DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 8     <-- 8 -->        PDF

J. Medak, D. Slade, M. Vukelić, J. Medvedović: ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA ... Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 251-260
Materijal za utvrđivanje genetskog porijekla hrasta
lužnjaka u Lici uzorkovan je i analiziran po metodi korištenoj
u sklopu Fair Oak projekta (Synthetic maps of
gene diversity and provenance performance for utilisation
and conservation of oak genetic resources in Europe
- Sintetičke mape genetske raznolikosti i pokusi provenijencija
za upotrebu i očuvanje genetičkih resursa
hrasta u Europi). Time je rezultat dobiven ovom analizom
usporediv s rezultatima analize svih populacija
analiziranih u sklopu tog Europskog projekta. Rezultati
su publicirani u posebnom izdanju časopisa Forest Ecology
and Managenet (ukupni rezultati Petit et. al.,
(2002), za srednju Europu Bordacs et al, (2002)), te
detaljnije za područje Hrvatske Slade et al. (2000).


Uzeti su uzorci grančica s pupovima hrasta lužnjaka
iz gospodarske jedinice "Crno jezero - Markovačke
rudine". Iz pupova je ekstrahirana ukupna DNA (de-


REZULTATI ISTRAZF
Šumske zajednice - Forests communities


Šumske zajednice i njihov prostorni raspored u predjelu
"Premužno jezero" prikazano je na Karti 1. Najniže
položaje (u središtu karte) zauzimaju nešumske
površine, a na samo nekoliko metara višim položajima
nalaze se šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino
betuli - Quercetum roboris Rauš 1969) na još višim
je položajima šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum dinaricum
Treg 1957) te šume crnog graba s jesenskom
šašikom (Seslerio - Ostryetum Ht. et H-ić 1950).


Vegetacijski specifična pojava je to što se šume lužnjaka
nalaze na plitkim, srednje dubokim i dubokim
tlima između vapnenih blokova, gdje mjestimično i nema
tla, pa vapnenac izbija na površinu. Druga pojava je
to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bu


zoksiribonukleinska kiselina) po c-tab protokolu. Četiri
segmenta kloroplastne DNA umnožena su lančanom
reakcijom polimeraze. Segmenti su pocijepani na fragmente
restrikcijskim enzimima (proteini koji režu molekulu
DNA na točno određenim mjestima). Fragmenti
su razdvojeni elektroforezom na poliakril-amidnom
gelu. Sto je fragment DNA veći, on putuje sporije u
električnom polju kroz gel. Na osnovi položaja (razlike
u veličini) vrpci na gelu, detektirani su genotipovi kloroplastne
DNA. Svaki haplotip prikazan je na karti
određenom bojom i brojem, po internom ključu uspostavljenom
kroz Fair Oak projekt.


Povijest lužnjakovih šuma utvrđena je uvidom u
gospodarske osnove, stare zapise o Imovnoj općini
Otočac i na temelju kazivanja nekadašnjih djelatnika u
šumarstvu Like.


NJA - Research results
kve i jele, što je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj, i treće,
poseban je florni sastav šumske zajednice.
Granica tih dviju šuma je ponegdje jasna, šume su oštro
odijeljene, a negdje je difuzna, širine do 100 m. Postoje
mjesta gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog.
I to je jedna specifična pojava (fotografije 1, 2, 3).
Na karti 2. prikazanje i poprečni presjek reljefa na
profilu "A-A", sa šumskim zajednicama od najnižih do
najviših položaja terena.
Fitocenološko snimanje lužnjakovo-grabovih šuma
obavljeno je 13. 9. 2000. godine, a florni je sastav prikazan
u Tablici 1. Za ostale šumske zajednice ne navode
se fitocenološke tablice i one se ne opisuju, jer su
opisane u ranijim radovima (monografija "Šume u Hrvatskoj"
(1992), Vukelić i Rauš (1998), Cestar i
dr. (1972, 1978).


Slika 1. Šuma hrasta lužnjaka na stjenovitom terenu u predjelu Slika 2. Zimski pejsaž šume lužnjaka i šume jele u "Premužnom
"Premužno jezero" (u pozadini je šumajcle) jezeru"
Picture I Peduncled Oak forest on rocky terrain in the region of Picture 2 Peduncled Oak forest and Fir forest in "Premužno jezero"
"Premužno jezero" (Fir forest in the background) in Winter
(Foto: D. Slade) (Foto: J. Medak)