DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ZAPISNIK
s Izborne (106. redovite) skupštine Hrvatskoga šumarskog društva,
održane u Zagrebu 20. lipnja 2002. god.


U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva,
kojima je ove godine pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede
i šumarstva, kao i svake godine, tako i ove, održana
je 106. redovita, ovaj puta izborna skupština Hrvatskoga
šumarskog društva (HŠD-a). Skuština je održana
u Zagrebu u dvorani Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva, ul. grada Vukovara 78, 20. lipnja 2002.
god. s početkom u 9 sati.


Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka
HŠD-a (65 - poimenični popis u privitku), članovi
Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom mandatnom
razdoblju te gosti i ostali - ukupno nazočnih u prvom
dijelu Skupštine 118, odnosno 272 u drugom dijelu na
tematskoj raspravi.


Prof. dr. sc. Slavko Matić , predsjednik HSD-a u
proteklom mandatnom razdoblju, pozdravio je sve nazočne,
posebice mr. se. Božidara Pankretića , ministra
poljoprivrede i šumarstva, Željka Rendulića ,
dipl. ing., pomoćnika ministra i Željka Ledinskog ,
direktora "Hrvatskih šuma" d.o.o. (s napomenom da su
se zbog neodgodivih obveza ispričali predsjednik Saborskog
odbora za zaštitu okoliša prof. dr. sc. Zlatko
Kramarić , ministar gospodarstva, gosp. Hrvoje
Vojković i predsjednik Hrvatske gospodarske komore,
gosp. Nadan Vidošević), zahvalivši se svima
na odazivu. Nakon toga u pozivu predloženi dnevni
red, usvojen je bez nadopuna.


Dnevni red:


I. RADNI DIO
1.
Izbor radnih tijela Skupštine :
a) Radnog predsjedništva (3 člana)
b) Zapisničara
c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)
d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva
e) Povjerenstva za zaključke.


2.
Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini te
u proteklom mandatnom razdoblju:
a) Izvješće predsjednika
b) Izvješće tajnika
c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista
d) Izvješće Nadzornog odbora.
3.
Verifikacija programa rada i financijskog plana za
2002. godinu.
4.
Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva
i izbor članova Uravnog odbora i Nadzornog
odbora te predsjednika i dva dopredsjednika.
5.
Izbor predstavnika HSD-a u Skupštinu Hrvatskoga
inženjerskog saveza (HIS-a).
6.
Članstvo u Hrvatskom prirodoslovnom društvu.
7.
Razno.
II. TEMATSKA RASPRAVA S POČETKOM U 11 sati
Teme:
1.
Pomoć Zemaljske gospodarske komore za poljoprivredu
i šumarstvo Štajerske privatnim šumovlasnicima,
predavač dipl. ing. Helmut Spitzer, voditelj
Šumarskog odjela.
2.
Korištenje biomase kao energetskog izvora, predavač
dipl. ing. dr. Horst Jauschnegg, voditelj referade
za energetiku u istoj Komori.
Ad 1. U Radno predsjedništvo izabrani su dr. se. Vlado
Topić, dipl. ing. Ilija Gregorović i prof. dr. sc. Slavko
Matić; za zapisničara tajnik HŠD-a dipl. ing. Hranislav
Jakovac; za ovjerovitelje zapisnika mr. se. Božidar Tomičić
i prof. dr. sc. Joso Vukelić; za članove verifikacijsko-
kandidacijsko-izbornog povjerenstva dipl. ing.
Zvonko Rožić, dipl. ing. Damir Delač, dipl. ing. Stjepan
Vidaković i dipl. ing. Zlatko List; u Povjerenstvo za
zaključke prof. dr. sc. Slavko Matić, dipl. ing. Tomislav
Starčević, dipl. ing. Ivan Hodić, prof. dr. sc. Branimir
Prpić i dipl. ing. Hranislav Jakovac.


Dr. Topić se u ime izabranih zahvalio na ukazanom
povjerenju i pozvao Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno
povjerenstvo da utvrdi broj nazočnih predstavnika
delegata. Prema izvješću odnosnog povjerenstva,
sukladno članku 26. Statuta HŠD-a, od 72 predstavnika
(delegata) s pravom glasa, nazočno je 65 ili 90 %
(popis delegata po ograncima s vlastoručnim potpisom
prilog je ovom Zapisniku), pa će sve odluke donesene
na ovoj Skupštini biti pravovaljane.


Slijedio je poziv nazočnima, posebice gostima, da po
želji pozdrave Skupštinu. Nazočnima se obratio direktor
Hrvatski šuma d.o.o. Željko Ledinski, dipl. ing. Zaželjevši
Skupštini uspješan rad, naglasio je kako je ovo
prvo obraćanje člansvu HŠD-a, ne više direktora javnog
poduzeća, nego trgovačkog društva, koje bi trebalo
omogućiti bolje poslovanje i osigurati boljitak za njegove
zaposlenike i u konačnici za cijelu zajednicu. Odao je
priznanje člansvu HŠD-a, koje je bilo vrlo aktivno posebice
u zadnje vrijeme raspravljajući o niz pitanja značajnih
za struku i poduzeće. Vrlo značajnim smatra zalaganje
članova na promicanju struke i tumačenju šumarskih
gledišta i saznanja javnosti, koja nedovoljno educirana
nepovoljno reagira na normalne poslove koje nam nalaže
struka. Svima nam je zadaća približiti struku javnosti
i truditi se, unatoč tome što nemamo baš podršku čak
niti javnih medija. Možda je to zato što nismo ekscesni,
samozatajno radimo a to nažalost nije vijest koja privlači.
No, upornost se na kraju uvijek isplati i naša je zadaća
omogućiti našim kolegama utjecaj izvan šumarskih
institucija. Tako je već tridesetak šumarskih inženjera
zastupljeno u tijelima javnih ustanova zaštite okoliša, u




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 92     <-- 92 -->        PDF

glavnom radničkom vijeću Hrvatskih šuma po prvi puta
je sedam šumarskih inženjera te u raznim udrugama, no
to je još nedovoljno, posebice nas je malo u politici, pa i
u našem sindikatu nas nema dovoljno, što nije dobro.
Potrebno je pored posla u struci, biti aktivniji u našem
širem okruženju. Pozdravljajući nazočnost ministra i
doministra, koristi priliku pozvati ih da pripomognu
zastupljenosti šumarskih stručnjaka u odgovarajućim
tijelima, gdje bi njihova nazočnost bila od koristi. Iako
je ovo skupština HSD-a, ipak je potrebno nešto reći i o
poslovanju Hrvatskih šuma, jer su većina članova
zaposlenici ovoga trgovačkog društva. Poduzeće je stabilna
tvrtka, koja prije svega ispunjava sve svoje obveze
prvo prema svojim zaposlenicima, zatim dobavljačima i
državi. Po prvi puta dug prema dobavljačima je nešto
ispod 50 mil. kn., a potraživanja od kupaca oko 150 mil.
kuna dospjelog duga (ukupno oko 300 mil. kn.). I Vlada
RH ima pozitivan stav glede rada u Hrvatskim šumama,
pa je čak i iskazano mišljenje da u buduće treba voditi
brigu o tome trebaju li nacionalnim parkovima gdje je
temeljni fenomen šuma gospodariti Hrvatske šume, a ne
druge institucije. Također se očekuje slobodno formiranje
cijena drveta. Od prijašnjih gotovo 10 500 zaposlenika,
uz otpremnine zainteresiranim i dijelom ivalidima
rada (od 950 sada 500), stanje je svedeno na 9 700. Kroz
petnaestak dana poduzeće će dobiti PFC certifikat što će
biti značajno za naš proizvod na svjetskom tržištu. Započeti
proces restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o. u
završnoj je fazi, što će osigurati komercijalni mandat i
vođenje poslova koje do sada nismo radili. Prvenstveno
tu mislimo na poslove vezane za državnu imovinu šumsko
zemljište, gdje se predlaže model sličan onom u
Austriji. Svi budući procesi koji slijede bit će otvoreni
za stručnu raspravu, te predlaže HŠD-u tematsku raspravu
na temelju završnog dokumenta o restrukturiranju
"Hrvatskih šuma" d.o.o., gdje će struka imati prilike iskazati
svoje gledište.


Skup je zatim pozdravio mr. se. Božidar Pankre t
i ć, ministar poljoprivrede i šumarstva, kojeg smo prema
najavi očekivali u drugom, tematskom dijelu skupštine,
no zbog sjednice Vlade pridružio nam se odmah
na početku, ispričavši se što će radi obveze morati ranije
otići. Njegovu pozdravnu riječ prenosimo u cijelosti.


Dame i gospodo šumari, dragi gosti,
zadovoljstvo mi je pozdraviti vas osobno i u ime Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva, te vam poželjeti
ugodan boravak i plodnu diskusiju o temama koje ove
godine, povodom obilježavanja "Dana hrvatskog šumarstva"
u okviru 106. redovite sjednice Hrvatskog
šumarskog društva, okupiraju zanimanje šumarske
javnosti i struke.
Svuda u svijetu šume predstavljaju posebno prirodno
bogatstvo koje imaju uz veliko gospodarsko, svakim
danom i sve veće ekološko značenje. Sume u Hrvatskoj


ispunjavaju u velikoj mjeri svoje gospodarske, ekološke
i društvene funkcije. One znatno utječu na kakvoću
okoliša i opću zaštitu prirode. Zbog tako iznimne važnosti
šumama se gospodari po načelima racionalnosti
i održivosti, poštivajući postulate struke ali i tradicije,
čemu, medu ostalim, možemo zahvaliti što u Hrvatskoj


još uvijek imamo prirodne i relativno zdrave šume kao
rijetko gdje u Europi.


Unatoč tomu, svjesni smo da se pred hrvatskim šumarstvom
danas nalaze veliki izazovi, čije će rješavanje
odlučiti o tome pripadamo li modernom i razvijenom
svijetu ili ćemo se zatvoriti u sebe ne vodeći računa
da nas vrijeme i događaji gaze, a mi ostajemo sami
u svojoj hvali o našim šumama.


Ovo spominjem iz razloga što su u Hrvatskoj započeli
nepovratni razvojni procesi u društvenom i gospodarskom
smislu, pri čemu se i od hrvatskog šumarstva
očekuje da u tome sudjeluje.


Republika Hrvatska se svekoliko i nedvosmisleno
opredijelila za pristup europskim integracijskim procesima,
strukturalnim promjenama i gospodarskim reformama.
Iako nitko razuman ne može promatrati predstojeća
događanja i promjene očekujući samo idealno,
ipak vjerujem da nam je svima u interesu bolja, otvorenija
i bogatija Hrvatska, sa sretnijim i zadovoljnijim
građanima, koji s više perspektive i optimizma ulaze u
novi dan.


U tu je svrhu i hrvatsko šumarstvo pokrenulo značajne
projekte, od kojih ponajprije treba naglasiti one
najvažnije, restrukturiranje poduzeća "Hrvatske šume
", izradu Nacionalne šumarske politike i strategije
te novog Zakona o šumama, koji će zajedno definirati
ulogu i zadaće šumarskog sektora u gospodarstvu i
društvu. Te temeljne novosti, odnosno promjene, preduvjet
su i potrebno okruženje svih budućih projekata i
procesa koji nas očekuju. Uz prioritetno očuvanje šumskih
ekosustava i biološke raznolikosti, poboljšanje
učinkovitosti i smanjenje troškova poslovanja u šumarstvu,
one su i uvjet povećanja konkurentnosti naših
šumskih proizvoda na međunarodnom tržištu.


Govoreći o razvojnim procesima i projektima, zadovoljstvo
mi je primijetiti teme i predavače o kojima i
s kojima ćete vi, šumarski stručnjaci i svi zainteresirani
danas raspravljati na prigodnoj raspravi povodom
ovogodišnjeg obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva.
Naša šumarska tradicija ne bi bila tako cijenjena
i značajna da se tijekom povijesti nije obogaćivala
stručnim znanjima iz inozemstva i iskustvima naših kolega
iz susjednih zemalja. Zato izražavam posebno zadovoljstvo
stoje Hrvatsko šumarsko društvo pozvalo u
goste naše drage prijatelje iz Štajerske. Oni će nam danas
govoriti o svojim saznanjima i iskustvima vezanim
uz unapređenje gospodarenja privatnim šumama, te o
korištenju biomase kao energetskog izvora koji danas




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 93     <-- 93 -->        PDF

zbog prisutnog problema u okolišu dobiva sve veće
značenje. Obje teme vrlo su aktualne, sa čisto stručnog
stajališta i u smislu uvođenja novih aktivnosti i tehnologija,
koje će u konačnici pridonijeti razvoju hrvatskog
šumarstva i šumarskog sektora, a time i gospodarstva
u cjelini.


Na kraju, unatoč ove godine nešto skromnijoj, ali
sudionicima i temama svakako bogatoj svečanosti, poželio
bi vam puno uspjeha u daljnjem radu i skrbi o
našim šumama, koje već desetljećima pronose svijetom
glas o hrvatskoj šumarskoj struci kao perjanici u
gospodarenju šumama.


Na kraju ministar je ukazao na niz susreta na različitim
razinama, na rasprave s argumentima a ponekad i
bez argumenata te uputio pitanje: jesmo li spremni,
gledajući nas kao ljude u Hrvatskoj, sjedajući za stol
prihvatiti stajalište, da počmemo razgovor od onoga
što nam je zajedničko, a ne što nas razlikuje, i na tom
zajedničkom pokušat graditi nešto bolje u svakom segmentu,
ovdje konkretno u šumarstvu? To nije lako,
promjene su uvijek podosta teške, ali su neizbježne, i
možemo ih graditi samo na način da smo svi zajedno i
da se međusobno razumijemo.


Još jednom prof. Matić se zahvalio ministru mr. se.


B. Pankretiću, kako na upućenim riječima tako i na
odazivu ovom skupu i pokroviteljstvu nad Danima
hrvatskoga šumarstva.
Ad2. Izvješće o radu HŠD-a u mandatnom razdoblju
1998-2002


2a)Izvješće predsjednika Prof. dr. sc. Slavka Matic a
Kada govorimo o radu HŠD-a, gledajući formalno,
možemo Vas i sve zainteresirane uputiti na redovita godišnja
izvješća sa skupština:


102. redovite skupštine, održane 16. srpnja 1998. god.
u Zagrebu,
103. redovite skupštine, održane 25. lipnja 1999. god.
u Ogulinu,
104. redovite skupštine, održane 20. lipnja 2000. god.
u Zagrebu i
105. redovite skupštine, održane 13. lipnja 2001. god.
u Zagrebu.
Pored izvješća o radu i financijskom poslovanju, na
skupštinama uvijek raspravljamo o trenutno aktualnim
temama hrvatskoga šumarstva, objavljujući sve to, kao
i ostale aktivnosti, u našem znanstveno-stručnom i staleškom
glasilu Šumarski list, osiguravajući time javnost
rada naše udruge.


Ostalo bi znači izvješće s ovogodišnje Skupštine za
razdoblje imeđu prošle 105. i ove 106. skupštine HŠD-a.
No, kako je ovo izvješće za proteklo mandatno razdoblje,
potrebno je prisjetiti se najznačajnijih aktivnosti i
događanja. Dio njih bit će prikazan u izvješću tajnika,
dok će prikaze mnogobrojnih, nazovimo ih sitnijih ak


tivnosti, zainteresirani moći potražiti u više tematskih
rubrika Šumarskog lista odnosnih godišta. Međutim,
počet ćemo ipak s 1997. godinom, baš zbog onih aktualnih
tema. Naime, i ovim zaključcima te 101. skupštine
HŠD-a, učvrstit ćemo našu tvrdnju da HŠD ide ne samo
u korak, nego i ispred vremena, dokazujući da nam nije
potrebno "otkrivati" ono što smo mi sami mnogo prije
otkrili. Mnoge današnje aktualnosti raspravili smo i
prije spomenute 1997. godine. Prisjetimo se i danas aktualnih
zaključaka te 101. redovite skupštine HŠD-a,
održane 9. svibnja 1997. god., donesenih nakon rasprave
na temu "Hrvatsko šumarstvo danas i sutra".


Skupština Hrvatskoga šumarskog društva:


1.
Skreće pozornost Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva
i Vladi RH na nužnost izrade Strategije i
koncepcije razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb,
uz prihvaćanje mišljenja i prijedloga stručnih ustanova.
Strategija, koju bi Vlada usvojila, treba biti
temelj za možebitnu izradu novog Zakona o šumama
i preustroj šumarstva, koji bi se trebao najprije
provjeriti na probnom modelu.
2.
Očituje Ministarstvu pljoprivrede i šumarstva i Vladi
RH puno nezadovoljstvo njihovim odnosom prema
"Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, i šumarstvu
u cijelosti, posljedica kojega je izostanak očekivanih
rezultata i nezadovoljstvo medu šumarskim djelatnicima.
3.
Upozorava Vladu RH na potpunu neodrživost njezine
politike prema "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb,
kojom se od toga poduzeća i šumarstva u cijelosti
izdvajaju sredstva za Proračun RH, uz istodobno
podržavanje netržišnog odnosa šumarstva i drvne
industrije dodjelom dionica poduzeća koje Vlada
spašava od stečaja, Listom fmalista, reprogramiranjem
dugova i si. Ovdje svakako treba razmotriti i
pitanje cijena drva, koje su ponekad nesrazmjerno
niske u odnosu na kakvoću.
4.
Predlaže Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i
Vladi RH ustrojavanje samostalne Državne uprave
za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju (slično Državnoj
upravi za vode) zbog neodrživoga i potpuno
neprimjerenoga položja šumarske struke u ovako
ustrojenom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.
5.
Skreće pozornost Vladi RH kako nema nikakva
opravdanja proširivati nacionalne parkove na štetu
šumskih površina kojima gospodare "Hrvatske šume",
p.o. Zagreb, jer se tim površinama upravlja i
gospodari stručno uz potpunu zaštitu.
6.
Traži da Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pri
izradi i davanju suglasnosi na zakonske i druge akte,
koji se tiču šuma i šumarstva, obvezno zatraži mišljenje
stručnih i znanstvenih šumarskih institucija.
7.
Zaključuje kako je potrebno ozakoniti da radove u
šumi obavljaju poduzeća i pojedinci licencirani za
rad u šumi i šumarstvu.
339




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije, pridobivanja
drva, zaštite šuma, uređivanja šuma, mjerenja
u šumarstvu, održavanja šumovitih nacionalnih parkova,
park šuma, parkovnih površina (drveće, drvoredi,
arboretumi idr.), lovstva i primarne prerade drva, mogu
obavljati isključivo šumarski stručnjaci: diplomirani inženjeri
šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari
i kvalificirani šumski radnici kao prevoditelji.


Ustanove koje gospodare šumama i šumarska struka
u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug rada, već ga
naprotiv trebaju širiti, omogućujući da se ne smanjuje
broj zaposlenika na 3 do 4 000, kako neki predlažu, nego
da se povećava u skladu s poslovima koji po stručnosti
pripadaju šumarstvu. Nestručno obavljanje ovih
poslova imat će dalekosežne nepovoljne posljedice, jer
će se u najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga
bogatsva Republike Hrvatske.


8.
Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da
organizira stručnu raspravu o izradi programa sanacije
i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom Podunavlju.
9.
Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako
je industrijske, energetske i druge objekte, koji
mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti
okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i ekološki
već narušenom prostoru, koji će se na taj način donekle
urediti (za što obično nema novaca), te svakako
izvan parkova i zaštićenih krajolika. Velebit, koji
je UNESCO 1978. godine uvrstio u međunarodnu
mrežu rezervata biosfere te koji je 1984. godine
proglašen parkom prirode, potrebno je dosljedno
štititi od neekološke gradnje uz obalu, kao što je
planirana termoelektrana "Lukovo Sugarje".
10. Predlaže Vladi RH nužnost promjena nekih članova
Upravnog odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, iz
njezine nadležnosti, te da nove članove imenuje iz
redova šumarske struke i na način predviđen 21.
člankom Zakona o šumama.
11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva
da uputi zahtjev HRT da se na programu HRT
emitira redovito jednom tjedno emisija o hrvatskome
šumarstvu u trajanju od 1 sata. Nadajmo se da će
ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih uspjeti, jer hrvatsko
šumarstvo, koje skrbi za šume i šumsko zemljište
na 43,5 % površine Hrvatske, to i zaslužuje.
12.Ističe "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, potrebu
dosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja.
To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo sadašnje
zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju mladih
diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo do sada
nije zabilježeno.


13.Zaključuje kako je potrebno organizirati:
a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice kada
je riječ o temama od sudbonosnog značenja za


šumarsku struku, na kojima bi šumarski struč


njaci raspravljali i predlagali zaključke, koje bi


mjerodavni trebali prihvatiti,


b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci


upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu.
14.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita
priobalnih šuma, kojega će ostvarenje, među ostalim,
osigurati i bolju protupožarnu zaštitu šuma.


15.Proglašava 20. lipnja Danom hrvatskoga šumarstva


(slijedi obrazloženje daje tog dana 1991. HSD na


redovitoj Skupštini, u slobodnoj Republici Hrvat


skoj, jednoglasno promijenilo dotadašnji naziv u


stari naziv Hrvatsko šumarsko društvo).


Ovi zaključci, poslani na sve mjerodavne adrese, s
jedne strane pokazuju aktualne zadaće koje smo tada
rješavali i program daljih aktivnosti, a s druge strane
omogućuju nam ocijeniti njihov utjecaj i ostvarenje.
Koliko glede toga možemo biti zadovoljni ili nezadovoljni,
možemo zaključiti ako se upitamo što bi i kako
bi bilo da ih nismo donijeli i uputili mjerodavnima.
Najnezadovoljniji možemo biti tempom kojim se neke
stvari pomiču. Primjerice, već tada se oštro inzistiralo
na decentralizaciji, s tvrdnjom da se šumariji, kao neizbježno
temeljnoj organizacijskoj jedinici s punom odgovornošću
i ovlaštenjima u dohodovnoj utakmici, ne
daje dovoljno značaja, kao i svim mogućim poticajnostima,
bez kojih, kao što je rečeno zasigurno nema ni
ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske. Po našoj
ocjeni potpuno nezodovljni smo glede točke 11., tj. odnosa
HRT-e, gdje unatoč nastojanjima nismo naišli na
razumijevanje, te točke 14. glede projekta Svjetske
banke, koji je otišao u potpuno pogrešnom smjeru, trošeći
novac na bespotrebne administrativne poslove
koje odrađuju inozemni stručnjaci, a koji predviđa
smanjenje zaposlenosti, umjesto onog izvornog koji je
osiguravao razvoj i radove te veću zaposlenost.


U povodu Dana hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja
1998. godine, održan je terenski kolokvij na temu
"Sume Medvednice jučer, danas i sutra". Pozvani su
predstavnici medija, planinara i "novih" zaštitara prirode
da ih upoznamo s nekim radovima iz područja
naše struke. Odabrano je pet stajališta:


1.
iznad pilane Bliznec, mlada bukova sastojina, obnavljana
od 1974, god.;
2.
kod Adolfovca, rezultati intervencije šumarskih
stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala 1974.
god. (sadnja smreke, borovca i dr.);
3.
srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastojina
sa zakašnjelim vađenjem starih bukovih stabala;
4.
"šumarev grob" preborna šuma jele i bukve u zoni
šumskog rezervata (danas park šuma) i
5.
kod Puntjarke, obnova smreke i jele poslije čistih
sječa između 1935 i 1945. god.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Tema 102. redovite skupšine HŠD-a, održane u Zagrebu
16. srpnja 1998., bila je slična prethodnoj "Promišljanje
o stanju šumarstva na pragu 21. stoljeća".
Poticaji raspravi, predsjednika HŠD-a Slavka Matica i
tadašnjeg direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja te
rasprava, bili su temelj zaključcima sažetim u 14 točaka.
Navest ćemo najznačajnije:


1.
Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slobodni,
pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoružani
mnogim specijalističkim znanjima iz područja
biologije, ekologije, informatike, i sve do promidžbe.
Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana
pravna država.
2.
Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i
strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativnosti
i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira,
šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centralizmu
na svim područjima, koji je pothranjivan preživjelom
iluzijom kako je moguć napredak bez suprotstavljanja
i borbe mišljenja.
3.
Izostanak slobodne stručne misli, zastranjivanje u
provedbi unčikovite organiziranosti, proizvodi gubitak
motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog
stvaralaštva kod šumarskih stručnjaka.
U ostalim zaključcima naglašava se:
potreba usklađivanja zakona, pravilnika i drugih
odredbi, koje se donose jednostrano i na štetu šumarske
struke, a zadiru u probleme šumarstva u
užem i širem smislu;


nužno uspostavljanje i razvijanje tržišnih odnosa između
šumarstva i drvne industrije;


-
licenciranje radova u šumarstvu;
potreba da razvoj šumarstva prati šumarska znanost
i sveobuhvatna stručna naobrazba uključivši i srednjoškolsku;
potreba izvedbe vodotehničkih zahvata, na način da


se ne mijenjaju hidrološke prilike biotopa i ne ugrožava
opstanak nizinskih šumskih ekosustava, te da
se kod građevinskih radova u prostoru izbjegava
uništavanje vrijednih šumskih površina;


-
jednoglasna podrška direktoru "Hrvatskih šuma"
Ivanu Tarnaju i njegovim stavovima izrečenim u
poticajnom referatu.
Potaknuti nizom rasprava, od Hrvatskog sabora do
emisija HRT-e, nakon ljetnih katastrofalnih požara,
održali smo u prostorijama HSD-a 4. studenoga 1998.
god. Okrugli stol na temu "Protupožarna preventiva".
Uz nazočnost predstavnika HŠD-a, Hrvatskih šuma,
nadležnih Saborskih odbora, Ministarstava polj. i šumarstva,
zaštite okoliša i prostornog uređenja i unutarnjih
poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovjedništva
DVD, Zbora novinara za okoliš, HRT i tiska,
nakon rasprave, doneseni su zajednički zaključci.


Najvažnije stavke tih 6 zaključaka su:
- osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protupožarna
preventiva pretpostavlja izradu i donošenje
Prostornog plana Primorske Hrvatske, kao podloge
za razvoj različitih gospodarskih aktivnosti, ali i obvezu
korisnika prostora glede protupožarne preventive,


-
jedinstvenom vrhovnom stožeru vatrogasne službe,
predlaže se ustrojavanje multidisciplinarnog Znanstvenog
savjeta za protupožarnu zaštitu,
-
u suradnji sa službama odnosnih županija, stručnjaci
Hrvatskih šuma trebaju prići izradi Procjene opasnosti
od šumskih požara,
-
na području priobalja, Hrvatskim šumama je potrebno
sa državne razine osigurati financijsku potporu
za organiziranje kvalitetne i čvrste šumarske službe,
-
zakonskom regulativom potrebno je osigurati veće
kaznene mjere za prekršitelje propisanih mjera zaštite
od požara,
-
potrebna je edukacija stanovništva i praćenje svega
putem javnih medija te osnivanje DVD-a duž priobalja,
stimulativnim mjerama treba riješiti problem zapuštenih
poljoprivrednih površina,
-
potrebno je poboljšati metodologiju obračuna šteta
od požara;
-
vjeruje se da će država shvatiti da je preventiva
mnogo učinkovitija i jeftinija od saniranja posljedica
požara.
Na 103. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj u Ogulinu
25. lipnja 1999. godine, dan uoči natjecanja šumarskih
ranika na Bjelolasici, raspravili smo o tri teme
obuhvaćene zajedničkim naslovom "Aktualni problemi
i zadaće hrvatskoga šumarstva":


a) Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima
prirode (svojim referatima poticatelji rasprave bili
su Tomislav Starčević, Robert Laginja, tadašnji doministar,
Vladimir Čamba iz Saveznog ministarstva
poljoprivrede i šumarstva Austrije i Darko Getz),


b) Vodoprivredna naknada -
stanje i prijedlozi za rješenja
(svojim referatom poticatelj rasprave bio je
Petar Jurjević),


3.
Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva
u šumarstvu (svojim referatom poticatelj
rasprave bio je Josip Dundović).
Raspravljajući o odnosnim temama, uputili smo odgovornima
pitanja:


-
kako je moguće da se u Hrvatskoj ide na proglašavanje
nacinalnim parkovima područja koja su više
od dva stoljeća utjecana gospodarskim mjerama šumarske
struke, a sve to bez temeljite znanstvenostručne
podloge, tek na osnovi, uistinu deklarativnih
postavki o zaštiti prirode i okoliša; zašto ta po


ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 96     <-- 96 -->        PDF

dručja izdvajati iz gospodarske djelatnosti a onda
obavljati sječe (nestručno), dakle protivno članku 4.
Zakona o zaštiti prirode;
da lije Hrvatski sabor, proširenjem nacinalnih parkova
na gospodarske šume, svjestan bespotrebnog
fmacijskog gubitka i degradacije tog prostora nestručnim
gospodarenjem i činjenice da će javne ustanove
za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
trajno opterećivati državni proračun;
zašto se zaštita prirode monopolizira, uzimajući je
iz ruku šumara koji su je uz pomoć biologa provodili
i nadomješta vođenjem javnih ustanova s malobrojnim
i nestručnim ljudstvom te skromnim osnovnim
sredstvima;


zašto zaštita prirode postaje svrha samoj sebi, jer je
već načinom gospodarenja šuma zaštićena i nije potrebno
izdvajati je u posebna područja;
zašto u zemljama slične šumarske tradicije (Austrija,
Njemačka i dr.) nacionalnim parkovima gdje je
temeljni fenomen šuma gospodare šumari, a kod
nas se od toga odustaje?
Što se vodoprivredne naknade, nedopustivo je daje


plaća onaj tko osigurava optimalni vodni režim. Stoga


se smatra potrebnim:
"Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom
šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja
slivne naknade, kao stoje to učinjeno u zapadnoeuropskim
državama;


tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih
šumskih sastojina, čije površine zbog poznate
pojave propadanja šuma nisu zanemarive;
razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva
u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma.


Treća tema posebno je danas interesantna, jer se
sada u ponuđenom prijedlogu restrukturiranja "Hrvatskih
šuma" govori o višku zaposlenih, a ovdje je bio
naglasak na prestrukturiranju dosadašnjih pa i uvođenju
novih poslova.


Prije analize stanja zaposlenih i zaposlenosti, naznačeno
je kako ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o.
Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju
dugoročno ostati isti. Razumna šumarska politika
oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna finacijska
ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika,
a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj
poduzetništva, biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački
rad, nema razvoja hrvatskoga šumarstva.
Iskazuje se potreba sačiniti Program učinkovitog
zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih
šumskih proizvoda, bolje iskorištavanje sporednih
šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima.
Za svaki od ovih segmenata, navedeni su poslovi,
aktivnosti i mjere koje bi trebalo poduzeti, kako poduzeće,
Vlada i druge državne institucije te mjere uz po


moć međunarodnih financijskih institucija. Kao zaključak
preporuča se: utvrditi norme potrebnog broja
režijskih zaposlenika na svim razinama poduzeća;
utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti kroz povećanje
proizvodnje glavnih i sporednih proizvoda i
razvijanje sporednih djelatnosti; posebnu pozornost
posvetiti stručnom usavršavanju; odmah provesti mjere
za razvoj poduzetništva; utvrditi omjer rada s vlastitim
zaposlenicima i strojevima, prema vanjskoj usluzi i
poduzetništvu, te potrebe davanja licenci i certifikata
za sredstva rada i radove u šumi.


Držeći se zaključaka ove 103. skupštine, 25. studenoga
1999. godine organizirali smo Okrugli stol na
temu zaštitite prirode i okoliša, a pod radnim naslovom
"Štitimo li prirodu i okoliš osobitim znanjem, moralnim
i čestitim djelima". Poziv je bio upućen kao i obično
svim institucijama koji imaju vezu s odnosnom materijom,
što znači od Sabora do medija. Uz poticajne referate
( Matić, Laginja, Starčević, Prpić) razvila se rasprava
u kojoj su naznačena i pitanja: Stoje to zaštita prirode u
Hrvatskoj u uvjetima kada danas imamo 95 % prirodnih
šuma? Jesmo li tako bogato društvo da gospodarstvu i
tržištu oduzimamo na stotine tisuća kubika kvalitetnog
drva na račun neke u hrvatskim uvjetima nepotrebne zaštite?
Tko je to kvalificiraniji od šumara upravljati i gospodariti
šumom? Koje obveze proizlaze iz Programa
prostornog uređenja RH? Koje su pretpostavke za racionalno
ostvarenje zaštite prirode? Kakvo je stanje u nacionalnim
parkovima i parkovima prirode danas?; Koji
su razlozi za takvo stanje? Iz izvješća tadašnjeg doministra
dipl. ing. Laginje, dobiven je uvid u mjere koje je
naše Ministarsvo činilo i čini glede poslova zaštite prirode
i okoliša te odnosima s Državnom upravom za zaštitu
prirode i okoliša. U zaključcima se predlaže provesti
znanstveno-stručnu multidisciplinarnu raspravu o
dosadašnjim prostornoplanskim i razvojnim projekcijama,
integralno upravljački i gospodarski pristup, racionalnost
upravljanja povjeravanjem Hrvatskim šumama
upravljanjem u onim NP gdje je temeljni fenomen šuma,
jer su šumarski stručnjaci dovoljno biološki obrazovini
za gospodarenje tim najsloženijim ekosustavom držeći
se načela potrajnosti, danas rečeno održivog razvoja.


Uz pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskoga sabora,
gospodina Zlatka Tomčića, koji je bio nazočan skupu,
20. lipnja 2000. god. na 104. redovitoj skupštini
HŠD-a, održana je tematska rasprava pod radnim naslovom
"Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Uz poticaj
raspravi, predsjednika HŠD-a prof. dr. sc. S. Matica
i pomoćnika ministra dipl. ing. Ž. Rendulića, nakon
sveobuhvatne rsprave, pripremljeno je 11 zaključaka,
koji su upućeni na već navedene adrese.


Prva dva zaključka odnose se na sudjelovanje šumarske
struke u izradi Strategije razvoja RH pod nazivom
"Hrvatska za 21. stoljeće". Treći zaključak glasi:
Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudje




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 97     <-- 97 -->        PDF

lovanje znanosti i svih relevantnih i zainteresiranih sastavnica
ovoga gospodarskog kompleksa, mora biti
pretočena u revidirani Dugoročni program razvoja, pa
onda i Program restrukturiranja "Hrvatskih šuma" u
skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, kako bi
po donošenju Hrvatskog sabora, dugoročno ostao, barem
u ciljevima nepromijenjiv.


4.
Osiguranje provedbe takvog dugoročnog Programa
razvoja moraju aktivno poduprijeti i sudjelovati u
njemu institucije države koje propisuju, prate i nadziru
gospodarski život šumarstva Hrvatske.
5.
Osnovni cilj u razvoju šumarstva Hrvatske mora
biti jedinstveno ustrojena organizacija šumarstva, s
ciljem dugoročno stabilne provedbe uravnoteženog
razvoja na načelima prirodnosti, bioraznolikosti,
potrajnosti i samoobnovljivosti. Unutarnje ustrojstvo
šumarstva mora poštovati gospodarske cjeline,
tradiciju i kulturu regija, izbjegavajući politički i regionalno
iskrivljene zahtjeve prema šumi. Državi i
javnosti nužno je dati do znanja kako dobit u šumarstvu
nije moguća. Svako izdvajanje novca u druge
namjene (proračun, šumska renta, slivna vodna naknada
i si.), najizravnije umanjuje nužnu biološku
reprodukciju šuma.
6.
Preduvj et kval itetne provedbe ovakvog programa j e
maksimalna poslovna i financijska decentraliziranost,
koja će proizvesti i čvrsto formulirati mađusobne
odnose na gospodarskim načelima i poslovnoj
nužnosti. Ugradnjom i stalnom dogradnjom instrumenata
i mehanizama poduzetničkog djelovanja
mora se osigurati: rast prihoda, racionalizacija,
smanjenje troškova i rast produktivnosti.
7.
Između svih djelatnosti šumarstva, nužno je obaviti
odabir onih koje mogu trajno povećati prihode i osigurati
zaposlenost. Potrebno je izraditi i poduprijeti
programe njihovog razvoja , te inzistirati na uskljađenju
onih zakonskih propisa koji dezintegriraju
upravljački i gospodarski pristup, posebice unutar
zaštićenih objekata prirode gdje je temeljni fenomen
šumski ekosustav.
8.
Ove ciljeve hrvatsko šumarstvo može postići samo
s maksimalno i moderno osposobljenim poslovodnim
kadrovima, trajnom i nužnom edukacijom, potrebnim
prekvalifikacijskim doškolovanjem, trajno
njegujući moralna i etička načela zaposlenika.
9.
Unatoč činjenici da hrvatsko šumarstvo već posluje
na načelima trgovačkog društva, posebno u ovom
ozbiljnom zaokretu s naglašenim tržišnim odnosima,
osjećamo potrebnim upozoriti na nužnost sustavne
izgradnje jedinstvene unutarnje kontrole, kao
i kompetentne funkcije državnog nadzora nad izvršenjem
radova i kontroli poslovanja, kako bi u konačnici
bitka za povećanje poslovnog učinka sjedne
strane i bitka za očuvanje prirodnosti i kvalitete
naših šuma s druge strane, završila na razumnoj


crti, koja u nacionalnom smislu jamči poštivanje


odredaba Ustava RH u odnosu na šumu, kao opće


dobro koje uživa posebnu brigu države.
10.Ovu raspravu ocjenjujemo pokretačkom u nizu aktivnosti
i rasprava u formuliranju programa restrukturiranja,
uz obvezu da tijek svih aktivnosti bude javan,
podložan kritici i raspravi, sučeljavanju i argumentiranoj
borbi, kako bi konačni oblik programa
bile maksimalno kvalitetne odrednice razvoja.


11. Uvjereni u razumijevanje glede naših stavova, očekujemo
suradnju i podršku Hrvatskog sabora, Vlade
RH i svih drugih institucija države na izradi i
provedbi ovako predloženih vizija razvoja hrvatskoga
šumarstva u 21. stoljeću.
Slijedom ovih zaključaka, Vlada RH je na sjednici
održanoj 20. prosinca 2000. god. donijela pod 3 zaključak:


Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva
i Upravni odbor Hrvatskih šuma da izvrše restrukturiranje
Hrvatskih šuma prema sljedećim odrednicama:


-
jedinstveno poduzeće za šume s organizacijskom i
financijskom odgovornošću proširenomi na najniže
organizacijske jedinice (šumarije)
-
privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj
na gospodarenje šumama.
Poslije ovog zaključka Vlade RH, počinje priprema
a zatim poslovi na restrukturiranju koji su još uvijek u
tijeku


Početkom ove 2000. godine, nezadovoljni odnosom
dotadašnje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša
prema hrvatskom šumarstvu, promjenom vlasti i ustrojem
Ministarsta zaštite okoliša i prostornog uređenja,
HŠD, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Akademija
šumarskih znanosti i Hrvatske šume, uputili su dopis
resornom ministru gosp. Kovačeviću, s molbom za
razgovor nudeći bolju suradnju. Ministar je prihvatio
prijedlog, nakon razgovara je očekivana dobra suradnja,
no prema onome stoje slijedilo, možemo reći ostalo
je na obećanjima.


Krajem te iste godine 23. i 24. studenog 2000. u
Krasnu smo obilježili 235. obljetnicu šumarije Krasno
i 110. obljetnicu rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena. Referate
su pripremili dr. se. Vicko Ivančević, prof. dr. sc.
Slavko Matić i prof. dr. sc. Milan Glavaš.


Na prethodnoj 105. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj
13. lipnja 2001. god. u okviru cijelotjednog bogatog
programa Dana hrvatskoga šumarstva, raspravljali
smo na temu šume, vode i zraka, koji čine opstanak.
Poticajni referati: Šuma "tvornica" vode i zraka
(prof. Prpić), Prirodnost šuma, uvjet stabilnosti i proizvodnosti
(prof. Matić) i Što je to šuma i njen održivi
razvoj (prof. Vukelić), ali i trenutna događanja glede


343




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 98     <-- 98 -->        PDF

neprihvatljivih izmjena Zakona o šumama, na dnevnom
redu Hrvatskog sabora, bili su temelj rasprave i
zaključaka.


1.
Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i
nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost
u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav
pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o
veličini i značaju takozvanih općih dobara koje
šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik),
ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog
korištenja.
2.
Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i
njihova biološka raznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti
i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito
osjetljivoga ekosustava, koji samo u takvom
stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne
tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju
mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spoznaje
o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija
šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa
sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup
gospodarenju šumskim ekosustavima.
3.
Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima
Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči
izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstveno-
stručnih postulata u pogledu potrajnog (održivog)
razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend
rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta.
Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije
šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti
i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova
šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće
prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno
veća ulaganja u uzgojne radove.
4.
Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti
šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog interesa
za Republiku Hrvatsku (članak 52. Ustava), Hrvatsko
šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom
saboru, moli i zahtijeva da se iz Prijedloga
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama,
s konačnim prijedlogom Zakona, koji je upućen
zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu
nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja
iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog
smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju,
stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja
novih odredbi Zakona o šumama.
Na temelju ovih zaključaka, sačinjen je i upućen
dopis svim zastupnicima Hrvatskog sabora i članovima
Vlade RH, sažet u 5 točaka. I taj dopis, kao i sve rasprave
i zaključke, dali smo na uvid članovima HŠD-a i
svim čitateljima putem Šumarskog lista. Iz onoga stoje
slijedilo, zaključujemo daje zahtjev uvažen.


Za aktivnost HŠD-a u 2001, godini značajno je podsjetiti
na organizaciju multidisciplinarnog Okruglog


stola pod naslovom "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim
šumskim ekosustavima". Saznanje šumarsko-lovne
znanosti i struke u Hrvatskoj o štetnim posljedicama
prisutnosti domaće stoke u šumskim ekosustavima i
nastali problemi njihovim ulaženjem u šumu, a i oni
još veći koji bi prema tadašnjoj i sadašnjoj situaciji na
terenu mogli nastati, ponukali su nas da, posebice nakon
nestručne televizijske emisije o toj temi, o ovoj
problematici raspravimo pred medijima zajedno sa
stručnjacima iz područja šumarstva, lovstva, agronomije,
veterine, biologije i ekologije. Nakon rasprave
usklađeno je 5 zaključaka:


1.
Očuvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti i napose
samoobnovljivosti, osjetljivih, a sad i znatno
ugroženih prirodnih šumskih ekosustava, temeljna je
zadaća šumarske znanosti i struke. Poštivanje zakonskih
odredbi o zabrani žirenja, pašarenja i brsta u šumama,
kao opasnom ekscesu za šumska staništa, osnovni
je preduvjet osiguranja opstanka šuma. Zbog
toga, jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog
stola o isključenju bilo kakve mogućnosti ulaska domaće
stoke u prirodni šumski ekosustav.
2.
U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domaće
stoke u lovištima izaziva izrazito negativne utjecaje i
dugoročne posljedice: zbog prehrambene i prostorne
konkurencije divljači; u pogledu uništavanja staništa
zbog prekobrojnosti; zbog genetskog zagađenja križanjem
(divlja-domaća svinja); radi pada ugleda lovstva
u Europi i gubitka tržišta za lovni turizam.
3.
Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta u nepoštivanju
pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju
protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera zaštite životinja
od zaraznih i nametničkih bolesti i njhovog
obilježavanja (markiranja), vide potencijalnu opasnost
od širenja svinjske kuge, trihineloze, metilja,
bruceloze, bjesnoće i drugih bolesti. Predvidljive i
dugoročne tragične posjedice na mnogim gospodarskim
granama, dovoljan su razlog za jasno upozorenje
znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta
o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propisa
koji reguliraju zabranu takvog ekstezivnog i nekontroliranog
načina stočarenja.
4
Rješenje ove problematike sudionici okruglog stola
vide isključivo u dosljednom poštivanju, od RH
potpisanih međunarodnih konvencija, svih zakonskih
odredbi i donošenju prostornih planova, koji će
jasno razgraničiti površine šuma od poljodjelstva i
stočarstva.


5.
Cilj zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosustava,
razvoj šumarstva, lovstva i naprednog stočarstva
bit će postignut samo onda, budu li sve interesne
i stručno odgovorne skupine; od institucionalnih,
gospodarskih, obrazovnih, informativnih i kontrolnih,
savjesno i odgovorno izvršavale svoje funkcije,
poštivale i provodile zakone.


ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Predviđanja iz točke 3. su se nažalost obistinila.
Upravo ovih dana na području nizinskih šuma srednje
Posavine hara svinjska kuga na velikom broju već uginulih
pitomih svinja, koje su ilegalno i protuzakonito
držane u šumi. Svijedoci smo da ti leševi služe kao hrana
onim još uvjek živim pitomim svinjama i pitamo se
do kad će se primitivizam i isključivo nelegalni privatni
profit tolerirati od aktualne vlasti. Nažalost, šumarstvo
je tu nemoćno i bagatelizirano.


U drugom dijelu protekle godine do danas u izradi su
tri dokumenta značajna za hrvatsko šumarsvo, naznačena
kao glavni problemi u programu rada za prošlu pa i
2002. godinu: Nacinalna šumarska strategija i politika,
restrukturiranje Hrvatskih šuma i Zakon o šumama.


Želeći znati dokle smo stigli glede odnosnih dokumenata
i što nas očekuje, organizirali smo 30. siječnja
2002. god. Okrugli stol : Koja su stručna, odgovorna i
javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumarstva,
restrukturiranju "Hrvatskih šuma" i novom Zakonu
o šumama.


Na raspravu smo pozvali predstavnike nadležnih
Saborskih odbora, Vlade, Ministarstava poljoprivrede i
šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja, gospodarstva,
Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih
šuma, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, predstavnike
ogranaka HŠD-a te tiska i elektronskih medija.
Poticatelji rasprave bili su Željko Rendulić, dipl.
ing., pomoćnik ministra, Ivan Istok, dipl. ing. načelnik
u Ministarstvu i Ivan Hodić, dipl. ing., zamjenik direktora
Hrvatskih šuma. Nakon sveobuhvatne rasprave i
prijedloga pripremljeni su zaključci i radni materijali,
koji su upućeni svim ograncima na uvid i mišljenje s
prijedlozima za dopunu. Usklađeni zaključci i prikaz
posebnih prijedloga ogranaka na uvidu su svima u Šumarskom
listu. Zaključci su, kao uvijek poslani na sve
relevantne adrese. Oni u pojedinim dijelovima odstupaju
od zhtjeva nekih ogranaka, ali predstavljaju sažeto
zajedničko mišljenje i stav o predmetnim dokumentima
koje očekujemo da budu doneseni.


Nakon ovog dosta iscrpnog pregleda rada HŠD-a u
protekle 4 godine možemo postaviti dva temeljna pitanja:


1.
Ima li još kakvih tema i problema koje nismo do
sada uočili a koji su i danas aktualni?
2.
Usprkos našim prijedlozima, apelima i stručnim i
znanstvenim zaključcima da li je uopće koji problem
riješen?
Mišljenja smo da su skoro svi problemi ostali, a došli
su i novi, riješeno nije ništa. Pored već navedenih
problema koji su i danas aktualni, možemo istaći neke
nove, a isto tako upozoriti i na one stare koji danas
stvaraju još veće probleme.


Naša je dužnost da stručnu i ostalu javnost upozorimo
na pojavu koja traje veći niz godina, a odnosi se na


sve veće smanjenje šumskih površina, ponajprije zbog
izgradnje autocesta te ostalih aktivnosti gdje je divlja
izgradnja na vidnom mjestu.


Ponosili smo se činjenicom da se u Hrvatskoj u zadnjih
sto godina nije smanjila površina šuma iz jednostavnog
razloga što se uvažavao temeljni postulat kad
su u pitanju površine šuma, a to je potrajno gospodarenje
ili održivi razvoj. Svako na znanstvenim načelima
utemeljeno i organizirano šumarstvo uvažava načelo
da površine šuma moraju biti svake godine iste ili pak
veće. Pravna se država na temelju pozitivnih zakonskih
propisa o tome brine i kontrolira. U pojačanoj izgradnji
autocesta koje skoro uvijek u pravilu prolaze kroz šume,
iste nestaju a istodobno se ne podižu nove, što je u
povijesti šumarstva ove države bilo neprikosnoveno
načelo. Za svaki hektar posječene šume moraju se osigurati
sredstva za osnivanje novih. To se danas ne radi.
Šume se sijeku, šumsko tlo se asfaltira, ne podižu se
nove, a država i njen narod ostaju uskraćeni za tisuće
ha šuma. Da stvar bude još tragičnija, daljnji je postupak
da strane kompanije preuzimaju koncesiju za te
ceste, a nama je preostalo samo to da plaćamo skupe
cestarine. Primjera radi navodimo, da će samo u potezu
izgradnje autoceste od tunela Sveti Rok u smjeru
Splita, u dužini od 160 km država biti osiromašena za
16 000 ha šuma i šumskog zemljišta. O površinama šuma
kroz Gorski kotar i Liku bolje da ne govorimo.


Tragična je činjenica daje Zagreb u zadnjih pet godina
ostao bez 1 000 ha šuma koje je progutala bespravna
izgradnja. Koliko nam je poznato šumarske inspekcije
podnijele su uredne prijave za taj očiti kriminal,
ali bez ikakvog učinka.


Umjesno je postaviti pitanje kakav je stav Ministarstva
za zaštitu okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva
za poljoprivredu i šumarstvo po ovom pitanju. Isto
tako umijesno je predložiti da se osnuje Ministarstvo
šumarstva i zaštite okoliša, jer smo sigurni da se ovakvi
propusti ne bi događali, a državni proračum bi sigurno
bio puno bogatiji.


Što se učinilo po pitanju naših traženja o zabrani držanja
svinja u šumi, paši i brstu koza. Do danas ništa,
ali činjenica je da danas svinjska kuga hara u Posavini i
gospodarstvu stvara velike probleme, zbog toga da se
netko ne bi zamjerio potencijalnim glasačima, makar
oni bili s onu stranu zakona, kršeći temeljne postavke
važećeg Zakona o šumama.


Potrošili bi puno vremena kada bi iznosili sve aktualne
probleme šumarstva Hrvatske. Sa žalošću moramo
zaključiti da se u preko dva stoljeća dugoj povijesti
šumarstva Hrvatske, nije nikad aktualna vlast tako ignorantski
odnosila prema šumarima, šumarstvu i ljudima
koji u njima rade, kao u zadnjih desetak godina.
Sve ovo što se danas događa u šumarstvu Hrvatske rezultat
je takvog stava, bez obzira stoje on prije svega




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Napominjemo, da izvješće o tematskoj raspravi, Na kraju Skupšine, prof. dr. sc. Slavko Matić se u
koja slijedi u okviru drugog dijela Skupštine s početime
članova Upravnog i Nadzornog odbora, kojima je
kom u 11 sati, nije sastavni dio ovog Zapisnika. Prikaz Skupština u novom mandatnom razdoblju povjerila votematske
rasprave i odnosne zaključke, kao što smo to đenje udruge, zahvalio na ukazanome povjerenju, uz
uvijek činili, pripremit ćemo posebno i kao obično obećanje za još aktivniji i plodonosniji rad.
objaviti u Šumarskom listu u rubrici "Aktualno", a ZaPrvi,
radni dio Skupštine završen je u 12,45 sati.
pisnik sa Skupštine u rubrici "Iz Hravtskoga šumarSljedila
je kratka pauza, a zatim tematska rasprava.


skog društva".


Zapisnik vodio Predsjednik
tajnik HŠD-a: Hrvatskoga šumarskog društva:


Hranislav Jakovac, dipl. ing. Prof. dr. sc. Slavko Matić


Ovjerovitelji Zapisnika:


Mr. sc. Božidar Tomičić


U privitku: Popis predstavnika (delegata) za Skupštinu, s potpisom nazočnih;
Izvješće Nadzornog odbora;
Izvješće o radu i financijskom poslovanju za 2001. god.;
Program rada HŠD- za 2002. god.;
Financijski plan za 2002. god.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 100     <-- 100 -->        PDF

formiran iz neznanja ljudi koji vjerojatno nemaju kvalifikaciju
za mjesta koje pokrivaju. To će vjerojatno
trajati dok politika bude važnija od struke, dok nemamo
pravnu državu ili dok šume ne izgube ona svojstva
koje ih svrstavaju medu najkvalitetnije u Europi.


Mnogi su mišljenja da se mi borimo za sebe i ta
svoje osobne interese. Zaboravljaju da je šumarska
struka stvorena radi toga da zaštiti šume od propadanja
i devastacije, i da je hrvatsko šumarstvo stoljećima u
tome uspijevalo. Ovdje moramo istaći u svijetu poznatu
činjenicu da šumari i šumarska struka uživaju najveći
ugled u zemljama kao što si Italija i Španjolska u kojima
su nestale šume. Italija ima sama 7 šumarskih fakulteta
i izvrsno organiziranu struku kao dio pravne države,
a slično je i u Španjolskoj. Nije li to malo prevelika
cijena da dođemo u takvu situaciju. Šumari Hrvatske
sigurno to ne žele.


Mišljenja smo da s ove skupštine ne upućujemo nikakve
apele ni poruke, jer nas oni kojima to upućujemo
ne slušaju niti shvaćaju o čemu govorimo. Poruke moramo
uputiti sebi, da samo većim radom, poštenjem,
angažiranjem i boljom organizacijom sačuvamo šume
prije svega zbog općeg interesa i omogućimo da ljudi
zaposleni u šumarstvu za pošteni i kvalitetan rad osiguraju
kvalitetan život. Šume koje smo generacijama
stvarali i održavali te ih učinili vječnim, dovoljno su
jamstvo za vjeru u bolju budućnost.


Očekujemo Vašu podršku za aktivnost koju smo započeli
glede priznanja našim zaslužnim kolegama podizanjem
spomen obilježja. Tako je ovih dana na Kalniku
otkriveno spomen obilježje kolegi mr. se. Ivanu
Đuričiću. Za one one koji su svojim raznolikim radom
zaslužili bar kamenu pločicu na mjestu gdje su proveli
radni vijek, to je najmanje što možemo učiniti i na taj
način njih i njihov trud oteti zaboravu.


2b) Izvješće tajnika Hranislava J a k o v c a, dipl. ing.
Kao što nam je poznato, HŠD je donošenjem novog
Zakona o udrugama 1997. godine, bilo dužno ustrojiti
se i registrirati kod tada nadležnog Ministarstva uprave.
Nakon demokratske rasprave u svim tadašnjim društvima
a sadašnjim ograncima, jednoglasno je odabran današnji
ustrojstveni oblik, jedinstveno Hrvatsko šumarsko
društvo kao pravna osoba s ograncima, koji su potpuno
samostalni, kako glede aktivnosi tako i financija
(članak 25. Statuta). Naravno, da se svi ogranci pridržavaju
Statuta HŠD-a usklađenog na već spomenutim raspravama,
i svojih Pravila kojima ureduju svoje posebnosti.
Poštujući zakonom određene rokove za ustroj i registraciju
udruga, HŠD je 18. prosinca 1997. godine održalo
Izvanrednu izbornu skupštinu, na kojoj je izabran
predsjednik, dopredsjednici, Upravni i Nadzorni odbor
te usvojen Statut HŠD-a. Na temelju Statuta, odluka i
Zapisnika sa Skupštine, HŠD je 15. siječnja 1998. god.
pod brojem 83 registrirano u Ministarsvu uprave. Nakon


dobivanja Rješenja o upisu u registar udruga, sljedila je
prijava HŠD-a i ogranaka Državnom zavodu za statistiku,
čime su ispunjene sve predradnje i pribavljeni potrebni
dokumenti za otvaranje žiro-računa po ograncima.
To je bio prilično obiman posao za Tajništvo (Stručne
službe) HŠD-a, kao i onaj kojeg je Tajništvo dobilo
odlukom o ustrojsvenom obliku HŠD-a. Naime, kao
pravna osoba, središnjica je dužna obavljati za ogranke
računovodstvene poslove, uključujući i finacijska izvješća.
Uz redovite administrativne poslove i one vezane
uz Šumarski list, tu je još i priprema i uređenje gotovo
3 000 stranica Šumarskog lista u ovom mandatnom
razdoblju. Prema mogućnostima i raspoloživom vremenu,
nastojali smo biti i osobno nazočni kako na skupštinama,
tako i na ostalim događanjima u organizaciji
ogranaka HŠD-a, pripomažući im u radu.


Kao stoje poznato, HŠD čini 19 ogranaka, i prema
upravo ovih dana korigiranom broju 3 018 članova i to:
Vinkovci 292, Bjelovar 290, Zagreb 267, Delnice 232,
Karlovac 181, Osijek 179, Gospić 170, Požega 166,
Našice 160, Split 155, Koprivnica 152, Ogulin 132,
Senj 128, Slavonski Brod 115, Virovitica 106, Sisak
101, Buzet 76 Nova Gradiška 68 i Varaždin 48.


Kada dalje govorimo o aktivnostima i poslovima
koje smo radili u proteklom mandatnom razdoblju, u
ovom ćemo izvješću najprije spomenuti to, da je sve
glavne aktivnosti navedene u predsjenikovom izvješću,
Tajništvo moralo organizacijski popratiti, a tajnik
je u njima i izravno sudjelovao. Počevši od 1998. god.
navodimo ostale manje aktivnosti, ne obrazlažući ih
detaljnije, jer ih kao i one glavne, posebno zainteresirani
mogu pronaći zapisane u našem znanstveno-stručnom
i staleškom glasilu "Šumarski list" (što znači dogodile
su se). Dakle, 1998. godine u organizaciji ogranaka
i središnjice već prema mogućnostima, posjećen
je sajam u Münchenu "Interforst 98". Aktivni smo u
pripremi i održavanju Inženjerskog sabora u organizaciji
Hrvatskog inženjerskog saveza, čija smo članica.
Ovaj skup imao je za cilj raspraviti ulogu inženjerske
struke u hrvatskoj državi, smatrajaući je pokretačem
razvoja, a ocjenjujući daje podcijenjena na račun struka
koje rađaju administraciju a ne proizvodnju. U okviru
godišnje Skupštine tematska rasprava bila je o problemu
tiskanja znanstveno-stručnih časopisa članica
HIS-a, posebice glede financiranja od strane Ministarstva
znanosti i tehnologije. Sudjelujemo u obilježavanju
100. obljetnice šumarske i 50. obljetnice drvnotehnološke
sveučilišne nastave u Hrvatskoj. Krajem godine
u Senju je obilježena 120. obljetnica osnutka senjskog
"Kraljevskog nandzomištva za pošumljavanje
krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljavanje
krševa, goleti i uređenja bujica" i 20. obljetnica Velebita
kao Međunarodnog rezervata biosfere. Početkom
1999. god. na inicijativu HŠD-a ogranka Vinkovci,
održanje u Vinkovcima multidisciplinami Okrugli




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 101     <-- 101 -->        PDF

stol na temu "Mogući utjecaj višenamjenskog kanala
Dunav-Sava na šumske ekosustave". Zaključci s ovog
skupa također su upućeni na potrebne adrese, a s ovim
materijalima, kao i s našim Zbornikom s međunarodne
konferecije o zaštiti nizinskih rijeka, koristi se "Dravska
liga", promičući zaštitu porječja Drave, Save i Dunava.
U okviru Tršćanskog sajma "Agrimar-Florest
2000", zajedno s ograncima Delnice i Buzet, na od organizatora
ponuđenom štandu, predstavili smo uspješno
cjelokupno hrvatsko i regionalno šumarstvo. U
ovogodišnjem je programu odnosnog Sajma (rujan),
također dogovoren nastup Hrvatske, a osim toga i trasiranje
međunarodne "Poučne staze" (Italija, Slovenija i
Hrvatska). Aktivno sudjelujemo na skupovima koje organiziraju
i naši ogranci i druge institucije, primjerice
naše Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (Nacionalna
šumarska strategija i politika, restrukturiranje
Hrvatskih šuma d.o.o., certifikacija šuma i si.), Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog uređenja (redoviti
godišnji sastanci ministra s predstavnicima NVO,
Okrugli stol o bioraznolikosti u šumarstvu i si.), Hrvatske
šume d.o.o. terenski kolokviji, te nama bliske strukovne
udruge (Hrvatsko ekološko, Hrvatsko biološko,
Hrvatsko prirodoslovno, Hrvatsko novinarsko društvo-
Zbor novinara za okoliš i.dr). Zajedno s NVO porječja
rijeke Drave, koje u svom programu imaju zaštitu okoliša,
utemeljili smo "Dravsku ligu", upravo s ciljem zaštite
porječja rijeka Drave; Save i Dunava. Posebice
smo se u okviru tog saveza udruga založili za zaštitu
područja koje bi bilo ugroženo izgradnjom HE Novo
Virje. Između ostalog u rujnu 2001. god. zajedno s
Gradskim poglavarstvom Koprivnice, predavanjima
uz sudjelovanje i naših predstavnika (Ledinski, Prpić,
Belčić), zatim prigodnim crtežima učenika na pločniku
ispred Županije te izložbom slika i skulptura, obilježen
je Međunarodni dan Drave. Ovih dana na godišnjoj
skupštini Dravske lige, gdje su bili i naši predstavnici
(Prpić i Kranjc), pored ostalog raspravljan je problem
"regulacije" dijela porječja, koju zagovaraju vodoprivrednici,
a što je po mišljenju sudionika, samo kamuflaža
za iskop šljunka (naravno besplatno) za autocestu
te daljnje ugrožavanje ekosustava. Tijekom 2000. i
2001. godine, zajedno s AŠZ radili smo na pripremi i
tiskanju znanstvene monografije "Obična jela (Abies
alba Mill.) u Hrvatskoj", koja je predstavljena na prošlogodišnjoj
Skupštini HŠD-a. Ujesen 2001. zajedno
sa Šumarskim fakultetom i Hrvatskim šumama, organizirali
smo jednotjednu stručnu ekskurziju u Austriju.
Domaćin je bila Pro-Silva Austrija. Zajedno sa Šumarskim
fakultetom i Hrvatskim šumama, bili smo domaćini
stručnih ekskurzija Bavarskog ministarstva poljoprivrede
i šumarstva i Pro-Silva Austrija. Predstavnici
HŠD-a (Matić, Dundović, Jakovac) sudjelovali su na
60. skupštini Saveza njemačkih šumarskih društava u
Dresdenu. U prostorijama HŠD-a održano je pored


okruglih stolova i niz predavanja, naravno najviše u organizaciji
ogranka Zagreb, ali ponešto i središnjice, zatim
tečajeva (primjerice Ocjenjivanje lovačkih trofeja)
i si., te prijama inozemnih stručnjaka gostiju Hrvatskih
šuma i HŠD-a. U istom prostoru, predstavljene su knjige
Lexikon silvestre, autora prof. dr. sc. Vjekoslava
Glavača i Hrvoja Glavača, prof; Izmjera šuma autora
prof, dr.sc. Ane Pranjić i prof. dr. sc. Nikole Lukića;


Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj,
autora prof. dr. sc. Jose Vukelića i pok. prof. dr.
sc. Đure Rauša, Gljivične bolesti šumskoga drveća, autora
prof. dr. sc. Milana Glavaša, Upravljanje proizvodnim
sustavima u preradi drva i proizvodnji namještaja,
autora doc. dr. se. Tomislava Grladinovića. Organizirano
je i nekoliko izložbi slika i fotografija ovom
prostoru, ali i u okviru programa Dana hrvatskoga šumarstva
(kao npr. 1999. god. u HŠD-u izložba u povodu
120. obljetnice "Kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje
krasa krajiškog područja - Inspektorata za
pošumaljavanje krševa, goleti i uređenja bujica i 20.
godina Velebita kao međumarodnog rezervata biosfere,
te izložba fotografija Gorana Novotnog, a trenutno
je u našem prostoru izložba plakata učenika II razreda
grafičkog smjera Škole primijenjene umjetnosti i dizajna,
na temu i povodom akcije "Milijuni sadnica za lijepu
našu".


. Pored čisto stručne aktivnosti, potrebno je nešto
reći i o drušveno sportskoj aktivnosti. Ekipa HŠD-a
priključila se europskoj šumarskoj sportskoj obitelji,
uključivši se u Europsko šumarsko skijaško nordijsko
natjecanje (biatlon) u Austriji 1998., Sloveniji 1999.,
Njemačkoj 2000., Estoniji 2001. i ponovo Austriji
2002. godine. Sljedeći domaćin je Švicarska, dok je
Hrvatska iza 2007. godine potecijalni domaćin tog
sportsko-stručno-turističkog susreta europskih šumara
iz sada već 21 europske države. Također smo sudionici
sličnog natjecanja "Alpe-Adria" (Italija, Austrija, Slovenija
i Hrvatska), a ove godine zajedno s Hrvatskim
šumama, Uprava šuma-podružnica Delnice, organizirali
smo i državno prvenstvo u skijaškom natjecanju.
Povodu obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva ili
drugih značajnih datuma ili događaja, ogranci HŠD-a
organiziraju razne sportske aktivnosti kao što su teniski
turniri (primjerice Vinkovački, koji je ove godine i
međunarodni), malonogometni turniri i si.


Od radova na uređenju zgrade HŠ Doma, pored redovitog
održavanja navodimo uređenje dijela krovišta,
postavljanje nove horizontalne vodovodne mreže, zamjenu
starih novim prozorima na istočnom dvorišnom
podrumskom dijelu zgrade i građivinske radovi na fasadi,
uređenje sanitarnog čvora u uređivanom podrumskom
prostoru, izrada projekta i ugradnja nove elektroinstalacije
i rasvjete, instalacija centralnog grijanja i
ventilacije, te keramičarske radove i djelomično opremanje
budućeg Šumarskog kluba.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Ovo je kratki prikaz našeg rada, no nikada ništa nije
urađeno tako dobro, da ne bi moglo biti bolje, stoga
ćemo se svi skupa truditi i založiti se da budemo još
bolji, aktualniji i učinkovitiji.


2c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista
prof. dr. sc. Branimira Prpića
(Izvješće o izlaženju i sadržaju "Šumarskoga lista"
za razdoblje 1998-2001.)


U mandatnom razdoblju od 1998. do danas, "Šumarski
list" je redovito izlazio. U svakom godištu objavljeno
je 6 dvobroja i uz dva tiskana tijekom 2002.,
sveukupno je izašlo 26 dvobroja. Kako je svima znano,
"Šumarski list" je koncipiran davne 1876. godine kao
glasilo struke, s ciljem objavljivanja stručnih i znanstvenih
članaka, društvenih šumarskih vijesti te zbivanja
zanimljivih za šumarstvo u zemlji i inozemstvu.
Glasilo se i danas pridržava spomenutoga dogovora, ali
odjeveno u novo ruho i uz korištenje suvremenih grafičkih
i informatičkih tehnologija.


Proteklo razdoblje obilježeno je značajnim aktivnostima,
raspravama, ali i odlukama izvršne vlasti koje se
odnose na šumarstvo i preradu drva, raspravom o ulozi
šume u krajobrazu, o zaštiti prirode povezane uz višenamjensku
prirodnu šumu, o polaganju prava građana
na općekorisne funkcije šuma, o zahtjevima izvršnih
vlasti za što profitabilnijim, ali manje biološkim šumarstvom,
te prigovora javnosti na šumarske tehnologije
koje navodno degradiraju šumu, iako su dokazane
u potrajnom održanju prirodne šume u Hrvatskoj, jedne
od najočuvanijih u Europi.


Od strane izvršne vlasti inicirano je restrukturiranje
"Hrvatskih šuma", izrada Strategije razvoja šumarstva,
lovstva i prerade drva u 21. stoljeću i izrada Zakona o
šumama. Sve navedene aktivnosti i rasprave pratio je
"Šumarski list" kroz svoje stalne i povremene rubrike,
držeći se stavova i zaključaka struke.


U proteklih 26 dvobroja objavljeno je 158 članaka,
od kojih 57 izvornih znanstvenih, 65 ostalih znanstvenih
i 36 stručnih. Članci objavljeni u "Šumarskom listu"
redovito su referirani u međunarodnom sustavu
znanstvenog informiranja.


Prema podjeli znanstvenih grana iz "Šumarskoga
lista" pristigli recenzirani rukopisi tiskani su prema
granama u ovom broju članaka: Šumarska fitocenologija
-11 , Šumarska genetika i oplemenjivanje šumskoga
drveća - 7, Šumarska pedologija - 1, Ekologija
šuma - 23, Lovstvo - 12, Uzgajanje šuma i hortikultura
- 29, Iskorištavanje šuma - 21, Zaštita šuma 14,
Izmjera šuma- 10, Uređivanje šuma 11 i Šumarska politika
19 - sveukupno 158 članaka.


Uz članke, tiskani su napisi pod rubrikama: Izazovi
i suprotstavljanja, Aktualno, Obljetnice, Znanstveni i
stručni skupovi, Zaštita prirode, Knjige i časopisi,


Priznanja šumarskim stručnjacima, Izložbe, Novi doktori
znanosti, Novi magistri znanosti, Međunarodna suradnja,
Iz Hrvatskoga šumarskog društva i In memoriam.
U izvještajnom razdoblju tiskano je sveukupno
465 napisa.


Znanstveni i stručni članci odnose se pretežito na
uzgajanje šuma, stoje zasigurno dobar znak budući da
se radi o najaktualnijoj znanstvenoj grani šumarstva. U
našem časopisu u tu skupinu pripada i hortikultura.


I ostale znanstvene grane dobro su zastupljene u
strukturi članaka našega časopisa. Ističu se šumarska
fitocenologija, genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća,
ekologija šuma, iskorištavanje šuma, zaštita šuma,
izmjera šuma i uređivanje šuma.


Iz pregleda članaka razvidno je da samo 20 % otpada
na stručne članke koje pretežito pišu znanstvenici, a
malo kolege iz prakse. Ponovno molimo ogranke da na
svojim sastancima potaknu nadarene pojedince na pisanje
o uspješnim stručnim iskustvima iz svih područja
šumarstva. Takvi, pa makar i vrlo kratki napisi postaju
vrijedan naputak neiskusnom kolegi za njegov uspješniji
učinak.


Smionije potičemo na suradnju u rubrici Izazovi i
suprotstavljanja, koja se pokazala izvrsnim načinom
ukazivanja na pogreške i njihovim ispravljanjem. U toj
rubrici osobito se istakao ing. E Starčević, podpredsjednik
Hrvatskoga šumarskog društva, vještim načinom
i odlučnim stilom pisanja o stručnim i moralnim
pogreškama kojih smo svakodnevno svjedoci.


Rubrika Zaštita prirode kojoj je šuma neiscrpan izvor,
smatra se vrlo poželjnom i premalo iskorištenom u
šumarstvu. Već samo podržavanje prirodnosti šume
predstavlja izvrsnu temu rubrike, a druga je zasigurno
biološka raznolikost koju smo po međunarodnoj konvenciji
dužni održavati. Izvrstan prilog ovoj rubrici
daje ing. K. Arač opisujući zaštićene biljne i životinjske
vrste.


U rubrici Riječ glavnoga urednika praćena su zbivanja
u struci i oko struke. Tijekom 1988. upozorava se
na prodor nekvalificiranih koji bez reagiranja s naše
strane preuzimaju šumarske poslove, primjerice u hortikulturi,
nacionalnim parkovima i parkovima prirode,
u lovstvu i dr., pisano je o primorskim šumama, njihovoj
prioritetnoj ekološkoj i turističkoj funkciji te o sukobu
između šumarstva i stočarstva, osobito kozarstva.
Ukazano je na nelogičnost nacrta Programa prostornoga
uređenja Republike Hrvatske u kojemu se šuma deklarativno
štiti dok se apsolutna prednost daje energetici,
hidroelektranama mastodontima uz određivanje kapaciteta,
čijom izgradnjom se uništava golem prirodni
prostor, uključujući i šumu.


Pisano je, nadalje, o certifikaciji kao šansi za hrvatsko
šumarstvo i preradu drva.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Tijekom 1999. u rubrici je iznesen problem neslaganja
investitora i projektanata sa studijama o utjecaju na
okoliš, izrađenih na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu za kanal Dunav-Sava, koji će ugroziti spačvanske
šume, kao i Hidroelektranu Novo Virje koja će ugroziti
šumu Repaš i druge nizinske šume koprivničko-đurdevačke
Podravine. Protivnici šumarskih stavova ne
slažu se s osnovnim pravilima šumarskih istraživanja
koja polaze od ekosustava, dobi i strukture šume te od
relevantnih vremenskih nizova potrebnih za pouzdanost
rezultata istraživanja. Investitori žele odmah graditi i istraživati
u tijeku gradnje, a šumarske stavove smatraju
konzervativnima. Prema našim dosadašnjim spoznajama
ostvarenje navedenih investicija dovelo bi do propadanja
šuma hrasta lužnjaka velikih razmjera.


Dalje, piše se o nelogičnosti vodnoga doprinosa kojega
plaćaju šume, o Danima hrvatskoga šumarstva, o
ulozi šuma u krajobrazu te o utjecaju dovršne sječe na
općekorisne funkcije šuma.


U uredničkim rubrikama tijekom 2000. godine pisano
je o promjenama vlasti, o našem neslaganju s Državnom
upravom za zaštitu prirode i okoliša zbog izrazitoga
ignoriranja šumarstva od strane te institucije, zatim
o boljoj suradnji s novoosnovanim Ministarstvom
zaštite okoliša, o problemu Nacionalnoga parka "Plitvička
jezera", gdje o 23 000 ha šume vodi brigu jedan
diplomirani inženjer šumarstva. U posljednjem broju
posebno se govori o 104. godišnjoj skupštini Hrvatskoga
šumarskog društva, na kojoj se raspravljalo o hrvatskome
šumarstvu u 21. stoljeću.


Ukazano je da hrvatsko šumarstvo s rezultatom
dvjestogodišnjeg djelovanja, prirodnom i stabilnom
šumom, predstavlja za Europu prihvatljiv model.


U 2001. godini uredničke rubrike posvećene su restrukturiranju
"Hrvatskih šuma", opovrgavanju shvaćanja
koja se čuju u nekim planinarskim društvima i
ekološkim udrugama kako je prirodna obnova šume
krčenje, odnosno njezino uništavanje. U jednoj rubrici
pisano je o obnovi lužnjakovih sastojina pogođenih
propadanjem.


Osobito je zanimljiva rubrika o pristupanju Hrvatskoga
šumarskoga društva "Dravskoj ligi", savezu
ekoloških udruga Pomurja, Podravine i Podunavlja, sa
zajedničkim ciljem očuvanja iskonske prirode toga područja
u zajedništvu s Mađarskom, Austrijom i Slovenijom.
Nedavno održana Skupština "Dravske lige"
predložila je da Hrvatsko šumarsko društvo prihvati
dužnost tajništva udruge radi bolje suradnje s institucijama
u Zagrebu (Ministarstvo zaštite okoliša i dr.), što
se zbog udaljenosti teže ostvarivalo. Na Skupštini je
predloženo da se šumarski ogranci Podravine i neposredno
učlane u "Dravsku ligu".


Posebno je edukativna zadnja stranica - omotnica,
koju priprema doc. dr. se. Boris Hrašovec.


2d) Izvješće Nadzornog odbora HŠD-aza2001. god.
je u okviru Zapisnika sli . sjednice Upravnog odbora
HŠD-a, dostavljeno predsjednicima ogranaka i delegatima,
odnosno svima pozvanima na ovaj prvi dio
skupštine, a na Skupšini gaje pročitao Slavko Šarčević
dipl. ing., predsjednik Nadzornog odbora u proteklom
mandatnom razdoblju. U istom Zapisniku je sadržano i
izvješće tajnika o radu i financijskom poslovanju u
1991. godini. Stoga ova dva dokumenta ponovo ne iskazujemo
(i ne tiskamo), nego ih u cijelosti prilažemo
ovom Zapisniku.


Ad 3) Po izvješćima, koja su iscrpno prikazala aktivnost
i rad Hrvatskoga šumarskog društva u prošloj
godini i cijelom proteklom mandatnom razdoblju, nije
bilo posebnih rasprava te su jednoglasno prihvaćena.
No, kao što je rečeno, uvijek treba težiti još boljem.
Prof Matić se svim članovima HŠD-a članovima
Upravnog i Nadzornog obora u proteklom mandatnom
razdoblju, posebice dopredsjednicima Tomislavu Starčeviću,
dipl. ing. i prof. dr. sc. Mladenu Figuricu te
predsjedniku Nadzornog odbora Slavku Šarčeviću,
dipl. ing., zahvalio na suradnji i trudu kojeg su uložili
za dobrobit struke.


Kako nam je upravo prije dva dana došla u ruke posljednja
inačica Studije o restrukturiranju Hrvatskih
šuma d.o.o. (koju je izradila irska konzultantska tvrtka
"Coillte") "Konačni nacrt - Hrvatske šume - Strateški
akcijski plan" i "Plan razvoja ljudskih resursa za Hrvatske
šume", pa se s odnosnim dokumentima nismo
stigli svi dovoljno upoznati, prof. Matić je zamolio ing.
Starčevića, da skup kratko upozna s materijom i ukaže
na one dijelove o kojima bi struka trebala raspraviti i
dati svoje mišljenje.


Konačni nacrt-strateški akcijski plan - (od 14. lipnja
2002.) studija o restrukturiranju za strateški razvoj
"Hrvatskih šuma" d.o.o. Stavovi hrvatskog šumarskog
društva (prijedlog)


Hrvatsko šumarsko društvo, kao nevladina i nestranačka
strukovna udruga, s više od 3 000 članova, do
sada je bilo aktivno i angažirano uključeno u procesu
izrade studije restrukturiranja "Hrvatskih šuma". Stručna,
odgovorna i javna određenja o strategiji šumarstva,
restrukturiranju i novom Zakonu o šumama, HŠD
je izreklo u Zaključcima Okruglog stola od 30. siječnja
2002. Konačni nacrt studije, od 14. lipnja 2002. HŠD
nije dobilo službeno, pa je ocjena rukovodstva HŠD-a
da se na današnjoj 106. redovitoj Skupštini, Konačni
nacrt prezentira i da se s njim upozna Skupština. Svoje
stavove o ovom Konačnom nacrtu, Hrvatsko šumarsko
društvo izreći će nakon skore temeljite tematske rasprave
o toj problematici. Danas zaključujemo i predlažemo
na usvajanje sljedeće stavove:


1.
Izražavamo svoju sumnju u provodljivost studije i
stvarno preoblikovanje Hrvatskih šuma d.o.o. u komercijalnu
kompaniju zbog:


ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 104     <-- 104 -->        PDF

nevjerice u spremnost i odlučnost Vlade RH u po


gledu provedbe okvira za razvoj, gdje je temeljno


načelo u oslobađanju tržišta drvetom,


neusuglašavanja zakonske regulative između Zako


na o šumama i djelatnosti u prirodi (Zakon o javnim


cestama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o lovu, Za


kon o financiranju vodnog gospodarstva i si.),


sporosti u izmjenama visokopropisne zakonske i


podzakonske regulative koja je totalno neusuglaše


na s tržištem (na pr. Pravilnik o uređivanju šuma) ili


pak nepridržavanja sada važećih zakona (primjer,


žirenje, paša i brst),


nejasnog razgraničenja funkcija državne uprave od


Hrvatskih šuma d.o.o., uz podcijenjenu opasnost od


pretvaranja Hrvatskih šuma d.o.o. u uslužne djelat


nosti,


neizgrađene kompetentne funkcije kontrole, poseb


no kad studija naglašava komercijalni profit pa i fi


nancijski povrat dividende državi i istovremeno re


definiranje uzgojnih standarda. Sve to, u vrijeme


kad su šumski ekosustavi ugroženi sušenjem i pro


padanjem staništa pa nalažu bitno veće stručno


radne i dakako financijske uloge,


nedefiniranih i jasnih stavova o mogućnosti prome


tovanja šumama i šumskim zemljištima te jasnim


odrednicama u pogledu izbora djelatnosti za pla


nirani proces privatizacije.


2.
Sve "crne točke" u nalazu konzultanata na str. 9-10
Konačnog nacrta, rješive su samo uz odlučnu, odgovornu
i kompetentnu suradnju države (MPŠ) i
odgovarajućeg izbora pri postavljanju i promicanju
mlađeg i talentiranog osoblja u Hrvatskih šuma
d.o.o., zasnovanog na stručnim i poslovnim rezultatima,
te s jasnim i proširenim ovlaštenjima.
3.
Ocjenjujemo da ovako koncipiran Konačni nacrt studije
restrukturiranja ni izdaleka nije zadovoljio viziju
Vlade RH u pogledu socijalno odgovorne razvojne
uloge restrukturiranog poduzeća. Tu mislimo na,
za Hrvatsku socijalnu politiku tako nužno, a u šumarstvu
i relativno lako moguće, otvaranje prostora
za novo zapošljavanje. Sve više mladih inženjera
čeka zaposlenje, a ništa se ne poduzima da se u intenziviranju
proizvodnje, veće i bolje iskorištenje drveta,
kroz manje revire i rezultate rada otvaraju prostori
za nova zapošljavanja. Najavljeno korištenje
novih (nedrvnih) proizvoda i usluga šume, sporo će
se događati prepustimo li to spontanom razvoju. Taj
razvoj mora biti kvalitetno i multidisciplinarno programiran
i odgovorno vođen, a zakonska regulativa
mora mu stalno osiguravati podršku u ostvarenju.
4.
Za postavljeni cilj od Vlade RH, u kojem je jasno najavljena
vizija o živahnoj, profitabilnoj i ekološki
potrajnoj šumarskoj kompaniji, izostalo je jasno
određenje o unutarnjem preustroju, koji bi odbacio
tromi i skupi centralizirani sustav i prihvatio u skladu
s odlukom Vlade RH, jedinstveno poduzeće koje
bi uz spuštanje odgovornosti na šumariju, i na njoj
do detalja jasno predvidio i najavio oslobađanje kreativnosti,
odgovornosti, međusobnu utakmicu, motivaciju
i kao konačno cilj povećanje prihoda i dobiti.


5.
Agresivan odnos prema sredstvima OKFŠ-a, prijenos
njegova administriranja izvan Hrvatskih
šuma d.o.o., proširenje njegove namjene izvan sada
ZOŠ-om propisane namjene, rezultirat će drastičnim
smanjenjem ulaganja u šume, u protupožarnu
zaštitu i sanaciju šuma.
6.
Administrativna odluka o najavljenom i nužnom
smanjenju izravnih troškova za 30 % i režijskih troškova
za 50 % mora se operativno naći u stimulativnom
i stručno kontroliranom sustavu. Ovako, provedba
takve odluke rezultirat će "uštedama" na uzgojnim
radovima i zapravo ići na račun šume.
7.
U toj kompleksnoj problematici potrebno je koordinirano
i logično poštivati redoslijed u donošenju
ključnih odrednica (strategiju, restrukturiranje, zakon
o šumama), a još je više nužno da se svi sudionici;
od državnih institucija (Vlade, ministarstava)
politike i struke, umjesto nepovjerenja, isključivosti
i sukoba, okrenu moralnom, stručnom i odgovornom
zajedništvu oko zadaće izgradnje kvalitetne
budućnosti šumarstva Hrvatske.
Prikaz i prijedlozi ing. Starčevića jednoglasno su
prihvaćeni. Povjerenstvo za zaključke predlaže a
Skupština jednoglasno prihvaća obvezu Hrvatskoga
šumarskog drštva, da na odnosnu temu organizira uskoro
širu raspravu (okrugli stol ili si.), gdje će struka
dati svoje mišljenje i prijedloge.


Ad 4) Na Program rada i Financijski plana HŠD-a
za 2002. god. nije primjedbi i nadopuna te su oba dokumenta
jednoglasno prihvaćena. Oni su također prilog
ovom Zapisniku.


Ad 5) Predsjedavajući Radnog predsjedništva, dr.
Topić poziva Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno povjerenstvo
da iskaže svoj prijedlog. U ime odnosnog
Povjerenstva, ing. Zvonko Rožić podnosi prijedlog uz
obrazloženje.


Upravni odbor HŠD-a broji 25 članova (najmanje).
Predsjednici 19 ogranaka HŠD-a, izabrani na skupštinama
ogranaka, prema čl. 24., 29., 30. i 36. Statuta
HŠD-a, predstavljaju ogranak i već po svom položaju
su članovi Upravnog odbora. To su. Dražen Husak,
dipl. ing. (Bjelovar), mr. se. Ivan Pentek (Buzet), Damir
Delač, dipl. ing. (Delnice), Ivan Matasin, dipl. ing.
(Gospić), Oliver Vlainić, dipl. ing. (Karlovac), mr. se.
Branko Belčić (Koprivnica), Davor Butorac, dipl. ing.
(Našice), Ivo Duvnjak, dipl. ing. (Nova Gradiška), Mario
Stipetić, dipl. ing. (Ogulin), Berislav Vinaj, dipl.
ing. (Osijek), Boris Miler, dipl. ing. (Požega), Dalibor




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Tomljanović, dipl. ing. (Senj), Ivan Đukić, dipl. ing.
(Slavonski Brod), Zvonko Rožić, dipl. ing. (Sisak), dr.
se. Vlado Topić (Dalmacija, Split), Zvonko Kranjc,
dipl. ing. (Varaždin), mr. se. Vladimir Bogati (Virovitica),
Ilija Gregorović, dipl. ing. (Vinkovci) i Herbert
Krauthacker, dipl. ing. (Zagreb).


Prema čl. 36. Statuta HŠD-a za ostale članove
Upravnog obora predloženi su: prof. dr. sc. Branimir
Prpić, gl. urednik Šumarskog lista po položaju, prof,
dr. sc. Slavko Matić, predstavnik Akademije šumarskih
znanosti, prof dr. sc. Joso Vukelić, predstavnik Šumarskog
faklteta, Šumarskog odjela, prof. dr. sc. Ivica Grbac,
predstavnik Šumarskog fakulteta, Drvnotehnološkog
odjela, dr. se. Joso Gračan, predstavnik Šumarskog
instituta i mr. se. Josip Dundović, predstavnik Hrvatskih
šuma, Direkcija.


Nadzorni odbor prema Statutu ima tri člana i jednog
zamjenika članova. U Nadzorni odbor predloženi su.
Ivan Tarnaj, dipl. ing. za člana - predsjednika, Đurđica
List, dipl. ing., za članicu, Josip Knepr, dipl. ing., za
člana i Ivica Fliszar, dipl. ing., za zamjenika članova/
ice.


Za predsjednika HŠD-a predložen je prof dr. sc.
Slavko Matić, a za dopredsjednike mr. se. Josip Dundović
i prof. dr. sc. Ivica Grbac.


Predsjedavajući Radnog presjedništva, poziva nazočne
da dadu ako žele i svoje prijedloge. Kako drugih
prijedloga nije bilo, delegati jednoglasno odlučuju, da
se ne glasuje pojedinačno za svakoga kandidata, nego
za cijelu listu koju je predložilo Povjerenstvo.


Jadnoglasnom odlukom nazočnih delegata u
Upravni odbor HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno
razdoblje izabrani su:


1.
Prof. dr. sc. Slavko M a t i ć, za predsjednika HŠD-a
iU.O.
2.
Mr. se. Josip Dundović, za dopredsjednika HŠD-a
i U. 0.
3.
Prof. dr. sc. Ivica Grbac, za dopredsjednika HŠD-a
iU.O.
4.
Dražen Husak, dip. ing., predsjednik ogranka
Bjelovar za člana U.O.
5.
Mr. se. Ivan Pentek, predsjednik ogranka Buzet
za člana U.O.
6.
Damir D e 1 a č, dipl. ing., predsjednik ogranka Delnice
za člana U.O.
7.
Ivan Matasin , dipl. ing., predsjednik ogranka
Gospić za člana U.O.
8.
Oliver Vlainić , dipl. ing. predsjednik ogranka
Karlovac za člana U.O.
9.
Mr. se. Branko Belčić , predsjednik ogranka Koprivnica
za člana U.O.
10.Davor Butorac , dipl. ing., predsjednik ogranka


Našice za člana U.O.
11.Ivo Duvnj ak, dipl. ing., predsjednik ogranka Nova
Gradiška za člana U.O.
12.Mario Stipetić , dipl. ing., predsjednik ogranka
Ogulin za člana U.O.
13.Berislav Vinaj, dipl. ing., predsjednik ogranka
Osijek za člana U.O.


14. Boris Mil er, dipl. ing., predsjednik ogranka Požega
za člana U.O.
15. Dalibor Tom lj anović , predsjednik ogranka Senj
za člana U.O.
16.Ivan Đukić , dipl. ing., predsjednik ogranka Slavonski
Brod za člana U.O.
17.Zvonko Rožić, dipl. ing., predsjednik ogranka Sisak
za člana U.O.
18.Dr. se. Vlado Topić, predsjednik ogranka Dalmacija-
Split za člana U.O.
19.Zvonko Kranjc, dipl. ing. predsjednik ogranka
Varaždin za člana U.O.
20.Mr. se. Vladimir Bogati , predsjednik ogranka Virovitica
za člana U.O.
21.Ilija Gregorović , dipl. ing., predsjednik ogranka
Vinkovci za člana U.O.
22.Herbert Krauthacker , dipl. ing. predsjednik
ogranka Zagreb za člana U.O.
23.Prof. dr. sc. Branimir Prpić za člana U.O.


24. Dr. se. Joso Gračan za člana U.O.
25.Prof. dr. sc. Joso Vukelić za člana U.O.
Također jednoglasnom odlukom u Nadzorni odbor
HŠD-a za novo 4-godišnje mandatno razdoblje izabrani
su:


1.
Ivan Tarnaj, dipl. ing. za predsjednika N.O.
2.
Đurđica List, dipl. ing. za članicu N.O.
3.
Josip Knepr, dipl. ing. za član N.O.
4.
Ivica Fliszar, dipl. ing. za zamjenika članova/ice
N.O.
Tajnik Hrvatskoga šumarskog društva je i nadalje
Hranislav J a k o v a c, dipl ing., izabran na temelju javnog
natječaja prema članku 46. Statuta HŠD-a i u
HŠD-u je u stalnom radnom odnosu.
Ad 6) Za predstavnike u Skupštini HIS-a izabrani
su prof. dr. sc Slavko Matić, mr. se. Josip Dundović i
Hranislav Jakovac, dipl. ing.
Ad 7) Na poziv Hrvatskoga prirodoslovnog društva,
da Hrvatsko šumarsko društvo uđe u članstvo te
krovne prirodoslovne udruge zbog podudaranja zajedničkih
osnovnih načela, Skupština jednoglasno prihvaća
ovaj poziv.
Ad 8. Pod ovom točkom dnevnog reda nije bilo rasprave.