DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 71     <-- 71 -->        PDF

1.
sve vrste su vrijedne poštovanja, čak i ako nisu od
neposredne koristi,
2.
sve vrste - uključivši i njihov okoliš - održavaju
naš Planet zdravim i
3.
bioraznolikost je važna čovjeku za hranu, lijekove i
mnoge druge potrebe.
Od brojnih ispričanih "priča" i "pouka" iz Afrike
pažnju ljubitelja prirode, pa i nas šumarnika, zasigurno
će zanimati ona o ptici "dodo", najpoznatijoj izumrloj
ptici na svijetu. Riječ je o golemom neletećem golubu s
velikim kljunom, koji sve do dolaska pomoraca na otoku
Mauricius nije imao neprijatelja. Dolaskom mornara
i avanturista ptica "dodo" (riječ dolazi od nizozemske
riječi koja znači debeo i polagan) ova im je ptica postala
laka hrana i posve je istrijebljena do 1670. godine.


Sprema li se tako nešto našem vuku, "najugroženijem
kopnenom sisavcu u Hrvatskoj"? To je mnogima,
reći će Sekulić, teško za povjerovati, jer se od malena
uči da se vuka treba bojati. Vuk rijetko napada čovjeka.
Ne postoji ni jedan jedini slučaj u čitavom svijetu daje
vuk ubio čovjeka. Pored obrane vuka autorica diže
svoj glas za zaštitu smedeg medvjeda, puhova, dupina,
sredozemne medvjedice, šišmiša, kornjače čančare,
želvi... ali i nekih insekata, školjki, cvijeća, jela (Možemo
li spasiti naše jele?) i drugog.


Prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF) pet je
čimbenika sadržanih u kratici PRIZG, koji najviše


ugrožavaju život na Zemlji. To su: prevelika potrošnja,
rast stanovništva, introdukcija stranih vrsta, zagađenje
i gubitak staništa. Čitajući knjigu Ugroženi planet i
sami se možemo upitati: kakvu smo pogrešku učinili
spram izvornih vrsta ispuštajući primjerice divlju svinju
na neke naše otoke? Zar otok Mljet nema i previše
muke s unešenim mungosom daje brže bolje "dobio"
lopatara, aksisa, divlju svinju? Ipak glavni razlog nestanka
pojedinih vrsta je gubitak staništa. Jesmo li svjesni
da smo čistom sječom šume ili isušenjem močvare
uništili zapravo sav živi svijet tih biotopa?


Jedno poglavlje iz drugog velikog dijela knjige pod
naslovom Primjer iz Europe - lijepa naša Hrvatska,


(C. Jadran) autorica je, na primjeru Kornata, posvetila
restauraciji mediteranskih šuma. "Prije početka takvog
programa najvažnije je pitanje jesu li uzroci nestanka
šuma otklonjeni. Ima li smisla započeti skupe programe,
ako mnoga stabla neće preživjeti u današnjoj Europi,
gdje se četvrtina stabala klasificira kao oštećena,
uključujući 30 % hrastova, glavne vrste zrele mediteranske
šume. Restauracija se šuma mora, naravno, započeti
zajedno s naporima smanjivanja zagađenja, jer
ono i u manjim koncentracijama dovodi do stresa stabala.
Na sreću, naša obala je manje zagađena od većeg
dijela Europe. No valja se potruditi da se zagađenje još
više smanji ... Krajnji je rezultat restaurirana mediteranska
šuma".
Prenoseći izjavu o načinu gospodarenja šumama izrečenu
na konferenciji Ujedinjenih naroda za okoliš i
razvoj 1992.godine ("Šumama treba gospodariti ekološki
održivo da bi se zadovoljile društvene, ekonomske,
ekološke, kulturne i duhovne ljudske potrebe današnjih
i budućih generacija") te pet glavnih elemenata
WWF/IUCN strategije za šume, na samom kraju autorica
citira misao Jeffreya Me N e e 1 y a, glavnog znanstvenika
IUCN-a, koja glasi: Jedno stablo može trebati
800 godina da naraste, podari nam čistu vodu, umjerenu
klimu, ekoturizam, ljekove i ljepotu, a 800 sekundi
da se posiječe za građevno drvo i papir!


Knjigu Ugroženi planet (Zemlja nam je jedino poznato
mjesto u Svemiru gdje nam je život moguć!)
mogla je napisati samo osoba poput zoologinje Ranke
Sekulić. Rođena u Rijeci (1953), sa 11 godina odlazi s
roditeljima u Tanzaniju, gdje nakon srednje škole
1972. odlazi u SAD i upisuje biologiju na Sveučilištu
Harvard. Doktorirala je na University of Maryland
(Oregon, SAD). Specijalnost su joj antilope i majmuni


o kojima je snimila više filmova u BBC National History
Unit. Povratkom u Rijeku osniva udrugu "Ugroženi
Planet".
I za sam kraj poslužimo se završnom rečenicom
autoričina uvodnika: Uživajte u knjizi!


Alojzije Frković