DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 96     <-- 96 -->        PDF

dručja izdvajati iz gospodarske djelatnosti a onda
obavljati sječe (nestručno), dakle protivno članku 4.
Zakona o zaštiti prirode;
da lije Hrvatski sabor, proširenjem nacinalnih parkova
na gospodarske šume, svjestan bespotrebnog
fmacijskog gubitka i degradacije tog prostora nestručnim
gospodarenjem i činjenice da će javne ustanove
za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
trajno opterećivati državni proračun;
zašto se zaštita prirode monopolizira, uzimajući je
iz ruku šumara koji su je uz pomoć biologa provodili
i nadomješta vođenjem javnih ustanova s malobrojnim
i nestručnim ljudstvom te skromnim osnovnim
sredstvima;


zašto zaštita prirode postaje svrha samoj sebi, jer je
već načinom gospodarenja šuma zaštićena i nije potrebno
izdvajati je u posebna područja;
zašto u zemljama slične šumarske tradicije (Austrija,
Njemačka i dr.) nacionalnim parkovima gdje je
temeljni fenomen šuma gospodare šumari, a kod
nas se od toga odustaje?
Što se vodoprivredne naknade, nedopustivo je daje


plaća onaj tko osigurava optimalni vodni režim. Stoga


se smatra potrebnim:
"Hrvatske šume" koje gospodare najvećim dijelom
šumskih površina u Hrvatskoj, osloboditi plaćanja
slivne naknade, kao stoje to učinjeno u zapadnoeuropskim
državama;


tako oslobođena sredstva usmjeriti na sanaciju oštećenih
šumskih sastojina, čije površine zbog poznate
pojave propadanja šuma nisu zanemarive;
razmotriti mogućnost učešća vodnog gospodarstva
u financiranju radova uzgoja i zaštite šuma.


Treća tema posebno je danas interesantna, jer se
sada u ponuđenom prijedlogu restrukturiranja "Hrvatskih
šuma" govori o višku zaposlenih, a ovdje je bio
naglasak na prestrukturiranju dosadašnjih pa i uvođenju
novih poslova.


Prije analize stanja zaposlenih i zaposlenosti, naznačeno
je kako ciljevi razvoja "Hrvatskih šuma", p.o.
Zagreb uz verifikaciju znanosti i šumarske struke moraju
dugoročno ostati isti. Razumna šumarska politika
oslanja se na promišljeni i stručni rad i stalna finacijska
ulaganja. Bez ulaganja u osposobljavanje svih zaposlenika,
a poglavito proizvodnih zaposlenika, u razvoj
poduzetništva, biološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživački
rad, nema razvoja hrvatskoga šumarstva.
Iskazuje se potreba sačiniti Program učinkovitog
zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih
šumskih proizvoda, bolje iskorištavanje sporednih
šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima.
Za svaki od ovih segmenata, navedeni su poslovi,
aktivnosti i mjere koje bi trebalo poduzeti, kako poduzeće,
Vlada i druge državne institucije te mjere uz po


moć međunarodnih financijskih institucija. Kao zaključak
preporuča se: utvrditi norme potrebnog broja
režijskih zaposlenika na svim razinama poduzeća;
utvrđeni višak zaposlenika učinkovito uposliti kroz povećanje
proizvodnje glavnih i sporednih proizvoda i
razvijanje sporednih djelatnosti; posebnu pozornost
posvetiti stručnom usavršavanju; odmah provesti mjere
za razvoj poduzetništva; utvrditi omjer rada s vlastitim
zaposlenicima i strojevima, prema vanjskoj usluzi i
poduzetništvu, te potrebe davanja licenci i certifikata
za sredstva rada i radove u šumi.


Držeći se zaključaka ove 103. skupštine, 25. studenoga
1999. godine organizirali smo Okrugli stol na
temu zaštitite prirode i okoliša, a pod radnim naslovom
"Štitimo li prirodu i okoliš osobitim znanjem, moralnim
i čestitim djelima". Poziv je bio upućen kao i obično
svim institucijama koji imaju vezu s odnosnom materijom,
što znači od Sabora do medija. Uz poticajne referate
( Matić, Laginja, Starčević, Prpić) razvila se rasprava
u kojoj su naznačena i pitanja: Stoje to zaštita prirode u
Hrvatskoj u uvjetima kada danas imamo 95 % prirodnih
šuma? Jesmo li tako bogato društvo da gospodarstvu i
tržištu oduzimamo na stotine tisuća kubika kvalitetnog
drva na račun neke u hrvatskim uvjetima nepotrebne zaštite?
Tko je to kvalificiraniji od šumara upravljati i gospodariti
šumom? Koje obveze proizlaze iz Programa
prostornog uređenja RH? Koje su pretpostavke za racionalno
ostvarenje zaštite prirode? Kakvo je stanje u nacionalnim
parkovima i parkovima prirode danas?; Koji
su razlozi za takvo stanje? Iz izvješća tadašnjeg doministra
dipl. ing. Laginje, dobiven je uvid u mjere koje je
naše Ministarsvo činilo i čini glede poslova zaštite prirode
i okoliša te odnosima s Državnom upravom za zaštitu
prirode i okoliša. U zaključcima se predlaže provesti
znanstveno-stručnu multidisciplinarnu raspravu o
dosadašnjim prostornoplanskim i razvojnim projekcijama,
integralno upravljački i gospodarski pristup, racionalnost
upravljanja povjeravanjem Hrvatskim šumama
upravljanjem u onim NP gdje je temeljni fenomen šuma,
jer su šumarski stručnjaci dovoljno biološki obrazovini
za gospodarenje tim najsloženijim ekosustavom držeći
se načela potrajnosti, danas rečeno održivog razvoja.


Uz pokroviteljstvo predsjednika Hrvatskoga sabora,
gospodina Zlatka Tomčića, koji je bio nazočan skupu,
20. lipnja 2000. god. na 104. redovitoj skupštini
HŠD-a, održana je tematska rasprava pod radnim naslovom
"Hrvatsko šumarstvo za 21. stoljeće". Uz poticaj
raspravi, predsjednika HŠD-a prof. dr. sc. S. Matica
i pomoćnika ministra dipl. ing. Ž. Rendulića, nakon
sveobuhvatne rsprave, pripremljeno je 11 zaključaka,
koji su upućeni na već navedene adrese.


Prva dva zaključka odnose se na sudjelovanje šumarske
struke u izradi Strategije razvoja RH pod nazivom
"Hrvatska za 21. stoljeće". Treći zaključak glasi:
Vizija razvoja šumarstva Hrvatske, izrađena uz sudje