DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 87 <-- 87 --> PDF |
šuma i osnovnih principa šumarstva) ispitanika te njihove vizije budućnosti gospodarenja i zaštite šuma u Hrvatskoj. Posebno su nas zanimali njihovi komentari i "pitanja koja bi postavili šumarima". 85 % ispitanika smatra da nije dovoljno informirano o stanju šuma u Hrvatskoj - čija je odgovornost da ih o tome informira? Vjerojatno je upravo zbog te neinformiranosti čak 50,8 % ispitanika odgovorilo da bi trebalo zakonom zabraniti sječu u gospodarske svrhe! 83,7 % nikada nije čulo za pojam potrajno gospodarenje šumama i smatra da bi nakon bilo kakve sječe trebalo provoditi pošumljavanje (načelo: dvije nove sadnice za svako srušeno stablo) dok prirodnu regeneraciju smatra nedostatnom i lošom (???). 89,3 % njih odgovorilo je da gospodarske šume u Hrvatskoj propadaju te da je Hrvatska (u odnosu na Europu) ekološki srednje očuvana zemlja, ali da joj u zadnje vrijeme sve više prijeti opasnost od uništenja prirodnih bogatstava, te da bi zamjenom drva umjetnim materijalima većim dijelom riješili problem očuvanja šuma. 41,1 % ispitanika, nakon popunjene ankete, zapisalo je svoje komentare i pitanja šumarskoj struci, što dokazuje velik interes javnosti. Mi smo njihove komentare podijelili u dvije grupe: Zahtjevi: 1. Želimo više informacija; edukativnih emisija na TV-u!-21,6% 2. Čuvajte naše šume! - 19,3 % 3. Koliko posječete toliko i posadite; organizirajte javne akcije pošumljavanja- 13,6 % Pitanja: 1. Zašto "loše" postupati sa šumom?; zašto sječete šume?-19,3% 2. Razna stručna pitanja - 20,4 % 3. Zašto izvozite poluproizvode - 5,7 % Nakon što su ispitanici popunili anketni listić, dali smo im da pročitaju komentare na neka od pitanja iz ankete. Zatim smo im postavljali pitanja u smislu: da li smatrate da su vam ove nove informacije korisne, da li smatrate da vas se one tiču, itd. Rezultat: 86,3 % ispitanika odgovorilo je pozitivno na naše upite. Rezultati ankete, ali i cijele manifestacije, dokazali su našu pretpostavku da je javnost vrlo zainteresirana za pitanje šuma i brigu o njima, a istodobno slabo (pogrešno?) informirana, čime su stvoreni idealni uvjeti za međusobno nerazumijevanje i ishitrene osude. Konkretni dokaz tome često je pitanje koje su ispitanici upisivali u ankete: "Zašto nerazumno siječete šume?". Gubitak povjerenja u šumarsku struku trebao bi nas zabrinuti i potaknuti da razmislimo o odnosu prema zainteresiranim skupinama (uostalom, one imaju sve veći utjecaj na to što će se događati sa šumama i šumarstvom!). Prema našem mišljenju, odnosi s javnošću i edukacija moraju biti jedan od prioriteta struke u budućnosti (što je naglašeno i u nacrtu Nacionalne šumarske strategije i politike). To je odgovornost struke, ako već ne prema javnosti, onda prema onome što najviše cijenimo - našim šumama. Autori: Ana Željezić i Ivan Mahnić, studenti Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Studentska Udruga Šumarstva (sof@hrast.sumfak.hr) Svetošimunska 25, Zagreb IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA OD TRGA MAZURANICA DO SV JURE I NATRAG stručna ekskurzija Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Zagreb na područje Dalmacije Stručna ekskurzija HŠD - Ogranak Zagreb na područje Dalmacije organizirana je s ciljem upoznavanja problematike gospodarenja u Upravi šuma Split (Šumarije Sinj, Makarska i Šibenik). Ekskurzija je trajala od 2. do 4. travnja (nedjeljautorak), a odazvalo se 29 članova i gostiju. Sudionike je pratilo lijepo vrijeme i dobro raspoloženje. Točan polazak u 7 h, kratko zadržavanje u motelu "Borje" u Korenici, obećavali su točno pridržavanje "programa ekskurzije", a sastavio ga predsjednik ogranka dipl. ing. Herbert Krauthake r sa suradnicima (koji nažalost zbog zauzetosti nije putovao). Nakon duge vožnje uz obalu Peručkog jezera, kroz područje šumarije Sinj, stigli smo do brane na jezeru |