DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Tema 102. redovite skupšine HŠD-a, održane u Zagrebu
16. srpnja 1998., bila je slična prethodnoj "Promišljanje
o stanju šumarstva na pragu 21. stoljeća".
Poticaji raspravi, predsjednika HŠD-a Slavka Matica i
tadašnjeg direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja te
rasprava, bili su temelj zaključcima sažetim u 14 točaka.
Navest ćemo najznačajnije:


1.
Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slobodni,
pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoružani
mnogim specijalističkim znanjima iz područja
biologije, ekologije, informatike, i sve do promidžbe.
Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana
pravna država.
2.
Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i
strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativnosti
i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira,
šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centralizmu
na svim područjima, koji je pothranjivan preživjelom
iluzijom kako je moguć napredak bez suprotstavljanja
i borbe mišljenja.
3.
Izostanak slobodne stručne misli, zastranjivanje u
provedbi unčikovite organiziranosti, proizvodi gubitak
motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog
stvaralaštva kod šumarskih stručnjaka.
U ostalim zaključcima naglašava se:
potreba usklađivanja zakona, pravilnika i drugih
odredbi, koje se donose jednostrano i na štetu šumarske
struke, a zadiru u probleme šumarstva u
užem i širem smislu;


nužno uspostavljanje i razvijanje tržišnih odnosa između
šumarstva i drvne industrije;


-
licenciranje radova u šumarstvu;
potreba da razvoj šumarstva prati šumarska znanost
i sveobuhvatna stručna naobrazba uključivši i srednjoškolsku;
potreba izvedbe vodotehničkih zahvata, na način da


se ne mijenjaju hidrološke prilike biotopa i ne ugrožava
opstanak nizinskih šumskih ekosustava, te da
se kod građevinskih radova u prostoru izbjegava
uništavanje vrijednih šumskih površina;


-
jednoglasna podrška direktoru "Hrvatskih šuma"
Ivanu Tarnaju i njegovim stavovima izrečenim u
poticajnom referatu.
Potaknuti nizom rasprava, od Hrvatskog sabora do
emisija HRT-e, nakon ljetnih katastrofalnih požara,
održali smo u prostorijama HSD-a 4. studenoga 1998.
god. Okrugli stol na temu "Protupožarna preventiva".
Uz nazočnost predstavnika HŠD-a, Hrvatskih šuma,
nadležnih Saborskih odbora, Ministarstava polj. i šumarstva,
zaštite okoliša i prostornog uređenja i unutarnjih
poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovjedništva
DVD, Zbora novinara za okoliš, HRT i tiska,
nakon rasprave, doneseni su zajednički zaključci.


Najvažnije stavke tih 6 zaključaka su:
- osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protupožarna
preventiva pretpostavlja izradu i donošenje
Prostornog plana Primorske Hrvatske, kao podloge
za razvoj različitih gospodarskih aktivnosti, ali i obvezu
korisnika prostora glede protupožarne preventive,


-
jedinstvenom vrhovnom stožeru vatrogasne službe,
predlaže se ustrojavanje multidisciplinarnog Znanstvenog
savjeta za protupožarnu zaštitu,
-
u suradnji sa službama odnosnih županija, stručnjaci
Hrvatskih šuma trebaju prići izradi Procjene opasnosti
od šumskih požara,
-
na području priobalja, Hrvatskim šumama je potrebno
sa državne razine osigurati financijsku potporu
za organiziranje kvalitetne i čvrste šumarske službe,
-
zakonskom regulativom potrebno je osigurati veće
kaznene mjere za prekršitelje propisanih mjera zaštite
od požara,
-
potrebna je edukacija stanovništva i praćenje svega
putem javnih medija te osnivanje DVD-a duž priobalja,
stimulativnim mjerama treba riješiti problem zapuštenih
poljoprivrednih površina,
-
potrebno je poboljšati metodologiju obračuna šteta
od požara;
-
vjeruje se da će država shvatiti da je preventiva
mnogo učinkovitija i jeftinija od saniranja posljedica
požara.
Na 103. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj u Ogulinu
25. lipnja 1999. godine, dan uoči natjecanja šumarskih
ranika na Bjelolasici, raspravili smo o tri teme
obuhvaćene zajedničkim naslovom "Aktualni problemi
i zadaće hrvatskoga šumarstva":


a) Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima
prirode (svojim referatima poticatelji rasprave bili
su Tomislav Starčević, Robert Laginja, tadašnji doministar,
Vladimir Čamba iz Saveznog ministarstva
poljoprivrede i šumarstva Austrije i Darko Getz),


b) Vodoprivredna naknada -
stanje i prijedlozi za rješenja
(svojim referatom poticatelj rasprave bio je
Petar Jurjević),


3.
Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva
u šumarstvu (svojim referatom poticatelj
rasprave bio je Josip Dundović).
Raspravljajući o odnosnim temama, uputili smo odgovornima
pitanja:


-
kako je moguće da se u Hrvatskoj ide na proglašavanje
nacinalnim parkovima područja koja su više
od dva stoljeća utjecana gospodarskim mjerama šumarske
struke, a sve to bez temeljite znanstvenostručne
podloge, tek na osnovi, uistinu deklarativnih
postavki o zaštiti prirode i okoliša; zašto ta po