DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 96 <-- 96 --> PDF |
dručja izdvajati iz gospodarske djelatnosti a onda obavljati sječe (nestručno), dakle protivno članku 4. Zakona o zaštiti prirode; da lije Hrvatski sabor, proširenjem nacinalnih parkova na gospodarske šume, svjestan bespotrebnog fmacijskog gubitka i degradacije tog prostora nestručnim gospodarenjem i činjenice da će javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode trajno opterećivati državni proračun; zašto se zaštita prirode monopolizira, uzimajući je iz ruku šumara koji su je uz pomoć biologa provodili i nadomješta vođenjem javnih ustanova s malobrojnim i nestručnim ljudstvom te skromnim osnovnim sredstvima; zašto zaštita prirode postaje svrha samoj sebi, jer je već načinom gospodarenja šuma zaštićena i nije potrebno izdvajati je u posebna područja; zašto u zemljama slične šumarske tradicije (Austrija, Njemačka i dr.) nacionalnim parkovima gdje je temeljni fenomen šuma gospodare šumari, a kod nas se od toga odustaje? Što se vodoprivredne naknade, nedopustivo je daje plaća onaj tko osigurava optimalni vodni režim. Stoga se smatra potrebnim: "Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja slivne naknade, kao stoje to učinjeno u zapadnoeuropskim državama; tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina, čije površine zbog poznate pojave propadanja šuma nisu zanemarive; razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. Treća tema posebno je danas interesantna, jer se sada u ponuđenom prijedlogu restrukturiranja "Hrvatskih šuma" govori o višku zaposlenih, a ovdje je bio naglasak na prestrukturiranju dosadašnjih pa i uvođenju novih poslova. Prije analize stanja zaposlenih i zaposlenosti, naznačeno je kako ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju dugoročno ostati isti. Razumna šumarska politika oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna finacijska ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika, a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj poduzetništva, biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački rad, nema razvoja hrvatskoga šumarstva. Iskazuje se potreba sačiniti Program učinkovitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, bolje iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima. Za svaki od ovih segmenata, navedeni su poslovi, aktivnosti i mjere koje bi trebalo poduzeti, kako poduzeće, Vlada i druge državne institucije te mjere uz po moć međunarodnih financijskih institucija. Kao zaključak preporuča se: utvrditi norme potrebnog broja režijskih zaposlenika na svim razinama poduzeća; utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti kroz povećanje proizvodnje glavnih i sporednih proizvoda i razvijanje sporednih djelatnosti; posebnu pozornost posvetiti stručnom usavršavanju; odmah provesti mjere za razvoj poduzetništva; utvrditi omjer rada s vlastitim zaposlenicima i strojevima, prema vanjskoj usluzi i poduzetništvu, te potrebe davanja licenci i certifikata za sredstva rada i radove u šumi. Držeći se zaključaka ove 103. skupštine, 25. studenoga 1999. godine organizirali smo Okrugli stol na temu zaštitite prirode i okoliša, a pod radnim naslovom "Štitimo li prirodu i okoliš osobitim znanjem, moralnim i čestitim djelima". Poziv je bio upućen kao i obično svim institucijama koji imaju vezu s odnosnom materijom, što znači od Sabora do medija. Uz poticajne referate ( Matić, Laginja, Starčević, Prpić) razvila se rasprava u kojoj su naznačena i pitanja: Stoje to zaštita prirode u Hrvatskoj u uvjetima kada danas imamo 95 % prirodnih šuma? Jesmo li tako bogato društvo da gospodarstvu i tržištu oduzimamo na stotine tisuća kubika kvalitetnog drva na račun neke u hrvatskim uvjetima nepotrebne zaštite? Tko je to kvalificiraniji od šumara upravljati i gospodariti šumom? Koje obveze proizlaze iz Programa prostornog uređenja RH? Koje su pretpostavke za racionalno ostvarenje zaštite prirode? Kakvo je stanje u nacionalnim parkovima i parkovima prirode danas?; Koji su razlozi za takvo stanje? Iz izvješća tadašnjeg doministra dipl. ing. Laginje, dobiven je uvid u mjere koje je naše Ministarsvo činilo i čini glede poslova zaštite prirode i okoliša te odnosima s Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša. U zaključcima se predlaže provesti znanstveno-stručnu multidisciplinarnu raspravu o dosadašnjim prostornoplanskim i razvojnim projekcijama, integralno upravljački i gospodarski pristup, racionalnost upravljanja povjeravanjem Hrvatskim šumama upravljanjem u onim NP gdje je temeljni fenomen šuma, jer su šumarski stručnjaci dovoljno biološki obrazovini za gospodarenje tim najsloženijim ekosustavom držeći se načela potrajnosti, danas rečeno održivog razvoja. Uz pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskoga sabora, gospodina Zlatka Tomčića, koji je bio nazočan skupu, 20. lipnja 2000. god. na 104. redovitoj skupštini HŠD-a, održana je tematska rasprava pod radnim naslovom "Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Uz poticaj raspravi, predsjednika HŠD-a prof. dr. sc. S. Matica i pomoćnika ministra dipl. ing. Ž. Rendulića, nakon sveobuhvatne rsprave, pripremljeno je 11 zaključaka, koji su upućeni na već navedene adrese. Prva dva zaključka odnose se na sudjelovanje šumarske struke u izradi Strategije razvoja RH pod nazivom "Hrvatska za 21. stoljeće". Treći zaključak glasi: Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudje |