DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Predviđanja iz točke 3. su se nažalost obistinila.
Upravo ovih dana na području nizinskih šuma srednje
Posavine hara svinjska kuga na velikom broju već uginulih
pitomih svinja, koje su ilegalno i protuzakonito
držane u šumi. Svijedoci smo da ti leševi služe kao hrana
onim još uvjek živim pitomim svinjama i pitamo se
do kad će se primitivizam i isključivo nelegalni privatni
profit tolerirati od aktualne vlasti. Nažalost, šumarstvo
je tu nemoćno i bagatelizirano.


U drugom dijelu protekle godine do danas u izradi su
tri dokumenta značajna za hrvatsko šumarsvo, naznačena
kao glavni problemi u programu rada za prošlu pa i
2002. godinu: Nacinalna šumarska strategija i politika,
restrukturiranje Hrvatskih šuma i Zakon o šumama.


Želeći znati dokle smo stigli glede odnosnih dokumenata
i što nas očekuje, organizirali smo 30. siječnja
2002. god. Okrugli stol : Koja su stručna, odgovorna i
javna određenja hrvatskih šumara o strategiji šumarstva,
restrukturiranju "Hrvatskih šuma" i novom Zakonu
o šumama.


Na raspravu smo pozvali predstavnike nadležnih
Saborskih odbora, Vlade, Ministarstava poljoprivrede i
šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja, gospodarstva,
Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih
šuma, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta, predstavnike
ogranaka HŠD-a te tiska i elektronskih medija.
Poticatelji rasprave bili su Željko Rendulić, dipl.
ing., pomoćnik ministra, Ivan Istok, dipl. ing. načelnik
u Ministarstvu i Ivan Hodić, dipl. ing., zamjenik direktora
Hrvatskih šuma. Nakon sveobuhvatne rasprave i
prijedloga pripremljeni su zaključci i radni materijali,
koji su upućeni svim ograncima na uvid i mišljenje s
prijedlozima za dopunu. Usklađeni zaključci i prikaz
posebnih prijedloga ogranaka na uvidu su svima u Šumarskom
listu. Zaključci su, kao uvijek poslani na sve
relevantne adrese. Oni u pojedinim dijelovima odstupaju
od zhtjeva nekih ogranaka, ali predstavljaju sažeto
zajedničko mišljenje i stav o predmetnim dokumentima
koje očekujemo da budu doneseni.


Nakon ovog dosta iscrpnog pregleda rada HŠD-a u
protekle 4 godine možemo postaviti dva temeljna pitanja:


1.
Ima li još kakvih tema i problema koje nismo do
sada uočili a koji su i danas aktualni?
2.
Usprkos našim prijedlozima, apelima i stručnim i
znanstvenim zaključcima da li je uopće koji problem
riješen?
Mišljenja smo da su skoro svi problemi ostali, a došli
su i novi, riješeno nije ništa. Pored već navedenih
problema koji su i danas aktualni, možemo istaći neke
nove, a isto tako upozoriti i na one stare koji danas
stvaraju još veće probleme.


Naša je dužnost da stručnu i ostalu javnost upozorimo
na pojavu koja traje veći niz godina, a odnosi se na


sve veće smanjenje šumskih površina, ponajprije zbog
izgradnje autocesta te ostalih aktivnosti gdje je divlja
izgradnja na vidnom mjestu.


Ponosili smo se činjenicom da se u Hrvatskoj u zadnjih
sto godina nije smanjila površina šuma iz jednostavnog
razloga što se uvažavao temeljni postulat kad
su u pitanju površine šuma, a to je potrajno gospodarenje
ili održivi razvoj. Svako na znanstvenim načelima
utemeljeno i organizirano šumarstvo uvažava načelo
da površine šuma moraju biti svake godine iste ili pak
veće. Pravna se država na temelju pozitivnih zakonskih
propisa o tome brine i kontrolira. U pojačanoj izgradnji
autocesta koje skoro uvijek u pravilu prolaze kroz šume,
iste nestaju a istodobno se ne podižu nove, što je u
povijesti šumarstva ove države bilo neprikosnoveno
načelo. Za svaki hektar posječene šume moraju se osigurati
sredstva za osnivanje novih. To se danas ne radi.
Šume se sijeku, šumsko tlo se asfaltira, ne podižu se
nove, a država i njen narod ostaju uskraćeni za tisuće
ha šuma. Da stvar bude još tragičnija, daljnji je postupak
da strane kompanije preuzimaju koncesiju za te
ceste, a nama je preostalo samo to da plaćamo skupe
cestarine. Primjera radi navodimo, da će samo u potezu
izgradnje autoceste od tunela Sveti Rok u smjeru
Splita, u dužini od 160 km država biti osiromašena za
16 000 ha šuma i šumskog zemljišta. O površinama šuma
kroz Gorski kotar i Liku bolje da ne govorimo.


Tragična je činjenica daje Zagreb u zadnjih pet godina
ostao bez 1 000 ha šuma koje je progutala bespravna
izgradnja. Koliko nam je poznato šumarske inspekcije
podnijele su uredne prijave za taj očiti kriminal,
ali bez ikakvog učinka.


Umjesno je postaviti pitanje kakav je stav Ministarstva
za zaštitu okoliša i prostornog uređenja i Ministarstva
za poljoprivredu i šumarstvo po ovom pitanju. Isto
tako umijesno je predložiti da se osnuje Ministarstvo
šumarstva i zaštite okoliša, jer smo sigurni da se ovakvi
propusti ne bi događali, a državni proračum bi sigurno
bio puno bogatiji.


Što se učinilo po pitanju naših traženja o zabrani držanja
svinja u šumi, paši i brstu koza. Do danas ništa,
ali činjenica je da danas svinjska kuga hara u Posavini i
gospodarstvu stvara velike probleme, zbog toga da se
netko ne bi zamjerio potencijalnim glasačima, makar
oni bili s onu stranu zakona, kršeći temeljne postavke
važećeg Zakona o šumama.


Potrošili bi puno vremena kada bi iznosili sve aktualne
probleme šumarstva Hrvatske. Sa žalošću moramo
zaključiti da se u preko dva stoljeća dugoj povijesti
šumarstva Hrvatske, nije nikad aktualna vlast tako ignorantski
odnosila prema šumarima, šumarstvu i ljudima
koji u njima rade, kao u zadnjih desetak godina.
Sve ovo što se danas događa u šumarstvu Hrvatske rezultat
je takvog stava, bez obzira stoje on prije svega