DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Bogatom opremom i širinom tematskog obuhvata ova knjiga nadilazi klasične udžbenike te se približava kategoriji monografija. O kvaliteti najbolje govore recenzije, a ovdje će se prikazati izvodi onako kao su navedeni u knjizi. "Razmatrana knjiga sveobuhvatno, sustavno, metodično i na jasan način iznosi fizikalne osnove daljinskih istraživanja, lansiranje važnijih satelita i svemirskih postaja te odgovarajućih senzora za snimanje i mjerenje pojava na Zemlji i u atmosferi. Opisana je analiza i interpretacija satelitskih snimaka, pri čemu se naglašava svrsishodnost računalne tehnologije za analizu podataka. Iznijeti su glavni postupci digitalnog procesiranja satelitskih snimaka i odgovarajuća računalna interpretacija. Opširno su iznijete primjene satelitskih podataka u različitim znanostima, što je ilustrirano brojnim primjerima. Izloženi su postupci satelitskih opažanja i primjena u znanstvenim i stručnim područjima u: geologi ji, geofizici, geodeziji, šumarstvu, poljoprivredi, kartografiji, prostornom planiranju i urbanizmu, meteorologiji, ekologiji i za vojne potrebe. Također je opisana međusobna povezanost daljinskih istraživanja i GIS tehnologija. Zbog svega iznesenog smatram da je potrebno i opravdano ovu knjigu objaviti te je toplo preporučam ". Akademik Dragutin Skoko "Zaključno se može reći da djelo obrađuje vrlo aktualnu tematiku koja je, zbog svoje multidisciplinarnosti od interesa za široki krug stručnjaka i znanstvenika. Tekst, kako je komponiran i ilustriran prilozima, sadrži korektno prikupljena i jasno prikazana metodska znanja za korištenje satelitskih snimaka i njihovu interpretaciju. Knjiga je po tematici obrađene materije sveobu- UGROŽENI Knjiga Ugroženi planet, ili kako to u podnaslovu stoji Priče o biološkoj raznolikosti zoologinje dr. se. Ranke Sekuli ć u mnogome podsjeća na rado čitane rubrike o zanimljivostima iz biljnog i životinjskog svijeta što ih susrećemo u nekim našim i/ili stranim časopisima, kojima je priroda predmet pisanja. Ova knjiga, kako to u uvodu istiće autorica, govori o nekim bolje poznatim životinjama i nekim biljkama, razmatrajući probleme njihove zaštite. Najprije ukazuje na primjere zaštite ugroženih vrsta u različitim dijelovima svijeta, počevši od Afrike ("gdje se Čovjek razvio s mogim vrstama velikih životinja") pa preko Azije, Australije i obje Amerike pa sve do "dobre stare" Europe, u kojem poglavlju raspravlja i o ugroženoj fauni i flori "lijepe naše Hrvatske". Naime, valja imati na umu daje naš Planet (čiji smo Dan Zemlje proslavili 22. travnja!) suočen s najvećim hvatna i do sada u nas (pa ni u nama dostupnoj literaturi) ne postoji slično djelo. Stoga preporučam da se knjiga objavi u izdanjima HAZU". Akademik Ivan Gušić "Knjige s ovakvom tematikom na hrvatskom jeziku nema. Uspoređujući je sa sličnim knjigama na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku može se uočiti da sadržajno i koncepcijski ova knjiga ni malo ne zaostaje za recentnom literaturom iz domene daljinskih istraživanja u Europi i Svijetu. Ova knjiga predstavlja sveobuhvatan prikaz temeljnih postavki, metoda snimanja i interpretacije snimaka te primjenu rezultata interpretacije u svim disciplinama koje se bave proučavanjem Zemlje. Neka poglavlja su vrlo originalna te predstavljaju jedinstven primjer u pisanju knjiga iz domene daljinskih istraživanja. Knjiga je suvremeno i logično koncipirana, jasno i koncizno napisana, te će mnogim stručnjacima, studentima i zainteresiranim laicima predstavljati temeljni izvor znanja o daljinskim istraživanjima i mogućnostima njihove primjene. Za očekivati je da će ova knjiga pobuditi i interes šireg kruga ljudi, jer daljinska istraživanja svakim danom zauzima ju sve značajnije mjesto u životu svakog čovjeka. Stoga, ovu knjigu preporučujem svima koji žele biti aktivni su dionici događanja u 21. stoljeću ". Doc. dr. se. Vladimir Kušan Knjiga se može nabaviti u tvrtki GEOSAT d.o.o. Zagreb, Poljana B. Hanžekovića 31, Tel./fax: (01) 38 33 910; e-mail: geo-sat@zg.tel.hr. Priredio dr. sc. Vladimir Kušan PLANET izumiranjem vrsta. Neki stručnjaci smatraju da čovjek danas gubi jednu vrstu svakih 20 minuta ili do 100 vrsta svaki dan. Mnogi sisavci, ribe, biljke, kukci - kojima su trebali milijuni godina da se razvijaju - sada su u nevolji, rezolutna je Ranka Sekulić, okrivljujući za to Čovjeka - pretežito uništavanjem područja u kojima žive razne vrste, ali postoje i mnogi drugi razlozi. Genetički inženjering još je jedna ljudska aktivnost koja može ugroziti prirodnu biološku raznolikost. Sto je zapravo bioraznolikost i zašto je tako važna, upitat će mnogi revnosni čitatelji u čije ruke dospije ova knjiga. Znanstvenici procjenjuju da na našem Planetu danas obitava između 14 i 100 milijuna vrsta biljaka, životinja i mikroorganizama. Sva ova raznolikost života na Zemlji naziva se biološka raznolikost. O važnosti bioraznolikosti možemo, po autorici, govoriti iz tri razloga: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 71 <-- 71 --> PDF |
1. sve vrste su vrijedne poštovanja, čak i ako nisu od neposredne koristi, 2. sve vrste - uključivši i njihov okoliš - održavaju naš Planet zdravim i 3. bioraznolikost je važna čovjeku za hranu, lijekove i mnoge druge potrebe. Od brojnih ispričanih "priča" i "pouka" iz Afrike pažnju ljubitelja prirode, pa i nas šumarnika, zasigurno će zanimati ona o ptici "dodo", najpoznatijoj izumrloj ptici na svijetu. Riječ je o golemom neletećem golubu s velikim kljunom, koji sve do dolaska pomoraca na otoku Mauricius nije imao neprijatelja. Dolaskom mornara i avanturista ptica "dodo" (riječ dolazi od nizozemske riječi koja znači debeo i polagan) ova im je ptica postala laka hrana i posve je istrijebljena do 1670. godine. Sprema li se tako nešto našem vuku, "najugroženijem kopnenom sisavcu u Hrvatskoj"? To je mnogima, reći će Sekulić, teško za povjerovati, jer se od malena uči da se vuka treba bojati. Vuk rijetko napada čovjeka. Ne postoji ni jedan jedini slučaj u čitavom svijetu daje vuk ubio čovjeka. Pored obrane vuka autorica diže svoj glas za zaštitu smedeg medvjeda, puhova, dupina, sredozemne medvjedice, šišmiša, kornjače čančare, želvi... ali i nekih insekata, školjki, cvijeća, jela (Možemo li spasiti naše jele?) i drugog. Prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF) pet je čimbenika sadržanih u kratici PRIZG, koji najviše ugrožavaju život na Zemlji. To su: prevelika potrošnja, rast stanovništva, introdukcija stranih vrsta, zagađenje i gubitak staništa. Čitajući knjigu Ugroženi planet i sami se možemo upitati: kakvu smo pogrešku učinili spram izvornih vrsta ispuštajući primjerice divlju svinju na neke naše otoke? Zar otok Mljet nema i previše muke s unešenim mungosom daje brže bolje "dobio" lopatara, aksisa, divlju svinju? Ipak glavni razlog nestanka pojedinih vrsta je gubitak staništa. Jesmo li svjesni da smo čistom sječom šume ili isušenjem močvare uništili zapravo sav živi svijet tih biotopa? Jedno poglavlje iz drugog velikog dijela knjige pod naslovom Primjer iz Europe - lijepa naša Hrvatska, (C. Jadran) autorica je, na primjeru Kornata, posvetila restauraciji mediteranskih šuma. "Prije početka takvog programa najvažnije je pitanje jesu li uzroci nestanka šuma otklonjeni. Ima li smisla započeti skupe programe, ako mnoga stabla neće preživjeti u današnjoj Europi, gdje se četvrtina stabala klasificira kao oštećena, uključujući 30 % hrastova, glavne vrste zrele mediteranske šume. Restauracija se šuma mora, naravno, započeti zajedno s naporima smanjivanja zagađenja, jer ono i u manjim koncentracijama dovodi do stresa stabala. Na sreću, naša obala je manje zagađena od većeg dijela Europe. No valja se potruditi da se zagađenje još više smanji ... Krajnji je rezultat restaurirana mediteranska šuma". Prenoseći izjavu o načinu gospodarenja šumama izrečenu na konferenciji Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj 1992.godine ("Šumama treba gospodariti ekološki održivo da bi se zadovoljile društvene, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne ljudske potrebe današnjih i budućih generacija") te pet glavnih elemenata WWF/IUCN strategije za šume, na samom kraju autorica citira misao Jeffreya Me N e e 1 y a, glavnog znanstvenika IUCN-a, koja glasi: Jedno stablo može trebati 800 godina da naraste, podari nam čistu vodu, umjerenu klimu, ekoturizam, ljekove i ljepotu, a 800 sekundi da se posiječe za građevno drvo i papir! Knjigu Ugroženi planet (Zemlja nam je jedino poznato mjesto u Svemiru gdje nam je život moguć!) mogla je napisati samo osoba poput zoologinje Ranke Sekulić. Rođena u Rijeci (1953), sa 11 godina odlazi s roditeljima u Tanzaniju, gdje nakon srednje škole 1972. odlazi u SAD i upisuje biologiju na Sveučilištu Harvard. Doktorirala je na University of Maryland (Oregon, SAD). Specijalnost su joj antilope i majmuni o kojima je snimila više filmova u BBC National History Unit. Povratkom u Rijeku osniva udrugu "Ugroženi Planet". I za sam kraj poslužimo se završnom rečenicom autoričina uvodnika: Uživajte u knjizi! Alojzije Frković |