovisan, ali i o visini vode u retenciji Lipovog polja. Prema zakonu o spojenim posudama, poplave u jezerima su u vrijeme velikog vodnog vala u Lici i Gackoj te u vrijeme poplave u Lipovom polju. To se događa u trajanju od nekoliko tjedana, najčešće u proljeće, rjeđe zimi, kao stoje bilo 15. siječnja 2001. godine, kada je i Otočac djelomično poplavljen. - Material and working methods Gauss-Kruegerovoj projekciji (apscisa y i ordinata x) te nadmorska visina (H). Koordinate se odnose na lokalni Besselov elipsoid, a visine na približnu srednju razinu mora. Dobivena datoteka poslužila je kao ulazni podatak za izradu digitalnog modela reljefa. Digitalni model reljefa izrađen je u obliku pravilnog rastera, tj. pravilne pravokutne mreže. Vrijednost visina u točkama rastera dobivene su interpolacijom između točaka digitaliziranih slojnica. Na terenu je izvršeno određivanje koordinata točaka GPS-prijamnikom GeoExplorer tvrtke Trimble. Izmjerena je granica lužnjakove šume s livadom, lužnjakove šume s jelovom šumom te kontrolni visinski profili terena. Izmjereno je ukupno oko 900 točaka. Korištenjem GPS metode dobivaju se trodimenzionalne koordinate u globalnom geodetskom sustavu WGS84, dok se visine odnose na plohu globalnog elipsoida WGS84. Koordinate dobivene digitalizacijom topografske karte i koordinate dobivene GPS mjerenjima ne odnose se na isti sustav. Zbog toga je potrebno izvršiti odgovarajuće transformacije koordinata, tj. uklopiti GPS-koordinate u model topografske karte. Najuočljivija razlika između koordinata s topografske karte (Basselov elipsoid) i GPS-om dobivenih koordinata (WGS84 elipsoid) je u visinskoj komponenti koja se za predmetno područje razlikuje za više od 40 m. |