DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 UDK 630* 904 GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA GREECE: A SURVEY OF FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES Rudolf SABADI* SAŽETAK: Grčka spada među siromašnije članice Zajednice petnaestorice EZ. Kao pretežito mediteranska zemlja, šumarstvo Grčke, zbog oblika njezinog teritorija, reljefa i geografije te posebice povijesti, jedno je od najbolnijih gospodarskih grana te zemlje, u kojoj je s dugom obalom, stoje olakšavalo pristupnost, bila i kolijevkom europske civilizacije. Ona je i poprištem neprekidnih borbi i krčenja te šumskih požara, najteže pogođena erozijom. Na takvom erodiranom tlu pučanstvu ne preostaje drugo da u borbi za svakodnevicu koristi zemljište prema onom kakvo ono jest, jer za melioracije i druge zahvate zaštite nije nikada bilo raspoloživih sredstava. Šumarstvo i prerada drveta u Grčkoj predstavljaju u nacionalnom gospodarstvu tek 0,15 % (šumarstvo) i 1,17 % (prerada drveta). Zbog takvog stanja državi izgleda nije drugo ni preostalo nego da propisima održava nekakvo nemoguće stanje interventnih promašaja (npr. u eksploataciji šuma, prodajama drveta industriji, itd.), što osujećuje bilo kakav značajniji napredak u skoroj budućnosti. Doda li se ovdje ogromna opasnost šteta od požara, u relativnom smislu najteže od svih mediteranskih zemalja, za očekivati je da će Grčka za nekoliko desetljeća biti sve izrazitija uvozna zemlja za drvo i drvne proizvode. Bez vlastite osnove, a isto tako i s malo iskustva u rastućim kvalitetnim zahtjevima tržišta EU, a posebno vlastitog, Grčka će morati uz daleko bolnije zahvate proći put kojega su prošli ili prolaze npr. Portugal, Španjolska ili Irska. Ključne riječi: geografske i reljefne značajke -rasprostranjenost šuma -proizvodnja i potrošnja šumskih i drvnih proizvoda -šumarska politika UVOD Ova je studija kompilacija raspoloživih izvora o šuzija stojim na stajalištu da će to u obliku i obujmu kamarstvu Grčke, kojeg sam priredio svojevremeno kav predajem našoj stručnoj javnosti poslužiti kao koza studiju o stanju hrvatskog šumarstva, izrađenu risna informacija o šumarstvu zemlje koja je, iako me1994/ 95., a koja je trebala poslužiti radi dobijanja potditeranska kao što je i velik dio hrvatskog prostora, punije slike o naporima i kretanjima u šumarstvima neprošla povijesno drukčiji put od onoga naše domovine kih zemalja. Iza toga je studija doživjela izvjesne preiHrvatske. Onima koji će pak na nedostacima ovoga nake i dopune. rada imati potrebu da načine bolji prikaz, mogu iskreno poželjeti puno uspjeha i čestitati, jer će naša stru Autor ovog rada nema iluzija daje on besprijekoran čna javnost time biti obogaćena. i da bi se moglo tome još mnogošta dodati, proširiti ili prikazati na nekakav drukčiji način. Bez takvih preten OPĆENITO Grčka (HeAAaa najjužnija je zemlja Balkanskog stanovnika (1992). Glavni grad Atena, govorni jezik poluotoka s površinom 131 960 km2 i oko 10 600 000 novogrčki. * Prof. u. m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec. Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 14 <-- 14 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA PREGLhD ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002), 367-390 Povijest. Tesalija i Kreta zaposjednute su već u 5. tisućljeću sjevernim narodima. U ranom i srednjem brončanom dobu ističu se Anatolija (Troja) i prije svega Kreta, poznata još pod starim imenom Kandija, čuvena je po mikenskoj civilizaciji koja je evala u drugom mileniju prije naše ere. U vrijeme mlađeg brončanog doba, 1600-1100. p.n.e.) , kroz veze s Kretom i u kontinentalnoj Grčkoj razvija se mikenska kultura. Poslije propasti Troje (oko 1290 p.n.e.) mikenski svijet nestaje pred invazijom Dorjana (12. stoljeće p.n.e.). Bjegunci su se sklanjali u Arkadiji, Attici i u Joniji, Dorjani napreduju u kontinentalnoj Grčkoj i na Peloponezu stvarajući režim gradova (noXia - polis) umjesto plemena (yevoa - genos), razvijajući posebnu mitologiju (o bogovima i herojima). Malo po malo nameću se gradovi: Sparta, oblik grada države s vojničkom organizacijom, kojoj uspijeva poslije Mesenijskih ratova1 pokoriti cijeli Peloponez; Atena, koja se usmjerava prema pomorskoj trgovini i političkim reformama (od tiranije ka demokraciji). Grčka se religija unificira i stvaraju se velika panhelenska svetišta. Trgovački gradovi (Korint, Korkyra, Kalcis i dr.) stvaraju diljem zapadnog Sredozemnog mora brojne kolonije, jednako kao i u Velikoj Grčkoj. Grčki se svijet proteže azijskom obalnom dijelu Egejskog mora i Helesponta, gdje se razvijaju cvatući gradovi: Milet, Sard i drugi. Perzija, postoje pokorila Grke iz Azije zaprijetila je europskoj Grčkoj. Atena preuzima vodstvo otpora i u Medijskim ratovima u 5. stoljeću p.n.e. otklanja perzijsku opasnost, preuzimajući hegemoniju nad grčkim svijetom (Konfederacija iz Delosa 478. g. p.n.e.), kada djeluju mnoštvo velikih ljudi koji su još i danas pojmom vrlina (Periklo, te mnoštvo drugih filozofa i mislioca kao Platon i dr.). Kolonijalno carstvo proteže se diljem Egejskog mora. Peloponeski ratovi (431-404) nastali iz rivalstva Sparte i Atene donose propast Sparte i njezine hegemonije (404-377), no nastavljaju se borbe, koje su Grčku tako oslabile, da ju je Filip II Makednoski, unatoč naporima Demostena, pokorio 338. g. Njegov sin Aleksandar Veliki (336-323) ruši Perzijsko carstvo. Aleksandar potom kreće u brojna osvajanja, ostavljajući posvuda gdje je prošao duboke tragove. Poslije smrti makedonskog osvajača, njegovi generali dijele njegovo carstvo (Seleukidi, Lagidi, i dr.). Formiraju se savezi, lige, za održanje grčke snage. Etolijska liga poziva Rimljane u pomoć. Ovi postupno prodiru u Grčku, prepuštenu anarhiji. Godine 148. p.n.e. Makedonija postaje rimskom provincijom, kojoj se 146. g. p.n.e. priključuje cijela Grčka. Propali pokušaj Mitridata, zauzeće Atene i Pireja pod vodstvom Sule (86. g. p.n.e.) odni jela je Grčkoj posljednje nade. Pod Augustom Grčka postaje Ahajska provincija, njezini filozofi, umjetnici i jezikoslovci daju Rimu grčki genij. Kršćanstvo prodire u Grčku u 1 stoljeću naše ere (n.e.). Godine 267 Atenu pljačkaju i razaraju Goti, 330. godine osniva se Konstantinopol, čime je označen kraj utjecaja Atene. Smrću Teodozija, Grčka postaje dijelom Istočnog Rimskog Carstva, godine 395. Grčka crkva slijedi Konstantinopol u prekidu s Rimom (1054). Ali u to vrijeme Muslimani već zauzimaju grčke teritorije (Kipar 746., Rodos 654., Kreta 961.). Bugari, Normani i Venecijanci rasparčavaju državu svatko za svoj račun. Potom, u vrijeme Križarskih vojna (XI-XIV) dolaze Latini, tek pošto su Bizantinci došli u priliku da ove uklone, dolazi do Otomanskih osvajanja. Od 1354. (zauzeće Galipolja) pa do 1461. (okupacija despotije Epira). Otomani provode nad stanovništvom težak teror. U Grčkoj dolazi često do pobuna, ali slobodu uspijeva dočekati tek u 19. stoljeću, nakon više godina okrutnog rata (opsada Misolongija 1826. g.) i zahvaljujući intervenciji Francuske, Engleske i Rusije (pomorska pobjeda kod Navarina 1827. g.). Te sile nameću sultanu mir u Drinopolju 1829. godine, kojim se Grčka proglašava autonomnom. Grčka, kojoj je nezavisnost 1832. prioznata od Otomana, proteže se na jug od zaljeva Volos (antički FTiiepsa na istoku i Arta (antička AuPpa^is) na zapadu. U tu državu uključen je Peloponez2, jonski otoci, Cikladi, Sporadi i Kreta´. Nova država dobija kralja bavarskog princa Otona I. (1833-1862), potom danskog princa Đuru I. (1863-1913). Rusko-turski rat koristi Grčka, koja mirom u Berlinu (1878) dobija dio Epira i Tesaliju. U Balkanskim ratovima 1912. i 1913. dobija Kretu, sjeverne Sporade, najveći dio Makedonije i preostali Epir. Godine 1917. Venizelos, uprkos protivljenju kralja Konstantina 1.(1913-1917) navješćuje rat na strani saveznika. Konstantin mora abdicirati u korist svojeg drugog sina, Aleksandra I. (1917-1920). Poslije pobjede dobija Trakiju (ugovorima u Neuilly 1919. i u Sevres 1920). Grčka, napavši Tursku, protivi se tim ugovorima 1920., pobijeđena 1923. napušta obalna područja u Maloj Aziji. Konstantin I., pozvan 1920. ponovno na prijestolje poslije smrti Aleksandra I., 1922. abdicira u korist Đure II. Godine 1924. proklamirana je republika. Otada je Grčka prepuštena ministarskim krizama i 1935. na prijestolje ponovno dolazi Đuro II. Napadnuta od Italije 1940. godine Grčka pobjedonosno pruža otpor, ali ju slijedeće 1941. godine okupiraju Nijemci. Godine 1944. zemlja je oslobođena, 1946. ponovno se vraća kralj Đuro II, kojega nasljeđuje njegov brat Pavle I. 1947. godine. Nastale nerede 1949. godi Antičko područje Peloponeza, Mesenijance su pokorili Spartanci u 8. stoljeću p.n.e. Meseniju je anektirao Rim 146. godine p.n.e. Morca, staro ime za Peloponez, poslije latinskog osvajanja 1205.. Kneževina Morea održala se do 1430. godine. Kreta, ant. ime Kandija (KavSia) od 4. milenija područje velike civilizacije. Knosos je doživio svoj vrhunac procvata u 2. mi-leniju prije Krista. Poslije 15. stoljeća prije Krista dolazi do opadanja. Rimljani zauzimaju Kretu 67. god p.n.e. , Muslimani ih smjenjuju 826. godine n.e., Bizant zauzima Kretu ponovno u 9. stoljeću, u 13. stoljeću postaje venecijansko uporište, a u 17. stoljeću dolazi pod vlast Otomana. Autonomna postaje 1898. godine, a priključena je Grčkoj 1913. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 15 <-- 15 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7- 8. CXXVI (2002). 367-390 ne suzbija vojska. Mirom u Parizu, potpisanom s Italijom, Grčka dobij a otoke Rodos i Dodekaneze, ali se status Cipra ne mijenja gdje nastaju sve veći nemiri na etničkoj podlozi. Godine 1964. kralja Pavla I. nasljeđuje njegov sin Konstantin II, koji odobrava vojni državni udar 1967., ali pod pritiskom opozicije u prosincu iste godine odlazi u progonstvo. Referendumom iza toga Grčka postaje republikom. Pristupom EU Grčka doživljava velik i ubrzan društveni i gospodarski razvoj. Geografija, geologija, klima i šumska flora Grčke. Bitna značajka grčkog krajobraza jest mnoštvo okomito izdignutih gorskih lanaca. Olimp, najviši brijeg u Grčkoj s visinom 2.918 m samo je 18 km udaljen od brijega Tajget sa 2.407 m i samo 12 km od morske obale. Brzi slijed visokih gora i geografski položaj između 34"48´11 "i 41°45´01 "stupnjeva sjeverne širine djeluju višestruko na promjenjive klimatske tipove i time posebno na najrazličitije vegetacijske oblike. Raspon seže od subtropskih, preko umjerenih do alpskih životnih oblika. Od preko 13 milijuna ha kopnene površine danas je još samo 2,5 milijuna ha (19 %) pod šumom. Pri srazmjerno visokom udjelu niskih šuma od oko 47 %, preostaje tek nešto više od polovice šumskih površina za veću proizvodnju drveta. Time je Grčka upućena na uvoz vrijednih drvnih proizvoda. Strma orografija i smjer gorskih lanaca igra bitnu ulogu na tvorbu klimatske slike, posebice pri raspodjeli oborina. Veliki gorski lanci protječu zemljom od NNW prema SSE4 i razdvajaju zemlju u dvije klimatski i biljnogeografski različite regije. Te planinske lance tvore planine Pindos, Agrapha, Tymphrestos, Panachaikon, te Parnon i Tayget na Peloponezu. Planinski lanci istočne Grčke jednako tako teku u smjeru sjeverjug (Vermion, Pieria, Olympos, Ossa, Mavrovounion. Sjeveroistočni planinski lanci dobijaju iz istočnih vjetrova kiše i stoga su vlažniji od zapadnih planina. Planine sjeverne Grčke (Voras, Paikon, Beles, Angistron i grupa Phalakron kao i Rhodopi) protežu se od istoka na zapad i time djeluju kao brana protiv hladnih sjevernih vjetrova. Klimatske posebnosti. Klima Grčke pretežito je obojana sredozemski, tj. kiše prevladavaju u proljeće i jesen uz istakunto ljetno razdoblje suše. Na temelju orografskog stanja obrazovali su se posebni klimatski tipovi, koji su razlogom za raširenost određenih šumskih i vegetacijskih tipova. Mariolopulos (1938)5 dijeli Grčku u pet klimatskih područja: a) Planinsko područje (planinska klima): Značajke su više oborina, veća zračna vlaga i hladno ljeto. Ovaj klimatski tip u izvjesnoj mjeri sličan je srednjeeuropskom. b) Područje sjevernogrčkog prostora (kontinentalna klima): Visoka kolebanja temperatura i izjednačene oborine skraćuju razdoblje suše. c) Područje jonskog prostora (maritimna klima) Godišnja temperaturna kolebanja iznose još samo 16-17 °C, vlaga zraka je viša, zime su relativno blage i bogate oborinama. d) Područje Egejskog prostora (kontinentalno-mediteranska klima): Hladniji i oborinama siromašniji tip od Jonskog. Godišnje temperature kreću se između 13,7 i 19 °C. e) Mediteranska klima južne Krete (slična polupustinjskoj klimi): Godišnja količina oborina leži između 200 i 250 mm koje su nepravilno raspodijeljene. U ljetu pada samo oko 10 mm kiše. Geologija. Na temelju jedinstvenog rada Renza, Philippsona i Kosmatopulosa´´ Grčku je moguće podi jeliti u 15 geološko-tektonskih prostora. Njih je moguće generalizirajući skupiti u pet geološko-petrografskih razdoblja7. a) Paleozojski kristalin: Zauzima najveći dio prostora sjeverne Grčke, Kyklade i velik dio Parnona, Kyllene i Taygetosa i u glavnoj masi sastoji se od gnajsa, tinjčeva škriljca i debelih slojeva mramora. b) Mezozojska kreda i dolomiti: nalaze se poput mrlja (vrhovi mnogih planina) u cijeloj Grčkoj. U potpunosti su zastupljeni trias, jura i kreda, ali i paleozojske krede8. c) Fliš9 (Flysch): jako je rasprostranjen najčešće u zapadnoj Grčkoj. Ovi sedimenti potječu većinom iz eo- i oligozena, rjeđe je to kredni flysch. Flysch dosiže često debljinu od nekoliko tisuća m. d) Neogen: horizontalno sedimentiran neogen izgrađuje grčki krajobraz na sjeverozapadnom Peloponezu, u Kassandri, Attici i Sera-Sidiokastron-Nigri ´ ti. Posebno veliko protezanje je u dolini Thessaloniki- Kilkis-Giannitsa. Sastoji se od pijesaka, gline, ilovače, pješčanog lapora i karonatnog sedimentnog stijenja. NNW = sjever-sjeverozapad (North-north-west; SSE - Jug-jugoistok (South-south-east, odn. njem. Sud-siid-Ost), Franc. Nord-nordouest; Sud-sud-orient) Mariolopulos, E., 1938., The climate of Greece, Athens Citirano po radu: Liatsikas, N., 1946., General Geotechnic Map of Greece Katakousinos, D., 1956., Der Boden, Thessaloniki (upotrijebljen radni prijevod s grčkog) Maravelikis, M., 1956., Abrisse der Gcologie, Thessaloniki (upotrijebljen radni prijevod s grčkog) Sedimenti nastali taloženjem pod pritiskom u udolinama prilikom nabiranja gorja, a sastoje se od slojevitih pješčenjačkih i kalcijkih grebenja |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 16 <-- 16 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 e) Magmatit: Rjeđi su i razasuti u malim mrljama po cijeloj Grčkoj. Pretežito se radi o plutonitu u obliku primjesa poput žila, stijenje lave je rjeđe. Tla. Već prema podlozi i klimi u Grčkoj su se stvorili sljedeći tipovi tala: a) Karboantna tla: sastoje se iz tvrdih krednih stijenja, dolomita i mramora koji će u toplim i suhljim područjima (submontana, euromediteranska i submediteranska) stvoriti različita crvena i crvenosmeđa tla: Terra rossa - crvena zemlja, crvenosmeđa mediteranska karbonatna tla. Reakcija tih tala, koja su najviše oblikovana kao ilovasta i glinenasta je s vrijednošću pH oko 7,5. Iz svih takvih tala pretežito rastu sastojine toplini sklone vrste četinjača kao alepski bor, pinus brutia, cupressus sem-pervirens, ali isto tako i zimzelene listače kao quercus ilex, kao i makija i garig kao vegetacijski oblici. S povećanjem visine iz istih takvih tala, pod hladnijim i vlažnijim prilikama (montane, subalpinske) stvaraju se rendicina (izmrvljena) i tla rendicine vrste. Iz vapnenastih stijenja i vapnom bo-gatih sedimenata isto će se tako, gotovo nezavisno o visinskom položaju stvoriti jednako tako rastresita tla koja općenito reagiraju alkalično s vrijednošću pH između 7 i 8,5. b) Metamorfne stijene i kristalinski škriljci. Najvažnije osnovno stijenje ove grupe su gnajs i tinjčev škriljac. Iz njih su se već prema visinama na kojima nadolaze razvila dva tipa tla: crvenosmeđe mediteransko tlo će u dubokim položajima stvoriti Ostryo- Carpinion (Cocciferetum). Na višim položajima te biljne zajednice i iz toga u montanom i subalpinskom pojasu stvorit će se tipična smeđa zemlja. Pretežite vrste tala su ilovasti pijesci do pjeskovite ilovače. Ova tla jače naginju eroziji. c) Tercijarni i kvartarni sedimenti. Iz njih se razvija crveno i crvenosmeđe mediteransko tlo. Ta se tla gotovo u potpunosti koriste za poljodjelstvo, jednako kao i aluvijalna tla. d) Flysch (Fliš). Iz njih nastala tla broje se tipu tala kisele smđe zemlje, djelomično pak i para-smeđoj zemlji. Na tim tlima rastu dobre sastojine hladnoći sklonih četinjača kao jela i crni bor. e) Magmatit. Već prema kemijskom sastavu iskonskog stijenja razvijaju se različita tla. Iz kiselog kamenja kao granit, sijeniti trahit, stvaraju se lagano slabo do jako kiselih bazama siromašnih tla, oligotropne smeđe zemlje. Nasuprot k tomu, nastaju iz bazičnog magmatitnog gabbra10, bazalta i peridotita bazno bogate, neutralne do slabo alkalične gline. Ta tla pripadaju eutrofhim" smeđim zemljištima. Iz praktičnih razloga ova su tla podijeljena u dvije šumske stanišne grupe: Stanišna grupa A: Vlažni do svježi stanišni tipovi, zauzimaju planinski prostor zemlje. Kao tip tla prevladava smeđa zemlja, kisela smeđa zemlja i djelimčno rendcini (rastresita tla). Tipovi tla tipične smeđe zemlje iz različitih silikatskih stijenja su pijesci do pješčanih glina; oni koji pak pripadaju para-smeđim tlima i rendcinima iz fliša i karbonatnih stijenja su ilovače i glinaste ilovače. Ta su staništa za naći u bioklimatskim tvorbama koje obuhvaćaju vegetacijsku zonu Fagetalia (Fagion moesiaceae i Abieton cephalonicae) Vaccinio- Picetalia (Pinion heldrechii i Vaccino-Piceiori) i Astragalo-Acantholimetalia12. Stanišna grupa (B): Od jako svježih do suhih (mijenjejuće suhih) tipova staništa. Ta stanišna grupa proširena je na nižim padinama, podnožjima visokih planina i djelomično u brežuljkastom području. Na tim staništima prevladava tipična smeđa zemlja i crvenosmeđe mediteransko tlo, koje se sastoji iz silikata i kremenih stijena, a djelomično iz karbonatnih stijena. Njihovi tipovi tla su najčešće pješčana do glinenasta ilovača. Vegetativne zajednice ovih staništa su ona hrasta medunca, Quercetalia pubescentis i posebna pod- zona Quercion confertae (hrasta sladuna). To su područja rasta Quercetum montanum, Tilio-Castanetum- Quercetum confertae na jako svježim tlima, na jako suhim do promjenjivo suhim staništima dolazi sub-zona Ostryo-Carpinion s više smještenim područjima rasta Carpinus orientalis, a djelomično Coccifero-Carpinetum. Stanišna karta većeg prostora koja prije svega obuhvaća produktivna staništa rasta13. Uobičajena suha šumska staništa euromediteranske begetacijske zone Quercetalia illicis i čistog Cocciferetum-a na toj karti još nisu uneseni. Šume, odnosno grmlje ovog velikog prostora pretežito se nalaze u blizini naseljenih područja i uglavnom služe za rekreaciju i ispašu. Reljef. Iz klasične Grčke poznato nam je daje problem bujica, uvjetovanih reljefom, bio poznat i vrlo akutan. U blizini grada Olympia (o^iLi7iv|/a), gdje su se održavale šprortske igre, izgrađeni su paralelni zidovi gorskog potoka Kladaos (KXaSaoa) da bi se prostori gdje su se održavala natjecanja zaštititi! od poplava i odrona. O opasnostima bujica i njihovim štetama govori i Platon. Radove obrane od bujica provode i Rimljani za vrijeme njihove vladavine Grčkom. 111 Granularno vulkansko-kristalinično stijenje, sastavljeno pretežito od labradorita i angita " Bogati prehrambenim sastojcima 12 Dafis, S., 1975., Vegetationsglicdcrung Griechenlands, u: Forste von Griechenland, Bd. 1, Geobot.Institut der Eidg. Tech. Hochschule, Zurich, Heft 55 " Mavromatis, G., Alexandris, S., 1984., Die Standortverhaltnisse der griechischen Walder; Landwirtschaftsministerium, Forstl. Versuchsanstallt von Thessaloniki |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 Površina Grčke od 131.990 km2 je 65,4 % brežuljkasta, brdovita, visokogorska i alpinska. Brežuljci i gorska područja sudjeluju s 54,4 %, gorska i visokogorska područja zauzimaju 10,5 %, a alpska područja 0,5 % od ukupne površine. U suvremenoj Grčkoj ozbiljnijim radovima na uređenju bujica i sprječavanju poplava i odrona prilazi se tek krajem 19. stoljeća od kada je učinjeno dosta, iako je to sve premalo da se spriječe štete koje nastaju na ogromnim površinama gotovo bez ikakvog ili sa siromašnim biljnim pokrivačem kao zaštitom. Prosječne godišnje padaline iznose negdje oko 800 mm. U brežuljkastim i brdovitim regijama pada npr. godišnje 760-1320 mm kiše, u gorju i visokim planinama 1320-2020 mm, a u dijelu sličnom alpinskom preko 2020 mm kiše godišnje. S rastućom nadmorskom visinom povećava se debljina sniježnog pokrivača i intenzitet kiša, odnosno olujna nevremena, dok temperatura zraka pada i klima je oštrija. Grčki prostor siromašan je vodom. Razlog tomu je neravnomjerna distribucija, precipitacija tijekom godine: tijekom ljetnih mjeseci na visinama vlada razdoblje koje je suho i toplo i nema dovoljno vode, kada je potreba za njom najveća, kako za piće, navodnjavanje, tako i za proizvodnju elektroenergije. Erozija je alarmantna. Prema istraživanjima Instituta za bujičarstvo14 vode svake godine odnose oko 86 milijuna m3 zemlje u doline, što odgovara otoku površine 35 km2 i 2,5 m dubine. Time i tako velike su površine učinjene neuporabivima i uzrokom brojnih katastrofalnih poplava. Druga značajka vodotoka u Grčkoj je neravnomjernost u količinama vode, posebno za ljudske potrebe. Tijekom olujna nevremena i obilnijim oborinama, bujicama i potocima teku goleme količine vode, dok su najveći dio tih vodotoka perenijalni, tj. bez vode ili uz minimum vodostaja tijekom sušnog razdoblja. Ilustrativan je primjer erozije u dolini Thessaloniki. Dolina s oko 1.200 km2 nastala je tijekom 2.500 godina taloženjem materijala u zaliv. Rijeke Axios, Aliakmon i Loudias godišnje su donosile i odlagale oko 16 milijuna nf´ materijala. U tom razdoblju naneseno je oko 41 mlrd m3 materijala, tako daje antiktni lučki grad Pella danas čak 30 km udaljen od morske obale. Zaliv Thessaloniki bilo je moguće spasiti samo uz ogromne melioracijske radove. Primjer kao gornji može se naći posvuda, na kopnu, otocima i Peloponezu. Sastav i drvna zaliha šuma. Gospodarski gledano prevladavaju šume panjače pred visokim i srednjim šumama, kako je to prikazano u tablici 2. Odbije li se od ukupne šumske površine 480 000 ha zimzelenih šikara - grmolike vegetacije i makije, ostaje šumska površina od dobrih 2 milijuna ha. Prosječna drvna zaliha obuhvaća oko 80 mVha kod četinjača i 40 mVha kod listača, a za ukupne šume prosjek je 62,4 mVha. Tekući prosječni prirast procijenjen je na 2,2 milijuna m3. To odgovara ukupnom prirastu od 4,4 milijuna m3, pri čemu godišnja uporaba iznosi 1,6 m3/ha ili 3,2 milijuna m3. Od toga je 0,58 milijuna m3 ili 18 % drvo za građevinarstvo, ostalo je industrijsko drvo (0,38 milijuna m3) i ogrjevno drvo15. Podjela po klasama drvne zalihe prikazana u tablici 3, pokazuje daje samo oko 12 % šumskih površina s prihvatljivom drvnom zalihom od 150 mVha. Iz ovih brojaka jasno proizlazi da su grčke šume siromašne drvnom zalihom i da je kakvoća drvne zalihe što se odražava iz ukupne uporabe vrlo malena. Razlog se može pripisati prijašnjim postupcima sa šumom, izloženost jakoj ispaši i ostalim servitutima, kao i činjenici daje preko polovice grčkih šuma gospodarskog oblika panjača, jedva da išta još kao uzrok leži i na staništu. Iz ovih brojki jasno proizlazi da ima velikih mogućnosti za kvalitativan i kvantitativan porast proizvodnosti i drvne zalihe i time podizanju vrijednosti šuma Grčke. Potom bi se kao cilj grčkog šumarstva glede raspoloživih šuma mogao definirati kako slijedi: Povećanje ukupne proizvodnje drveta a posebno kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje vrjednijih drvnih sortimenata zajedno s porastom zaštitne funkcije šuma. DERS, 1984, Bodenabtrag und -Ablagerung in Gricchenland am Bcispiel des Gebirgslandes und der Ebene von Thessaloniki, Interpravent, Villach Zacharia, Asterios; Papaevangelou, Evangelos, June 1994, Forests and Forestry in Greece, XVIth Session of the AFNC/EFC/NEFC Committee on Mediterranean Forestry Questions - Silva Mediterranea, Larnaca, Cyprus |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 18 <-- 18 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA 1 PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8. CXXV1 (2002). 367-390 Tablica 1. Raspored vrsta drveća i proizvodnja drveta u Grčkoj Table 1 The distribution of wood species and timber production in Grece Vrsta drveta - Wood species Površina ha Industrijsko drvo m3 Ogrjevno drvo t Area in ha Industrial timber m´ Fuel-wood t Sume mediteranskih četinjača Coniferous Mediterranean forests Alepski bor 330 000 7 807 Pinus brutia 127 000 40 103 Cypressus sempervirens 5 000 1 200 Planinske četinjače Mountainous conifers Abies cephalonica 325 000 164 401 195 203 Pinus nigra 140 000 130 063 Pinus silvestris, Picea alba, Pinus leucodermis, Pinus peuce 21 000 52 049 Ukupno - Total 946 600 (38,4 %) 396 723 195 203 Listopadne listače - Broadleaf Quercus sp. 746 400 25 360 823 011 Fagus sp. 215 000 225 456 234 653 Castanea vesca 17 000 14017 17913 Populus euramer 109 190 9 922 Ost. listače 83 000 15 769 93 133 Ukupno - Total 1 061 400 (43,0%) 389 792 1178 632 Zimzelene listače - Evergreen broadleaf (Periwinkle) Quercus cocci/era, Arbutus, Phyllirea i ost. 460 000 71 225 790 Sveukupno - Grand total 2 470 000 (100 %) 785 586 1600 625 Izvor - Source - Source - Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 1989., Die Standorts- u. Waldverhaltnisse Gricchenlands, AFZ (4) 1989:77-79 Tablica 2. Raspodjela šuma prema gospodarskim oblicima u Grčkoj Table 2 Distribution of forests according to sylvicultural treatments in Greece Četinjače - Conifers Listače - Brodaleaf Svega - Total % Hektara - Hektar Visoke šume -High forest 660 500 239 500 900 000 36,4 Srednje šume - Coppice with standards 288 100 127 900 416 000 16,8 Niska šuma - Coppice -1 154 400 1 154 000 46,8 Ukupno - Total 948 600 1 521 400 2 470 000 100,0 Izvor- Source - Source - Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 1989., Die Standorts- u. Waldverhaltnisse Griechenlands, AFZ (4) 1989:77-79 Tablica 3. Raspored klasa drvne zalihe Table 3 Distribution of standing timber classes mVha % ukupne šumske površine - % of the total forest area Šumsko zemljište neobraslo - Unstocked areas 12,0 0 - 50 50,8 50 - 100 17,7 100 - 150 7,8 150 - 200 5,6 200 - 250 2,7 250 - 300 2,0 >300 1,4 Izvor - Source - Source - Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 1989., Die Standorts- u. Waldvcrhaltnisse Gri-echenlands, AFZ (4) 1989:77-79 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 19 <-- 19 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA 1 PRERADE DRVA Šumarski list br. 7 8, CXXV1 (2002). 367-390 UPORABA ZEMLJIŠTA U GRČKOJ - Land use in Greece Ukupna površina Grčke iznosi 131.990 knr (13,2 milijuna ha, s oko 10,54 milijuna stanovnika). Uporaba tog zemljišta je kako slijedi: Tablica 4. Uporaba zemljišta u Grčkoj Table 4 Land use in Greece Kategorija uporabe - Land use Milijuna ha - Million ha % Obrađeno zemljište - Cultivated land 3,96 30,0 Sume - Forest 2,51 19,0 Ostalo obraslo zemljište (grmlje, makija, garig, pojedinačno drveće i si.) 3,24 24,5 Other land covered by vegeration (bush, maquis, garigue, isolated trees etc.) Pašnjaci - Meadows 2,49 18,9 Jezera, rijeke, močvare - Inland waters 0,31 2,3 Površine pod zgradama i ostalim objektima visoko i niskogradnje 0,47 3,6 Areas under buildings, roads, etc Neplodno zemljište (stijenje i si.) 0,22 1,7 Unproductive land area (rocks, etc) Ukupno - Total 13,20 100,0 Izvor: Glavna direkcija za šumarstvo, Min. poljoprivrede, Program za šumarstvo. 1976-80, Athens Pašnjaci Unutrašnje vode i močvare Meadows Površine pod zgradama Inland waters and marshes 18.9% Area under buildings etc. 2.3% 3.6% Ost. obraslo zemlj. Obrađeno zemljište Other covered land Cultivated land 24.5% 30.0% Neplodno zemljište Šume Unproductive land Forest 1.7% 19.0% Slika 1. Uporaba zemljišta u Grčkoj Figure 1 Land Use in Greece SUMOVLASNISTVO U GRČKOJ - Forest ownership in Greece Tablica 5. Distribucija šumoposjeda 2,5 milijuna ha šuma je kako slijedi: Table 5 Distribution of forest ownership of 2.5 million ha is as follows: Sumovlasnik - Forest owner % Država - State 66 Općine - Communities 12 Manastiri - Monasteries 4 Privatan šumoposjed - Private proprietorship 8 Ostali šumoposjednici* - Other owners 10 Ukupno - Total 100 * U kategoriju "ostali šumoposjednici" uključene su dobrotvorne ustanove, kooperativc i skupni šumoposjed (uz uključenje više od 3 pravne i/ili fizičke osobe). Distribucija šumoposjeda za površine klasificirane kao "ostale obrasle površine" slična je ovoj za šumske površine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 20 <-- 20 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 Tablica 6. Stanovništvo i klasifikacija zemljišta"´ Table 6 Population and land use classification Jed. mjere - Unit Broj - Number Pučanstvo (1964) - Population (1964) u 1000 10 050 Ukupna površina - Total area 1000 ha 13 199 Od toga kopnena površina, Land area 1000 ha 12 926 Unutrašnje vode - Inland waters 1000 ha 273 Sume i ostalo obraslo tlo - Forest and other wooded land 1000 ha 6 032 Poljoprivredno zemljište -Agricultural area 1000 ha 3964 Ostalo zemljište* - Other uses 1000 ha 2930 Tablica 7. Obraslo i neobraslo šumsko zemljište u Grčkoj Table 7 Covered and uncovered forest land in Greece Vrsta Jedinica mjere Količina Visoke šume - Hingh forest Obraslo šumsko tlo - Covered forest land Ukupno - Total 1000 ha 1305 Četinjače - Conifereous 1000 ha 966 Listače - Broadleaved 1000 ha 339 Neobraslo šumsko zemljište - Uncovered forest land Ukupno - Total 1000 ha Četinjače - Conifereous 1000 ha Listače - Broadleaved 1000 ha Panj ače i degradirane šume - Coppice and degraded forest land Obraslo šumsko tlo - Covered forest land Ukupno - Total 1000 ha 1208 Četinjače - Conifereous 1000 ha Listače - Broadleaved 1000 ha 1 208 Neobraslo šumsko zemljište - Uncovered forest land Ukupno - Total 1000 ha Četinjače - Conifereous 1000 ha Listače - Broadleaved 1000 ha NAČELA I CILJEVI GRČKE ŠUMARSKE POLITIKE Principles and aims of Greece´s forest policy Moguće ih je kao najvažnija nabrojati: Zaštita, očuvanje i podsticanje šumske flore i faune, Uvažavanje društvene uloge šuma i sprječavanje uključiv poribnjavanje posebno u planinskim vodotocima; špekulacija sa i oko šumskog zemljišta; Razvijanje svijesti o šumarstvu i bolje razumijevanOčuvanje okolišnih i krajobraznih funkcija je korisnosti šuma; nacionalnih šuma; Zaštita šuma protiv požara i ostalih opasnosti Gospodarenje državnim šumama i briga za šume ostalih tipova šumoposjeda. uključivši ilegalnu sječu; Zaštita tala i suzbijanje erozije, posebno u planinskim predjelima; UPRAVLJANJE SUMAMA - Forest administration Ministar poljoprivrede odgovoran je za šumarstvo. nom 1981. Šumarska služba se decentralizira i orgaNa temelju predsjedničkog dekreta izdanog u studenizira kako slijedi: Prema podacima iz knjige: The Forest Resources of the Temperate Zones, Vol. I. General Forest Resource Information, The UN-ECE/FAO 1990 Forest Resource Assessment, UN ECE/FAO, New York 1992 Tu spadaju pašnjaci, ps udo alpske zone, površine pokrivene zgradama, putovima, stijenje. Broj dan za "šume i ostalo obraslo tlo" treba promatrati kao procjenu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 21 <-- 21 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Središnja Šumarska služba sastoji se od sljedećih 10 odjela, svaki sa po 3 do 4 sekcije: 1) Planiranje i studije 2) Istraživanje, obučavanje i informatika 3) Šumarsko katastarsko snimanje 4) Kartiranje, izmjera šuma i klasifikacija zemljišta 5) Šumovlasništvo 6) Gospodarenje državnim šumama 7) Pošamljivanje i bujičarstvo u planinskim regijama 8) Lovno gospodarstvo, ribarstvo i šumski okoliš 9) Zaštita šuma i šumskog okoliša 10) Nedržavno šumarstvo K tom još pridolazi nezavisna sekcija za financije i računovodstvena služba. Centralna služba odgovorna je za: Tri šumarska istraživačka instituta (samo dva postoje) Centralno skladište šumskog sjemena Centralno skladište i radionica za kontrolu i održavanje mehaničke opreme. Regionalna šumarska služba sastoji se od: Šumarski inspektorat na međuprefekturnoj razini, njih ukupno 7, odgovorni su regionalni instrumenti Ministarstva poljoprivrede za razvoj šumarstva i provedbu šumarske politike unutar svoje jurisdikcije; Odjeli sa šumskim distriktima, njih ukupno 31, odŠumarski lis! br. 7-8. CXXV1 (2002). 367-390 govorni su za koordinaciju rada distrikta pod njihovom jurisdikcijom i za odobravanje decentraliziranih aktivnosti ostvarenih u distriktima; Odjeli bez šumskih distrikta, ukupno 24, imaju sve kompetencije šumarskog distrikta; Šumarski distrikt, ukupno njih 80, su ekskluzivne agencije za izvedbu projekata a isto su tako ovlaštene da odlučuju do izvjesne razine o mnoštvu decentraliziranih aktivnosti; Šumski uredi, ukupno njih 290, i stanice za čuvanje šuma, njih 1.113, uglavnom se bave zaštitom šuma. One imaju isto tako limitiranu ali važnu ulogu donošenja odluka pri opsluživanju seljaka; Odjeli za pošumljavanje, ukupno 3, su agencije za planiranje i izvođenje projekata ponovnog pošumljivanja. Imaju značajne ovlasti, a locirane su u Attica, Thessaloniki i Rodopi. Dekretom predsjednika 332/1983. završen je proces decentralizacije svih operativnih aktivnosti. Centralna služba ostaje međutim kao upravna agencija odgovorna za planiranje šumarske politike, pripremanje nacrta za zakone i zakonske odredbe, davanje uputa regionalnim službama, stvaranje dugoročnih programa i planova, financijska pitanja kako državnih, tako i privatnih šuma, uzimanje i distribucija personala, međunarodni aspekti šumarstva, priprema obrazovnih i informatičkih programa i konačno, vođenje relevantne statistike i ostalih infoemacija. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ŠUMARSKU POLITIKU Factors influencing the forest policy Glavni čimbenici su: Mjesto i klima: 70 % zemlje je planinsko i većina šuma nalazi se u planinama. Klima se kreće od kontinentalne na sjeveru i u središnjoj Grčkoj, do mediteranske na jugu i otocima; Vegetaciju je moguće podijeliti u pet zona i to: Euromediteranska vegetacijska zona (Quercetalia ilicis), Submediteranska vegetacijska zona (Quercetalia pubescens), Zona šuma bukve-jele i planinskih submediteranskih četinjača (Fagetalia), Formacije humidnih zapadnih planinskih padina (Vaccinio-Picetalia), Suha subalpinska zona (Astragalo-Acantho Limonetalia) Društveni, gospodarski i demografski uvjeti: Između 1920. i 1980. populacija je porasla za prosječno 1,1 % godišnje i dolazi do značajnog seljenja populacije iz planinskih regija u doline i gradove od kojih su neke praktički ostale bez pučanstva; Udio pučanstva aktivnog u poljoprivredi pao je od 44% u 1961. na 30% u 1981.; Između 1965. i 1983. društveni bruto proizvod poraso je 4,5 % godišnje, a per capita dohodak za 3,7 %; Tijekom posljednjih 15 godina došlo je do velikog razvoja u dolinama u proizvodnji hrane i ostalih poljoprivrednih i hortikulturnih kultura kao što je pamuk, cvijeće i voće, ovaj je razvoj pomagan mjerama komasacija i arondacija te izvedbom velikih projekata navodnjavanja; Stočarstvo i svinjarstvo se isto tako preselilo u doline i blizu gradova, s tim daje ovaj razvoj bio sporiji od proizvodnje poljoprivrednih kultura; Kozarstvo i ovčarstvo ostalo je u malim jedinicama, zaštita vegetacije od šteta nastalih brštenjem i od požara, stoga je gotovo nemoguća; Turizam se jako razvio uzduž obala i u naseljenijim regijama, no ne i u planinama; Skroman industrijski razvoj koji se odigrao, ograničenje na poljoprivredne regije. Ovi čimbenici, kombinirani s postojećim imovinskim problemima, stvorili su nepovoljne uvjete za razvoj šumarstva. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 22 <-- 22 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA l´RLGULD ŠUMARSTVA 1 PRI-.RADI- DRVA Šumarski list br. 7 -8, CXXVI (2002), 367-390 Tabliva 8. Šume i obraslo zemljište prema tipovima šuma i vrstama drveća u Grčkoj Table 8 Forest and land under tree cover by silvicultural treatment and tree species in Greece Sume i obraslo zemljište - Forest and land under tree cover Ukupno - Total Četinjače - Coniferous Listače - Broadleaved Sume - Forest Ukupno - Total Četinjače - Conuiferous Listače - Broadleaved Visoke šume - High forest Ukupno - Total Četinjače - Coniferous Listače - Broadleaved Panjače i ost. degrad. šume - Coppice & other degraded area Ukupno - Total Četinjače - Coniferous Listače - Broadleaved Tablica 9. Ostalo obraslo zemljište u Grčkoj Table 9 Other by tree covered land in Greece Vrsta - Species Ukupno - Total Ostalo obraslo zemljište - Oth. by tree covered land Ukupno - Total Četinjače - Coniferous Listače Broadleaved Površine s drvećem - Land under tree cover Ukupno - Total Četinjače - Coniferous Listače - Broadleaved Grmlje, šibljak, makija, garig - Shrub, maquis, garigue Ukupno - Total Četinjače - Coniferous Listače - Broadleaved Javne agencije nadležne za šumarsku politiku Jedna služba u Grčkoj, nadležna za primjenu šumarske politike i svih drugih djelatnosti spomenutih naprijed je Šumarska služba Ministarstva poljoprivrede. Zakonodavstvo Nema šumarske politike bez zakonske regulative, problem je u tome što u Grčkoj ima previše zakona tako da se osjeća potreba za kodifikacijom i osuvremenjivanjem. U tom smislu učinjen je pomak posljednjih godina, ali još nije poznato tko što treba činiti. Nacionalna šumarska politika i razvoj Šumarstvo u Grčkoj teži da zadovolji potrebe društva za proizvodima i uslugama na različite načine, kako slijedi: zaštita šuma i prirodnog okoliša općenito protiv požara, bolesti i šteta, koje čini čovjek; Jed. mjere - Unit 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha Jed. mjere - Unit 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha 1000 ha Broj - Number 6 032 1 072 4 960 2512 966 1 546 1 305 966 338 1 208 - 1 208 Broj - Number 3 520 105 3415 2 467 105 2 362 1 052 1 052 povećanju šumarske proizvodnje, posebice industrijskog drveta; povećanje proizvodnje ostalih proizvoda i usluga, posebno: ubrzanje radova smirivanja bujica, pridobivanje zemljišta i ostalih infrastrukturalnih radnji; stvaranje nužne infrastrukture kao što je pristup pučanstvu u rekreaciji u šumi; povećanje potencijala ispaše u šumama; zaštita i razvoj divljači, riba u gorskim vodotocima da bi se postigli prihodi od lova i ribolova; unapređenje gospodarskog i društvenog stanja populacije u gorju stvaranjem novih radnih mjesta i boljih radnih uvjeta. Radi postizanja tih ciljeva poduzeti su važni programi. Njih financiraju različiti nacionalni izvori, kao što su zajmovi iz Europske Investicijske Banke, Svjetske |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 23 <-- 23 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA banke i Fonda za rehabilitaciju Europskog savjeta. U novije vrijeme značajna sredstva pridolaze iz programa za regulaciju poljoprivrede EZ. U šumarstvo se ulijeva oko 1% sredstava državnog proračuna, te oko 3 % javnih investicija. Pravila koja čine sredstva za investicije u šumarstvu, ista su kao i za ostatak javnog sektora, i gotovo sva koristi Šumarska služba. Monetarna i porezna politika Porezi Primarni šumski proizvodi iz nedržavnih šuma predmetom su neposrednog oporezivanja. Porez se zove "Državni šumski porez" i plaćaju ga šumoposjednici kada dobiju dozvolu za sječu od lokalne regionalne šumarske službe. Porez je zasnovan na službenom cjeniku šumskih proizvoda. Službena lista i državni šumski porez utvrđuju se za svaku godinu predsjedničkim dekretom na prijedlog ministra poljoprivrede nakon dobijanja gledišta Tehničkog savjeta za šumarstvo. Cjenik označuje vrste primarnih šumskih proizvoda, zajedno s jediničnim mjerama, jediničnim cijenama, nabavnim ci-jenama (službenim) i Državni šumski porez, koji je određen postotkom nabavne cijene, kako slijedi: a) za tehničko drvo, koru i šumske sadnice b) ta drveni ugljen, ogrjevno drvo i grmlje c) za sve ostale proizvode (lišće, cvijeće, sjeme, itd.) Dodatno plaća se zemljišni porez na sve nedržavne šume. Cilj je da se djelomično pokriju troškovi nadzora. Taj je porez trenutno negdje oko 1 dr/ha/god na ukupnu posjedovanu površinu šume, uz uvjet da taj porez ne smije prijeći 1/12 potencijalnog godišnjeg prihoda procijenjenog na temelju cjenika. Razvoj nedržavnog šumarstva Do 1974. učinjeno je jako malo za razvoj privatnog šumoposjeda. Da bi se takav razvoj unaprijedio, uvedeni su podsticaji u 1974. godini za "gospodarsku podršku poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i proizvodnje ribarstva". Kao rezultat država daje subsidije na projekte u visini 40-60% predračunske svote projekta za sljedeće radove i materijale: ponovno pošumlj ivanje i rasadnici šumski putovi zaštita od požara mjere u lovnim područjima radovi na pašnjačkom gospodarenju izrada gospodarskih osnova nabavka strojeva i alata Kao metodu praćenja, Zakon br. 998 iz 1979. traži od šumoposjednika da poduzimaju mjere zaštite šuma, kao što su suzbijanje erozije, poplava, uspostavu protupožarnih zaštitnih pruga, itd. Ovi poslovi mogu biti poduzeti: Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390 I. po šumoposjednicima, u kojem slučaju sve troškove nadoknađuje država; II. po državi, u kojem slučaju šumoposjednik snosi polovicu troškova sve dok šuma gdje se radovi iz-vode ne proizvodi zadovoljavajući prihod, u kojem slučaju sav trošak snosi država. U odredbama istog zakona, šumoposjednici su obvezni da potroše 30% svojeg prihoda iz šumarstva na razvoj svojih šuma. Unatoč gornjim podsticajima i obvezama, razvoj šuma u privatnom šumoposjedu ostavlja još mnogo toga što bi trebalo poželjeti. Gospodarenje i zaštita šuma Bujice Preko 4 milijuna ha zemljišta djelomično je ili potpuno erodirano. Procjenjuje se da se svake godine po 1 km2 erodira oko 1.000 m3 materijala. Erozija bijaše toliko ozbiljna, da glavne mjere suzbijanja moraju biti prioritet. Umirivanje bujica obavlja Šumarska služba započela je 1932. godine u Grčkoj Makedoniji. Te mjere nadopunjavale su velik razvoj nizina te regije. Šumarska služba potrošila je 2,5 mlrd. drahmi između 1931. i 1983. (po cijenama 1970.) na suzbijanje bujica, tako daje sada oko 80.000 ha, tj. 20 % najgore pogođenog područja pod kontrolom17. Postoji sada i poseban projekt u programu javnih investicija za financiranje inžinjerskih i pošumljivačkih radova za umirenje bujica i gospodarenje slivnim područjima. Gospodarenje šumama Oko 38 % šuma su četinjače, a 62 % listače. Ukupan godišnji prirast je 4 milijuna m3. Prosječna drvna zaliha četinjača iznosi 112 mVha, a prosječan prirast 2,4 m3/ha/god. Prosječna drvna zaliha listača je oko 69 mVha s prirastom 2,1 mVha/god. Djelomično pošumljene površine i zimzelene šume listača proizvode dodatnih 0,43 milijuna mVgod. Između 1850. i 1950. šume su pretrpjele velika nerazumna korištenja i uništavanja. Obnova je započela prije 35 godina i obuhvaća različite mjere koje su spomenute. Šumska proizvodnja Potrajan prihod procjenjuje se na oko 3,6 milijuna m3 godišnje. Godišnje sječe su negdje oko 2,9 milijuna m3, od čega su 15% trupci, stupovi, radničko drvo i trupci za ljuštenje, dok je ostatak od 85 % ogrjev i celulozno drvo (za proizvodnju celuloze i iverja za iveraste ploče). Godišnja sječa manja je od potrajnog prihoda, djelomično stoga stoje tražnja za ogrjevnim drvom Kotoulas, D., 1989, Erosiosprobleme und Woldbachverbauung in Griechenland, AFZ 4/89, pp. 86-89 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 24 <-- 24 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA nedostatna, zatim što je gustoća putova u šumama, otvorenost, nedostatna, zatim stoga što su troškovi sječe i izvlačenja visoki, te stoga što nema dovoljne prerađivačke tražnje za tim šumskim proizvodima. Zaštita šuma Glavna opasnost su šumski požari, bespravna sječa i promjena uporabe zemljišta, ovo posljednje pose-bice u obalnim regijama i blizu gradova. Oko 63.000 ha šuma uništavaju svake godine šumski požari. Zaštita od požara i gašenje požara zaokuplja šumarsku službu, lokalnu populaciju, vojsku i civilno zrakoplovstvo. Nacionalna politika za zaštićena područja i rekreativne površine Prvo zaštićeno područje bijaše proglašeno 1938. godine. Politika izdvajanja i gospodarenja zaštićenim područjima regulirana je zakonom 996/79., koji čini dio šumarske legislative. U 1966. osnovan je odjel "Nacionalni parkovi i gajevi" pri Generalnom direktoratu za šume. 1970. potrošeno je 43 milijuna drahmi na kupovinu zemljišta i radove kao što su ograđivanje, pristupni putovi, itd. Na temelju Zakona 997/71. sada ima deset nacionalnih parkova, 19 autohtonih zaštićenih krajobraznih šuma (za čuvanje krajobraza i rekreaciju i 37 zaštićenih spomenika prirode) koji obuhvaćaju površine paleolitičke, geomorfološke i povijesne važnosti drveća te drveta, posebice botaničkog, fitogeografskog, estetskog ili povijesnog značenja. U novije vrijeme donesen je zakon u parkamentu za zaštitu ljudskog okoliša, ali dekreti koji bi ga osnažili još uvijek nisu doneseni u potpunosti. Odredbe koje bi regulirale rekreacijsku uporabu šuma donesene su tek nedavno. Unatoč toga, u posljednjih desetak godina, nekoliko stotina rekreacijskih područja je otvoreno diljem zemlje, najviše u Attici gdje prebiva više od trećine cjelokupnog pučanstva zemlje. Tu su prostori za piknik, šetne staze itd., radi omogućavanja, boravka na svježem zraku i promatranje životinjskog svijeta. Svakako da je daljnja namjera povećanje broja takvih mjesta. Lov i robolov U 1983. bijaše u Grčkoj preko 340.000 registriranih lovaca. Dok je broj lovaca stalno rastao, broj divljači je padao ne samo zbog ulova, već razaranjem biotopa, nerazumne uporabe pesticida, ilegalnog lova itd. Da bi se spriječile negativne tendencije, ustanovljeno je 558 područja lovozabrane na površini oko 850.000 ha. Dodatno, postoji dvadeset rasplodnih područja u kojima se razmnožava pernata divljač (fazani, jarebice, prepelice), te srne, zečevi, mufloni i kozorozi. Isto je tako oko 130.000 ha lovišta pod kontrolom. Glavni ciljevi su: zaštita i maksimalan razvoj populacije divljači, njihova razumna eksploatacija, uspostavljanje prirodne ravnoteže između flore i faune, unapređenje zimskog turizma i Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390 osiguranje dodatnih zarada populacije u regiji. U sektoru slatkovodnog ribarstva, osnovana su mrijestilišta pastrva, koja godišnje proizvode oko 500.000 pastrva, koje se ispuštaju u planinske potoke središnje i sjeverne Grčke. U Grčkoj ima 152 vodotoka s pastrvama, ukupne dužine 1.860 km. Pošumljavanje Moguće je razlikovati četiri kategorije pošumlji vanja: a) za gospodarsku proizvodnju drveta b) za zaštitne svrhe: sprječavanje erozija itd. c) ta rekreacijske i estetske svrhe d) za uzgajanje posebnih vrsta brprastućih vrsta u kratkim ophodnjama. Ukupno je pošumljeno oko 2 milijuna ha, a pošumljavanje se nastavlja s oko 4.000 ha svake godine, što je malo u odnosu na 5,5 milijuna ha površina djelomično pod pokrivačem drvenastih biljaka i pašnjaka koji bi bili pogodni za tu svrhu. Namjera je da se poveća stopa pošumljivanja na 25.000 do 30.000 ha godišnje. Nužan preduvjet za to bio bi u klasifikaciji planinskih zemljišta. Ispasišta i pašarenje Bitan pokušaj da se unaprijedi i gospodari ispasištima započeo je 1949. Posebna je pozornost usmjerena na radove kao što su pristupni putovi i osiguranje pitke vode za životinje, kao i gospodarenje ispasištima i zaštiti tla. Tablica 10. Površine upotrjebljene kao ispasišta svrstana su u sljedeće kategorije: Table 10 Areas classified as grazing are of following categories: Alpinski tereni -Alpine areas 400.000 ha Djelomično pošumljeni tereni 3,240.000 ha Partially unforested land Travnjaci - Meadows 1,520.000 ha Površine pokrivene grmljem 270.000 ha Areas covered by bush & shrub Tom još treba dodati preko 1 milijun ha šuma, gdje se nekontrolirano pašari. Prekomjerna ispaša ispasišta dovela je do osiromašenja vegetacije, smanjenja proizvodnje stočnog fonda i do osiromašenja tala na mnogim mjestima u zemlji. Odgovarajuće mjere unapređenja i ispravno gospodarenje moglo bi okrenuti smjer ovom negativnom kretanju. Država koja posjeduje 75 % ovakvih ispasišta prenijela je svoje pravo prihoda općinama gdje narod napasa svoju stoku besplatno. Iz tog razloga svatko ima pravo da rabi zemlju, ali nitko nije odgovoran za održavanje ovih površina. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 25 <-- 25 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 UPORABA SUMA I PRERADA DRVETA U GRČKOJ Organizacija rada i tehnika iskorištavanja U šumskom odjelu odnosno sastojini, bez obzira na vlasništvo, smije se sjeći tek ako je takav postupak predviđen i ako gaje odobrio ovlašteni šumarsk organ te ako je takav zahvat predviđen uređajnim elaboratom. U protivnom vodi se protiv počinitelja prekršajni postupak gonjenja. Prije početka u sastojini predviđenoj za sječu mora se izvršiti doznaka stabala, koju smije obaviti samo ovlašten šumarnik odgovarajuće akademske stručne spreme. Zbog šumskouzgojnog značaja zahvata, na ovakvu djelatnost se od šumske uprave polaže posebna vrijednost18. Sječu najčešće obavljaju šumarske radne udruge ili manje grupe šumskih radnika. U državnim šumama kao i u velikim šumposjedima sječa je do kraja osamdesetih u pravilu (70 do 90 %) obavljena u vlastitoj režiji šumoposjednika. Nakon stupanja na snagu zakona 1541/85 (čl. 74) i Predsjedničkog dekreta 126/86 sada dijelom u državnim šumama, kao i u ostalim javnim šumama sječu, izradu i prodaju šumskih proizvoda mora se prepustiti uz simboličnu zakupnu cijenu registriranim i ovlaštenim trgovačkim društvima. Ovakva odredba dočekana je s velikom zebnjom, budući da grčki šumski radnici raspolažu s ograničenim stručnim znanjem, a pored toga ovakva odredba može prouzročiti gospodarske promašaje, koji u pravilu dovode do devijacija na tržištu. Broj zaposlenih kreće se negdje oko 10-12.000 u gotovo oko 420 kooperativa s labavom organizacijskom povezanišću. Pri sječi i izradi poslovi se izvode u grupama 2-6 osoba. Još u nedavnoj prošlosti pri nepromišljenoj organizaciji posla i uslijed nestručnosti šumskih radnika dolazilo je, na žalost dolazi još uvijek iako u manjoj mjeri, do povreda na poslu, posebno pri obaranju i izvlačenju, iako se gotovo 80 % svih radova na iskorištavanju u Grčkoj provodi tijekom ljeta19. Šumski sortimenti izrađeni u vlastitoj režiji državne šumske uprave plaćani su akordno prema sortimen-tima. Tarifne vrijednosti nisu međutim bile rezultat bilo studija vremena niti posljedak statističkipouzdanih podataka20. Uslijed toga je dolazilo do iznad prosječnih nadnica posebice pri vrjednijim sortimentima, dok je u tanjim sortimentima to pak dovodilo do vrlo niskih zaslužbi radnika. To je bilo razlogom stvaranja nekoliko problema grčkog šumarstva: Upropaštavanje drveta uslijed nestručnog prikrajanja u kratke sortimente odnosno prostorno drvo: Odbijanje šumskih radnika da rade na iskorištavanju ili izradi tankih šumskih sortimenata; Smanjenje uporabne vrijednosti domaćih šumskih proizvoda što je dovodilo (i još uvijek dovodi) do povećanja potreba za uvozom visokovrijednih šumskih sortimenata. Tehnika iskorištavanja šuma pokazuje međutim napredak u odnosu na vrijeme prije tridesetak godina. Danas se obaranje i čišćenje od grana u potpunosti izvodi motornim pilama, a sjekira se koristi samo pri uklanjanju tankih grana ili izbojaka, odnosno pri okoravanju drveta četinjača. Zbog zanemarivanja ergonomskih načela dolazilo je i još uvijek dolazi do šteta zdravlju radnika. U Grčkoj je izvlačenje i iznošenje animalnom vučom ili iznošenjem dosta često iako se sve više rabe suvremeni strojevi kao npr. Timberjack, Unimog i drugi. Transport se odvija, od pomoćnih stovarišta do pretovara ili mjesta daljnje prerade kamionima, kojih je sve više opremljeno uređajima za utovar/istovar (forwarder). Uporaba suvremene opreme koja djeltvorno i rentabilno može zamijeniti primitivnije i učincima slabije metode zavisna je dakako o otvorenosti šuma21. Visokoproizvodne šume u Grčkoj pretežito rastu u visokom gorju. Spajanje tih šuma s javnom mrežom putova još uvijek predstavlja težak problem. To je za pripisati kako neujednačenoj i sporadičkoj distribuciji sastojina, tako i udaljenosti od javne mreže putova. To predstavlja velike investicije za izgradnju pristupnih putova zbog nepovoljnog reljefa, klimatskih prilika i sastava tala, visoke građevinske troškove. Šumski putovi Postojeća gustoća šumskih putova u Grčkoj donedavno je iznosila u prosjeku samo 5-6 m/ha. Prema planu u prvoj fazi na trebalo bi postići 12-15 m/ha, a u drugoj fazi na 20-25 m/ha. Oko 60 % izvlačenja oblog drva obavljalo se animalnom vučom od mjesta obaranja do šumskog puta, a preostalih 40 % mehaničkim sredstvima. Ogrjevno drvo malih dimenzija gotovo se isključivo iznosilo od mjesta izrade do šumskog puta životinjama. Posljednjih četiri desetljeća uspjelo je šumarskoj službi Grčke da sa stručnim osobljem i prema prilikama, malima sredstvima koja je u tu svrhu država stavila na raspolaganje, ostvari odgovarajuću vezu između javne putne mreže i po prihodima bogatijim šumama, tako daje veza sa gorskim šumskim područjima posta is Kraniotis, K., 1985, Verwaltung und Organisation der Forstbetricbe, NELE-Kavala " Haberle, S. 1961, Die representative Ermittlung des Zeitbedarfs als Grundlage einer Herlcitung von Vorgabezeiten fur Holzein-schlag , LFV, Bd. 12, Freiburg; Tsoumis, G., 1978, Die Ernte der Walderzeugnisse, 2. Aufl., Thessaloniki :" Efthymiou, P.N., 1973, Das Stiickmassegesetz beim Holzriicken mit Zugtieren im Gebirgswald, Forstarchiv 44( 10) pp. 209-216 21 Stergiadis, G.Ch., 1989, Problem der WalderschlieBung und Holzbringung in Griechenland, AFZ, 4/89 379 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 26 <-- 26 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA la mogućom. Godine 1983. Grčka je imala 14 142 km šumskih putova, s tim da se računa daje oko 2000. godine ta mreža narasla na oko 19-20.000 km. Prema studiji o otvaranju šuma u Grčkoj" potrebna dužina putne mreže šumskih putova morala bi iznositi 25.512 km. Kakvoća tih putova također je upitna, s obzirom daje još prije desetak godina 83 % svih tih šumskih putova bilo trećeg reda (zemljani putovi, dirty road) pasabilni samo u vrijeme bez precipitacija. Bilo kako bilo, napredak je, unatoč sporosti, ipak napredak, jer od sadašnje otvorenosti od oko 8m/ha treba još samo oko 2m/ha kako bi se dostigao nekakav optimum. Dakako, postojeće putove valja postupno pretvarati u svevremenski prohodni putovi, a to valja još pričekati. S više strana je nakon Drugog svjetskog rata pokušana racionalizacija u iskorištavanju šuma, koja se očitovala u ispitivanju uvođenja različitih postupaka, radi povećanja proizvodnosti rada. Malen uspjeh na praktično iskorištavanje kojeg su ti pokušaji dali, ima prije svega sljedeće razloge: Grčka državna šumska uprava ima kompleksne i djelomično suprotno uvjetovane probleme šumskih radova i iskorištavanja šuma kroz primitivnu primjenu sredstava rada (mehanizacija), koji se pokušavaju odvojeno racionalizirati. Kretanje ukupnog šumskogospodarskog događanja pokazalo se u posljednjih tridesetak godina jed-noznačno, pa mehanizacija predstavlja samo jednu od mnogobrojnih alternativa koje su nužne. Vodeći računa samo o njoj, nije moguće riješiti socijalne i gospodarske probleme iskorištavanja šuma. Svaka novost ili rješenje zahtijeva integriran uvid pri fazama planiranja, jednako kao i ostvarenje, kako bi cijeli sustav djelovao harmonično u svojoj cjelini, tj. da se kreira učinkovito od mjesta sječe do gotovog proizvoda. Današnje tendencije grčkog iskorištavanja šuma usmjeravaju se ka bitnom cilju - povećanju vrijednosnog iskorištenja drva, a to su: Iskrojavanje i izvlačenje neizrađenog drveta na veće dužine (8-12 m) ili pak izvlačenje čitavih stabala kod tanjeg drveta, čime se izbjegava iznošenje usitnjenih sortimenata prostornog drveta. Čišćenje od grana na mjestu sječe, a okoravanje na središnjem stovarištu, odnosno što je bolje, na stovarištu trupaca većih pilana. Mjerenje, sortiranje (optimiranje), prijem i prodaja šumskih sortimenata na stovarištu. Brže odvijanje prodaja drveta i poboljšana koordinacija između sječe i industrijskog oplemenjivanja. Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002). 367-390 Važan oblik korištenja nusproizvoda je smolarenje alepskog i brutia bora, koje predstavljaju oko 40 % svih šuma četinjača ili pak 12 % od ukupne šumske površine Grčke. Postupaka za dobijanje smole ima nekoliko, a smola predstavlja vrijednu industrijsku sirovinu. Godišnja proizvodnja kreće se oko 5.000 tona godišnje, nego što se dobivalo prije desetak godina. Razloga za to ima više. S jedne strane, smolarenje je skupo i zahtijeva puno radne snage koja više nije jeftina, s druge strane industrija stalno pronalazi supstitute. Ne treba izgubiti iz vida niti jaku konkurenciju (SAD, Kina, Mexico, Portugal). Isti, čak još brži pad u proizvodnji dogodio se i u Portugalu, uglavnom iz istih razloga2´. Valja napomenuti daje početkom pedesetih proizvodnja smole dosizala skoro 30.000 t godišnje. Oko 20 industrijskih postrojenja je zbog malenog iskorištenja prestalo s radom (stupanj korištenja 45-55 %), tako da ih je ostalo desetak, s daljom tendencijom odlaska s tržišta24. Valja upozoriti da se potrebe EZ za smolom procjenjuju na oko % milijuna tona, iz čega bi se moglo zaključiti da su rješenja oživljavanja smolarenja u mediteranskim zemljama (Portugal, Španjolska, djelomično Francuska i Italija, te posebno Grčka i Turska) moguća, iako za sada nema obećavajućih znakova da se išta djelotvornog dešava. Proizvodnja i uporaba drveta Stanje i proizvodni potencijal grčkih šuma odražava se u godišnjim količinama i kakvoći proizvodnje drveta. Siromašan prirast uvjetovan staništem (malena drvna zaliha po ha) istovremeno je kombinirana s čestim greškama drveta: malodrvnost, krivost, kvrgavost, usukanost, granatost, raspukline, deformacije rasta, oštećenja gljivicama i insektima kao i strana tijela (krhotine iz građanskog rata 1946-49). Širokim uzgojnim zahvatima posljednjih desetljeća stojeća drvna masa se dijelom znatno popravila. Ove negativne značajke prirodno su se odrazile na sortiranje i mogućnosti primjene proizvedenog drveta, kao stoje to prikazano u sljedećoj tablici. Nizak udio tehničkog drveta koji bi mogao biti upotrijebljen u dobroj kakvoći za iveraste ploče i ploče vlaknatice, kao i velika rasutost diljem 132.000 km2 koliko ima Grčka, daje predodžbu o mogućnostima primjene i sve težeg deficita drveta u Grčkoj Ukupna potrošnja drveta cijele Grčke kreće se između 5 i 6 milijuna m3 ekvivalenta oblog drveta, uključivši ogrijevno drvo. Značajan dio ove tražnje pokriva se uvozom među kojima uvoz iz Skandinavije piljene građe četinjača, celuloze i papira zauzimaju prvo mjesto. Iza toga slijedi uvoz oblovine tropskog drveta iz Afrike, stoje ilustrirano sljedećim tablicama i slikama. 2: Stergiadis, G.Ch., 1986, Grundlagcn dcr Walderschliefiung in Gricchenland, Forstarchiv Jg. 57. H3, pp 108-111 23 Sabadi, R., 2001., Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL 1-2, CXXV 24 Efthymiou, P.N., 1977., Harznutzung in Griechenland, Min. Fortsabt., Vortrag, Athen; Papadopulos, I.,Tsiforos, I., 1985., The industries of resin products in Greece, u: Kavouras, P. (Ed) Forest industries, Strategy study, Thessaloniki 380 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 27 <-- 27 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), .567-390 Tablica 11. Grčka: Raspodjela najvažnijih vrsta drveća Table 11 Greece: Distribution of most important tree species Udio u ukupnoj Udio u ukupnoj Udio tehničkog Udio ogrjevnog površini šuma prizvodnji drveta drveta drveta Vrsta drveta - Tree species Share in total forest area Share in total timber Share of industrial Share of production roundwood fuelwood % % % % Jela i smreka - Fir and spruce 13 15 57 43 Bijeli i crni bor- Scots and Austrian pine 6 13 59 41 Alepski i brucia bor-Alleepo and Brutia pine 12 7 50 50 Hrast 26 32 3 97 Bukva 8 23 47 53 Zimzelene listače - Evegreen broadleaved 15 3 1 99 Ukupno - Total 80 93 34 66 Izvor - Source: Efthymiou, P.N., 1989, Forsnutzung u. Holzverwertung in Griechenland, AFZ 4/1989, pp. 93-96 I 1 Potrošnja pilanskih i furnirskih trupaca Proizvodnja piljene građe Proizvodnja furnira Consumption of saw- and veneer logs Production of sawnwood Production of veneers o o o c o o II i—J 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Slika 2. Grčka: Kretanje potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca i proizvodnja piljene grade i furnira u 1000 m! Figure 2 Greece: The development of consumption of saw- & veneeriogs, and production of sawnwood and veneers in 1000 m3 o__ 3 N V < o o o — = c n If g 3 80 81 82 83 84 85 87 88 89 90 92 93 95 96 97 Slika 3. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene građe četinjača Figure 3 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of coniferous sawnwood |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 28 <-- 28 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002). 367-390 Proizvodnja Uvoz Izvoz Domaća potrošnja Production Imports Exports Apparent consumption - 100 80 E g If (.i) -- 40 a. N m < J* = - 20 ,+ -20 -40 Slika 4. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje šperploča u 1 000 m3 Figure 4 Greece: The development of production, imports, exports and apparent domestic consumption of ply-wood in 1 000 m´ Proizvodnja Uvoz Izvoz Domaća potrošnja Production Imports Exports Apparent consumption Slika 5. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje iverastih ploča u 1 000 m! Figure 5 Greece: The development of production, imports, exports and apparent consumption of particle board in 1 000 m´ Proizvodnja Uvoz Izvoz Domaća potrošnja Production Imports Exports Apparent consumption 100 T 180 a. — = i If 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Slika 6. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča vlaknatica u 1000 m3 Figure 6 Greece: The development of production, imports, exports and apparent consumption of wooden fibreboard in 1000 m3 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 29 <-- 29 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002), 367-390 GRČKA INDUSTRIJA DRVA Industrijska prerada i obrada drveta razvila se polodržavni posjed. Nakon rata 1940-49 dolazi do brze izvicom pedesetih godina. Prije toga postojala su samo gradnje grčke industrije drveta, posebice u vremenu od primitivna oruđa kojima se radilo u nepristupačnim pla1955. do 1980. Istovremen zamah građevinske djelatninskim krajevima. Prva "moderna" pilana s jednom linosti, industrijalizacija, povećanje standarda življenja i nijom jarmače osnovana je na temelju projekta A. povećanje dohodaka širih slojeva pučanstva samo je Oekonomoupoulosa, profesora iz Thessaloniki, 1937. ubrzalo taj razvoj. godine u sveučilišnoj šumi Petuli u Pindos gorju, kao Tablica 12. Grčka: Pregled kapaciteta za proizvodnju celuloze - Zrakosuho u 1 000 t/god Table 12 Greece: Pulp capacity survey - Air dry in 1000 t/annually 93 94 95 96 97 98 99 Ukupno drvna celuloza za papir i karton - Wooden pulp for paper and paperboard 25 25 25 26 28 30 30 Celuloza od drugih vlakana za papir i karton - Pulp of other fibre for paper and board 150 150 150 155 160 160 160 Celuloza od slame - Pulp of straw 10 10 10 12 15 15 15 Celuloza od ost. vlakana - Pulp of other fibre 140 140 140 143 145 145 145 Izvor — Source: FAO, 2000: Pulp and paper capacities, Rome Tablica 13. Grčka: Kapaciteti za proizvodnju papira i kartona u 1000 t/god zrakosuho Table 13 Greece: Paper and paperboard capacities in 1000 t/y air dry 93 94 95 96 97 98 99 Ukupno papir i karton - Total paper and paperboard 750 750 750 770 800 850 850 Novinski papir - Newsprint 9 9 9 9 10 10 10 Ost.pisaći i tisk. papir - Other printing and writing paper 125 125 125 128 133 142 142 Ostali papir i karton - Other paper and paperboard 616 616 616 633 657 698 698 Papir za domaćinstva i huigijenski papiri - Household and sanitary papers 247 247 247 254 263 280 280 Papir za zamatanje i pakiranje - Wraping and packaging paper 325 325 325 334 347 368 368 Ostali papiri i kartoni - Other papaer and papaerboard 44 44 44 45 47 50 50 Izvor- Source: FAO, 2000: Pulp and paper capacities. Rome Tablica 14. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca u 1.000 m3 Table 14 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of sawlogs and veneerlogs in 1,000 m3 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Trupci za piljenje i furnir ukupno - Sawlogs and veneerlogs total in 1,000 m3 Proizvodnja - Production 407 583 615 446 407 445 482 445 524 482 546 555 605 465 508 389 467 467 Uvoz - Imports 347 257 145 210 191 157 229 213 275 276 278 278 Izvoz - Exports -1 -1 -1 -3 -3 -12 -19 -19 Domaća potrošnja 754 840 759 656 598 601 710 655 796 746 805 814 605 465 508 389 467 467 Domestic consumption Trupci četinjača za piljenje i furnir - Sawlogs & veneer logs coniferous in 1,000 m3 Domestic consumption Proizvodnja - Production 267 331 308 273 265 292 310 302 309 264 302 315 344 335 371 242 282 282 Uvoz - Imports 50 24 65 49 43 42 33 53 80 85 86 86 Izvoz - Exports -4 -8 -8 Domaća potrošnja 317 355 373 322 308 334 343 355 389 345 380 393 344 335 371 242 282 262 Trupci listača za piljenje i furnir - Broadleaved sawlogs & veneerlogs in 1000 m3 Proizvodnja - Production 140 252 307 173 142 153 172 143 215 218 244 240 271 130 137 147 185 185 Uvoz - Imports 297 233 81 161 148 115 196 160 195 191 192 192 Izvoz - Exports -1 -1 -3 -3 -8 -11 -11 Domaća potrošnja 437 485 388 334 290 267 367 300 407 401 425 421 271 130 137 147 185 185 Domestic consumption Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 383 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 30 <-- 30 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 Tablica 15. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene grade u 1.000 m3 Table 15 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of sawnwood in 1,000 m3 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Piljena grada ukupno u 1 000 m3 - Sawnwood total in 1,000 m3 Proizvodnja - Production 380 350 363 323 321 305 454 428 410 417 355 360 337 337 337 337 337 337 Uvoz- Imports 545 384 351 387 355 385 432 522 414 622 593 593 595 360 395 205 466 775 Izvoz - Exports -4 -2 -12 -4 -6 -3 -2 -3 -3 -15 -22 -22 -30 -12 -8 -21 -10 -32 Domaća potrošnja 921 732 702 706 670 687 884 947 821 1024 926 931 902 685 724 521 793 080 Domestic consumption Piljena grada četinjača u 1 000 m3 - Coniferous sawnwood in 1,000 m3 Proizvodnja - Production 205 222 178 191 191 200 290 201 180 187 185 190 210 210 210 210 210 210 Uvoz - Imports 493 367 327 359 328 354 377 473 376 546 523 523 472 345 375 189 411 620 Izvoz - Exports -2 -1 -1 -3 -6 -2 -1 -1 -9 Domaća potrošnja 698 589 505 550 519 554 667 674 556 731 707 712 679 549 583 398 620 821 Domestic consumption ´iljena građa listača u 1 000 m3 - Broadleaved sawnwood in 1,000 m3 r Proizvodnja - Production 175 128 185 132 130 105 164 227 230 230 170 170 127 127 127 127 127 127 Uvoz - Imports 51 17 24 28 27 31 55 49 38 76 70 70 74 15 20 16 55 155 Izvoz - Exports -4 -2 -11 -4 -6 -3 -2 -3 -3 -13 -21 -21 -27 -7 -6 -20 -9 -23 Domaća potrošnja 222 143 198 156 152 133 217 273 265 293 219 219 174 135 141 123 173 259 Domestic consumption Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 Tablica 16. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča u 1.000 m3 Table 16 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of wood based panels in 1,000 m3 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Listovi furnira u 1 000 m3 - Veneer sheet s in 1 000 m3 Domestic consumption Proizvodnja - Production 14 11 10 12 12 20 20 20 20 20 20 20 8 8 8 8 8 8 Uvoz- Imports 1 1 1 2 2 2 3 2 4 5 5 6 13 3 9 11 9 Izvoz - Exports -1 -1 -7 -3 -2 -3 -3 -3 0 -2 -1 0 -1 Domaća potrošnja Domestic consumption 14 11 11 13 13 22 22 16 19 22 22 22 11 21 9 16 19 16 Šperploče - Plywood Proizvodnja - Production 69 69 47 52 97 80 95 70 95 90 98 87 70 70 70 70 70 70 Uvoz - Imports 2 1 2 2 3 3 3 5 6 10 13 13 15 2 3 4 9 13 Izvoz - Exports -23 -9 -17 -23 -23 -21 -25 -19 -19 -16 -24 -24 -26 Domaća potrošnja 48 61 32 31 77 62 73 56 82 84 87 76 29 72 73 74 79 83 Iveraste ploče u 1 000 m3 - Particle boar i in 1000 m3 Proizvodnja - Production 288 298 288 289 270 270 280 270 289 270 275 300 250 250 250 250 250 250 Uvoz - Imports 2 2 1 2 10 25 25 30 30 45 61 61 67 39 28 25 47 71 Izvoz - Exports -5 -17 -15 -17 -17 -10 -17 -14 -27 -25 -15 -15 -21 -7 -15 -26 -18 -42 Domaća potrošnja 285 283 274 274 263 285 288 286 292 290 321 346 296 282 263 249 279 279 Domestic consumption Ploče vlaknatice u 1 000 m3 - Fibreboarc 1 in 1 000 m3 Proizvodnja - Production 17 20 18 18 18 18 18 18 18 18 12 30 30 35 35 35 35 35 Uvoz - Imports 6 4 10 14 53 52 84 145 62 72 119 119 133 75 94 61 85 107 Izvoz - Exports -19 -5 -1 -1 -2 -19 Domaća potrošnja 23 24 28 32 71 70 102 163 80 90 131 149 144 105 128 95 118 123 Domestic consumption Izvor- Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 384 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 31 <-- 31 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 Tablica 17. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje celuloze i papira u 1.000 t Table 17 Greece: The development of produetion, imports, exports and domestic consumption of pulp and paper in ,000 t 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Celuloza iz drveta 1 0001 - Wood pulp in 1 000 t Proizvodnja - Production 28 22 21 15 15 17 18 18 55 50 50 50 50 25 25 25 25 25 Uvoz - Imports 92 82 112 143 137 141 177 179 133 168 147 147 117 76 89 110 85 139 Izvoz - Exports Domaća potrošnja 120 104 133 158 152 158 195 197 188 218 197 1976 101 114 135 110 164 Domestic consumption Mehanička celuloza 1 0001 - Mechanical pulp 1 000 t Proizvodnja - Production 28 22 21 15 15 17 18 18 55 50 50 50 50 25 25 25 25 25 Uvoz - Imports 8 10 12 25 15 15 22 10 3 6 3 3 2 2 Izvoz - Exports Domaća potrošnja 36 32 33 40 30 32 40 28 58 56 53 53 27 25 25 25 25 Domestic consumption Polukemijska celuloza u 1 000 t - Semi-chemical pulp in 1 000 t Proizvodnja- Production Uvoz-Imports 23 21 30 33 25 41 25 25 2 1 1 3 2 4 3 3 3 Izvoz - Exports Domaća potrošnja 18 23 21 30 33 25 41 25 25 2 1 1 3 2 4 3 3 3 Domestic consumption Kemijska celuloza u 1 000 t - Chemical wood pulp in 1 000 t Proizvodnja - Production Uvoz - Imports 66 49 77 81 81 82 92 104 75 122 123 123 108 67 80 93 67 121 Izvoz - Exports Domaća potrošnja 66 49 77 81 81 82 92 104 75 122 123 123 108 67 80 93 67 121 Domestic consumption Celuloza od ostalih vlakanaca u 1 000 t - Other fibre pulp in 1 00001 Proizvodnja Production 38 13 6 6 6 6 8 8 10 6 2 2 2 2 2 2 2 2 Uvoz - Imports 4 1 1 1 2 3 2 1 1 1 3 3 2 Izvoz - Exports Domaća potrošnja Domestic consumption 42 14 7 7 8 9 10 9 11 7 5 5 4 2 2 2 2 2 Stari papir u 1 0001 - Recovered paper in 1 000 t Proizvodnja Production 180 180 175 175 175 175 175 Uvoz - Imports 17 9 20 6 13 9 9 zvoz Exports -10 -12 -21 -5 -5 -5 Domaća potrošnja Domestic consumption 197 179 183 160 183 179 179 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 Nakon očigledne ekspanzije i osnutka novih, najm\ Izvoza praktično nema, dok je uvoz, većinom tručešće malih pogona u području pilana i blanjaonica u paca listača značajan, uglavnom veći od polovice poprvih petnaestak godina naftna kriza dovodi do smatrošnje, posebno u listača. njenja broja takvih poduzeća. Od 1971. g. poduzeća iz Potrošnja piljene grade u Grčkoj dosegla je 1997. domene pilanarstva i blanjaonica unutar deset godina, godine 1,1 milijuna m3, od čega je piljena grada četidolazi do pada njihova broja na samo 643. Tome je u njača 821 tisuću m3 (od čega je 620 tisuća m3 uvoz), prvome redu pridonijelo to stoje ta industrija imala nedok je potrošnja piljene grade listača oko 260 tisuća m3 riješene strukturalne probleme, primitivnu organizaci( od čega je preko polovice iz uvoza). ju i silno slabu konkurentsku sposobnost, unatoč nastoDo odgovarajućeg napretka došlo je međutim u osjanjima države da carinskom zaštitom tu industriju talim industrijama drvnih poluproizvoda. Tako je pospašava u toj fazi njezina razvoja. dignuta industrija drvnih ploča, posebno šperploča i Proizvodnja furnirskih i pilanskih trupaca u Grčkoj, iverastih ploča. Industrija furnira proizvodi godišnje zbog sastava šuma, izrazito je niska, oko 0,5 milijuna oko 8.000 m3 furnira, što pokriva negdje oko Vi domaće |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 32 <-- 32 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA 1 PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 Tablica 18. Grčka: Kretanje proizvodn je, uvoza, izvoza i d( )mać< ; potrošnje papira u 1.000 t Table 18 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of paper in 1,000 t 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 Papir i karton ukupno u 1 000 t - Paper and paperboard total in 1 000 t Proizvodnja - Production 307 287 266 277 294 282 283 280 282 282 359 359 387 750 750 750 750 750 Uvoz - Imports 160 174 207 221 210 212 214 242 256 446 463 463 339 376 366 195 251 539 Izvoz - Exports -44 -43 -42 -17 -21 -26 -21 -24 -26 -63 -56 -56 -25 -23 -21 -28 -25 -30 Domaća potrošnja 423 418 431 481 483 468 476 498 512 665 766 766 701 .103 1095 917 976 1259 Domestic consumption Novinski papir u 1 000 t - Newsprint in 1 000 t Proizvodnja - Production 9 5 6 15 15 12 11 8 10 10 10 10 20 9 9 9 9 9 Uvoz - Imports 40 50 52 62 66 69 59 81 87 91 89 89 38 60 60 35 44 97 Izvoz - Exports -8 -4 -1 -2 --2 -1 -3 -1 -4 -4 -4 -1 -1 -3 -3 -2 Domaća potrošnja Domestic consumption 41 51 57 75 81 79 69 86 96 97 95 95 57 68 69 41 50 104 Pisaći i tiskarski papir u 1 000 t - Printing and writing paper in 1 000 t Proizvodnja - Production 80 74 72 53 70 70 62 62 62 62 75 75 76 125 125 125 125 125 Uvoz - Imports 43 26 54 50 50 46 37 45 69 86 87 87 122 139 119 53 82 218 Izvoz - Exports -28 -23 -26 -2 -3 -3 -5 -7 -3 -7 -3 -3 -1 -2 -1 -3 -1 -2 Domaća potrošnja Domestic consumption 95 77 100 101 117 113 94 100 128 141 159 159 187 262 243 175 206 340 Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri u 1 0001 - Household-sanitary papers in 1 000 t Proizvodnja Production 85 85 80 85 85 85 85 102 102 117 247 247 247 247 247 Uvoz - Imports 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 4 4 Izvoz - Exports -9 -8 -8 -22 -20 -20 -8 -6 -6 -6 -10 -10 Domaća potrošnja Domestic consumption 85 85 80 77 78 78 64 83 83 110 242 242 242 241 241 Papir za zamatanje i pakiranje u 1 000 t - Wrapping and packaging paper in 1 000 t Proizvodnja - Production 83 83 80 85 85 85 85 152 152 117 325 325 325 325 325 Uvoz - Imports 100 100 84 125 140 140 50 50 52 29 36 36 Izvoz - Exports -19 -13 -14 -14 -17 -11 -22 Domaća potrošnja Domestic consumption 83 83 80 185 185 169 210 292 273 154 361 361 337 350 339 Ostali papir i karton u 1 000 t - Other paper and paperboard in 1 000 t Proizvodnja - Production 41 41 40 40 40 40 40 20 20 57 44 44 44 44 44 Uvoz - Imports 17 15 15 144 147 147 127 127 135 76 84 185 Izvoz - Exports -5 -5 -5 --4 -4 -2 -1 Domaća potrošnja Domestic consumption 41 41 40 52 50 50 184 163 163 182 170 179 120 128 229 Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32 potrošnje, koja se namiruje uvozom. Izvoz furnira, masla devedesetih godina, što je podmirivano uvozom. hom egzota iz trupaca uvezenih iz afričkih zemalja goVelikim dijelom su to MDF ploče. tovo daje zanemariv (godišnje oko 0-3.000 m3). Paralelno oplemenjivanje određenih domaćih drv Industrija šperploča pokriva domaćom proizvodnih sortimenata namijenjenih daljnjoj preradi, npr. vinjom potrebe, uz izvoz koji je u količinama od oko 15-šeslojne šperploče i furnirske ploče s umecima srednjih 26.000 m3 tekao do 1992., od kada je gotovo prestao. U slojeva (iz topolovine), kao i opskrba industrije namjeindustriji šperploča udio utrošenih furnira potječe iz štaja visokovrijednim proizvodima, zahtijevaju poveuvoza (okume, limba itd.). ćan uvoz stranih vrsta drveta. Industrija iverastih ploča podmiruje domaće potreGrčka nema vlastite proizvodnje polukemijske i kebe koje se kreću negdje oko 250-300.000 m3 godišnje. I mijske celuloze, proizvodi samo mehaničku celulozu i u ovom slučaju kao sirovina koristi se drvo za iveranje to do 25.000 t, iako je početkom devedesetih proizvodili pak iverje iz uvoza u visokom postotku udjela. nja dostizala čak 50. tisuća tona godišnje. Poslije 1994. Ploče vlaknatice proizvode se u Grčkoj u kapacitesvela na prosjek od oko 25 tisuća tona godišnje, kakav tima do oko 35.000 mVgod. Potrošnja je izrazito poraje bio uglavnom, uz spomenute izuzetke, oko tridese |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 33 <-- 33 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA tak tisuća tona. I u ovom slučaju u mehaničkoj celulozi priličan udio je iz uvezenog drva. Proizvodnja celuloze iz ostalih (nedrvnih) vlakana pala je od četrdesetak tisuća tona godišnje krajem osamdesetih, na svega oko dvije tisuće t/god. Potrošnja starog papira kreće se u količini od oko 160-200 tisuća tona godišnje, s tim daje udio uvoza u potrošnji negdje oko 5-6 %. Potrošnja papira i kartona znakovito je porasla u razdoblju od dvadesetak godina, od 423 tisuće tona godišnje 1980., na 1.259 tisuća tona 1997. godine, postigavši potrošnju po stanovniku godišnje od čak 118 kg, stoje, ako je potrošnja papira objektivnim mjerilom visine standarda života i civilizacijske razine, vrlo visok i pokazuje daje Grčka, poput Portugala i Irske, itekako prosperirala pridruživši se Europskoj Uniji. Industrija kućnog, kuhinjskog i vrtnog pokućstva doživjela je u Grčkoj velik uspon u pogledu broja no Šumarski list br. 7-8. CXXV1 (2002), 367-390 voosnovanih poduzeća (s 1-3 zaposlenih). Ukupan prihod ove branše se u razdoblju od 1960-1980. značajno povećao, a povećanje se nastavilo poslije, posebno s vrlo živom građevinskom djelatnošću. Uslijed strukturalnih problema i ukidanja carina unutar EZ dolazi u ovom području do značajnih struk-turalnih promjena. Europska konkurencija prisiljava grčke proizvođače da se prilagode novim uvjetima konkurencije. Grčki proizvođači namještaja moraju računati s činjenicom da, kada se radi o drvetu, za kvalitetnu proizvodnju trebaju uvoziti drvne sirovine. To rade međutim i drugi. U Grčkoj je za uklapanje u nove uvjete prijeko potrebno što prije napustiti mediteransku opuštenost i posao i poslovanje shvatiti ozbiljno. Prvi se rezultati već osjećaju, iako neki autori tvrde da taj proces teče presporo. Prvom zadaćom finalne i ostale industrije drveta u Grčkoj ostaje strukturalna i poslovna prilagodba standardima EU. SPOREDNI ŠUMSKI PROIZVODI Pašarenje je u Grčkoj još uvijek neobično važan izvor dohotka za velik broj stanovnika koji žive na selu, a izvjestan dio kućanstava čak je još dijelom na razini naturalne privrede, iako se broj takvih kućanstva rapidno smanjuje i uskoro će nestati. Napori da se smanji broj koza, koje brstom onemogućavaju regeneraciju šuma, nisu barem do danas dali neke hvalevrijedne rezultate. Godine 1985. iz ispasišta proizvedeno je 143.600 tona ovčijeg i 106.860 tona kozjeg mlijeka. Deset godina kasnije iz istog izvora proizvedeno je 165.720 tona ovčijeg i 117.984 tona kozjeg mlijeka, radi se dakle o porastu. Kozjeg mesa proizvedeno je 1985. godine 11.630 tona, a 1995. 12.160 tona. Ovčijeg mesa proizvedeno je 1985. 21.250 tona, a 21.440 tona 1995. Proizvodnja ovčije vune ovaca sa ispasišta koje pripada šumskom zemljištu je oko 2.000 tona godišnje, dok se godišnje preoizvodi negdje preko 1,6 milijuna ko-mada koža stoke sitnog zuba. U razdoblju od 10 godina porasla je proizvodnja meda za oko 40 % (1985: 8.320 tona; 1995: 11.550 tona). Proizvodnja božičnih drvci povećana je u razdoblju 1985-95 sa 70.000 ana 95.000 komada. Povećala se i proizvodnja korjena vrijeska (Erica arborea) i njegov izvoz (za proizvodnju lula) i to od 1.164 tone na 3.642 tona. Politika razvoja nacionalne drvne industrije Pilanski kapaciteti i kapaciteti proizvodnje iverastih ploča ne samo da su preveliki za domaću i izvoznu tražnju, već su opremljeni zastarjelom opremom, što sve rezultira niskom proizvodnošću. Stvaranje tzv. kooperativnih jedinica za proizvodnju drveta trebao je biti prvim korakom za poboljšanje stanja. Događa se nešto slično razvoju u Hrvatskoj od njezinog oslobođenja, iako je cijeli razvoj prerade drveta u Hrvatskoj stalno obilježen neprekidnim kartelizacijama i monopolima. U pogledu standardizacije učinjen je neznatan pomak, zbog nedostatka interesa. Razvila su se odgovarajuća poduzeća za preradu drveta najbolje kakvoće, ali ne i drveta inferiorne kakvoće ili malenih dimenzija. Samo oko 40 % pilanskih ostataka upotrebljava se u proizvodnji celuloze i iverastih ploča. Sadašnje mogućnosti za nov razvoj su ograničene, ali su tri velika postrojenja podignule od strane ruralne kooperative unutar okvira poljoprivredne politike. Gdje god se grade nove industrije, moraju se istovremeno poduzeti i sve mjere zaštite okoliša. Marketing Državne šume. U najvećem broju državnih šuma Šumarska služba obavlja sječu i izvlačenje do šumskih putova u vlastitoj režiji, gdje se drvo prodaje na aukcijama, a mali postotak se prerađuje u državnim industrijama, dok se treći, isto tako malen dio, prodaje uz cijene koštanja zadrugama. U manje važnim državnim šumama sječa i prodaja se sporazumno predaje zadrugama na temelju fiksnih cjenovnika. Šumske zadruge ili to drvo prerađuju u vlastitim pogonima, ili ga prodaju na tržištu aukci-jama ili neposrednim sporazumima i pregovorima. Nedržavne šume. Privatni šumoposjednici mogu raditi sa svojim proizvodima što žele. Zadruge i općine obvezne su po zakonu da na prodaju nude stojeće drvo ili ga izrađenog isporučuju na pomoćno stovarište šumskog puta na temelju fiksnih cjenika. Proizvodi iz šuma pripadajućih zadrugama ili manastorima prodaju se na slobodnom tržištu ili licitacijama ili pak neposrednim pregovorima. Opskrba primarnih potrošača. Velike industrije općenito nabavljaju svoje sirovine neposredno kod onih koji ih uzgajaju, odnosno proizvode. Mala indu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 34 <-- 34 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA strija s druge strane, kupuje preko trgovaca, iako i oni mogu bez zapreka sudjelovati u aukcijama zbog toga što su na tim aukcijama ponuđene količine podijeljene u malene lotove. Ogrjevno drvo kupuje se uobičajeno od trgovaca. Dugoročni ugovori između isporučitelja i prerađivačke industrije su rijetki. Zaposlenost. Zaposleni u šumarstvu, kojih je 2,3 % od ukupno zaposlenih u zemlji, imaju isti tretman kao i svi zaposleni u drugim gospodarskim i negospodarskim oblastima. U nadležnosti Ministarstva rada su škole za izobrazbu i usavršavanje za sve gospodarske oblasti, Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390 uključivši šumarstvo. Privatne šumske industrije zapošljavaju pak prema vlastitim načelima. Uzimanje u državnu službu u šumarstvu podložno je jedinstvenim pravilima u cijeloj zemlji za sve sektore gospodarstva. Regionalna šumarska služba zapošljava radnike u šumi, gdje je najveći dio sezonskog karaktera i to nakon pribavljanja odobrenja od nadležne prefekture. Šumarska služba poduzima posebne programe za nezaposlene, ali je najveći dio ipak organiziran u okvirima Ministarstva rada. ŠUMARSKA IZOBRAZBA I ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U GRČKOJ25 Osnove grčke znanosti o prirodi i šumarstvu mogu se pratiti sve do vremena procvata antičke Grčke. Mnogobrojna opažanja i opise s uvjerljivom pronicljivošču i sigurnošću sakupljeni su u radovima Platona, Aristotela, Teofrasta i Pliniusa. Neka znanja iz šumarske botanike, uzgajanja šuma i poznavanja drveta izneseni u radovima Teofrasta, primijenjuju se još i danas u suvremenoj šumarskoj znanosti. Raspad antičke Grčke bacio je snažno unazad šumarska istraživanja, gospodarenje i izobrazbu preko 2000 godina. Tek početkom dvadesetog stoljeća započelo se na temelju iskustava srednjeeuropskog gospodarenja šumama, razvijati vlastitu svijest o šumi, stoje krenulo zajedno s osnutkom, odnosno intenzijikacijom samostalnog znanstvenog istraživanja i samostalne šumarske izobrazbe. Danas Grčka ima Šumarski fakultet na Aristoteles Sveučilištu u Thessaloniki; dva istraživačka centra u Ateni i Vassilika/Thessaloniki, kao i tri više stručne škole za šumarstvo. Obvezno školovanje u Grčkoj sastoji se od šest godina osnovnog školovanja, nakon kojega slijede tri godine gimnazije. Iza toga upisuju se tri godine visoke škole, pa potom tek školovanje na sveučilištu. Škola za šumarstvo i prirodni okoliš na Sveučilištu u Thessaloniki daje diplomsko obrazovanje, a traje pet godina. Postoje tri tehničke obrazovne ustanove koje školuju polaznike u trogodišnjem trajanju. Pristup kako na sveučilište, tako i u te ustanove dopušten je nakon uspješnog završetka visoke škole. Čuvari šuma školuju se u posebnim školama tijeko nastave koja traje 2-3 mjeseca. Šumarska služba određuje o zahtjevima prijema u te škole, u koje je uključena završena osnovna škola (6 god) ili nekog drugog adekvatnog obrazovanja. Već duže vrijeme radi se na osnivanju četiri šumar ska stručno-izobrazbena centra u okvirima općeg sustava školovanja u zemlji. Razvoj sveučilišne nastave. Nakon oslobođenja južne Grčke od turske okupacije oko 1830. g. nastao je u mnogim upravnim i zemaljsko-gospodarskim disciplinama ozbiljan manjak stručnog osoblja. Uprava šuma pripadala je više desetljeća Ministarstvu financija, pri čemu je jedva koji činovnik ili namještenik u području šumarskih područja rada, imao šumskogospodarsku izobrazbu. 1847. kao prvi, u Njemačkoj sveučilišno izobraženi šumarnici E. Origenis i P. Balsamakis,30 godina poslije N. Chloros (1878) i K. Samios (1892) postaju namještenici u Šumarskom odjelu. Između 1898. i 1905. osam daljih diplomiranih građevinskih inženjera poslano je na studij u Njemačku i u Beč. To je početak osamostaljenja i ojačanja gospodarenja šumama. Već je 1887. na Visokoj Nacionalnoj Tehničkoj školi u Ateni (EMP) prof. N. Chloro s održao prva predavanja o "Općem nauku o šumama", "Nauku o bujičarstvu" i "Čvrstoći drveta". Prema Zakonu 893/1917. osnovan je prvi vlastiti Šumarski fakultet kao odjel EMP-a. On je privremeno stajao pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede. Spomenuti šumarnici, koji su studirali ili su promovirani u njemačkom govornom području, postali su prvim profesorima šumarskih disciplina i pronosili su i širili osnove njemačkih šumarskih znanosti u Grčku. Oni su ostavili velik utjecaj, koji se osjeća i danas. Nakon deset godina šumarski odjel premješten je na ondašnje novoosnovano sjevemogrčko "Sveučilište Aristoteles Thessaloniki", i time je smješten u središte grčkog šumarstva. Ponovno je 60 diplomanata Atenskog sveučilišta otišlo na fakultete u Njemačku ili Austriju, da bi se specijalizirali u novim strukovnim disciplinama. Tako je nastao šumarski odsjek Poljoprivre- Dr. Paul N. Efthymiou, Forstliche Ausbildung und Forschung in Griechenland, FVA Thessaloniki, Allgemcine Forst Zeitschrift, No 4/28. Januar 1989; Aristoteles Universitat, 1985., Studien-Fiihrer der Abt. f. Forstwissenschaft u. Nat. Umwelt, Thessaloniki; Ockonomopoulos, 1967., Der Universitatsforst Pertuli und die Entwicklung einer aktiven Forstwirtschaft in Griechenland, For-starchiv 38(11/12)pp. 278-83; Rubner, H., 1965., Griechischer Geist und forstliches Wissen, Allgem. Forst-u. Jagdzeitung 136(6)pp. 135-44 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 35 <-- 35 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002), 367-390 dno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Solunu, koji je s vremenom postao središtem izbobrazbe s visokokvalificiranim nastavnim osobljem. U tu svrhu odobren je prijenos dvaju državnih šumskih objekata na Sveučilište i to šuma Petuli/Pindos s 3.300 ha jelovih šuma i Taxiarchis/Chalkidiki hrast/bukva miješane šume površine 6.000 ha., koje su uz ogromno osobno zalaganje i dalekovidnost nekih profesora (P. Kontos , A. Oekonompoulos) stvoreni kao objekti za izvrsne terenske vježbe. Između 1917. do 1985. na Šumarskom fakultetu diplomiralo je 1.745 inženjera šumarstva, a doktoriralo ih je 16. U školskoj godini 1985/86 upisano je ukupno 797 studenata šumarstva, gdje od 1983. svako godište obuhvaća 200 do 250 studenata. Odjel za "Šumskogospodarski i prirodan okoliš", kako se on zove danas, s dva daljnja odjela za poljo-privredu i veterinarsku medicinu, čini fakultet za "Geotehničke znanosti". U ljeto 1982. grčki je parla-ment donio "Okvirni visokoškolski zakon" (1268/1982) koji omogućuje duboku reformu studija, koja je u drugim oblastima bila već provedena. Prijašnji instituti i katedre šumskogospodarskog odjela objedinjeni su u pet sektora: 1. Šumarska proizvodnja, zaštita šuma i prirodni okoliš; 2. Planinsko pašarenje i lovno gospodarstvo; 3. Planiranje i razvoj prirodnih izvora; 4. Šumarsko tehnički radovi i bujičarstvo; 5. Uporaba šuma i tehnologija drveta. Svaki od sektora vođen je skupštinom. Najviši organ odlučivanja odjela je generalna skupština, u kojoj sudjeluju sve interesne grupe, dakle i studenti s 50 % broja profesora, s pravom glasa. Studij obuhvaća sve discipline šumarstva i prerade drveta kao i njegu okoliša, u usporedbi s njemačkim planom nastave, proširen je za nekoliko disciplina. Studij traje deset semestara. Svaki srudent mora slušati ukupno 262 nastavne jedinice (semstralne tjedne sate) za obvezne i izborne predmete, nakon čega polaže ispite. Unutar tih nastavnih jedinica uračunavaju se 45 jedinica za praksu i 20 za diplomski rad. Iako se apsolventi označavaju kao "opći praktičari - generalisti), teži se u sektorskom području ka produbljivanju izvjesne grube specijalizacije. Za čistu šumarsku djelatnost šumskogospodarskog odjela u Solunu na raspolaganju je sljedeći personal: i. 32 profesora za različite stupnjeve; ii. 22 znanstvena asistenta (diplomirani šumarnici) iii. 25 upravnih činovnika i režijskog osoblja. Vrijedno je primijetiti da su gotovo svi profesori promovirani u Zapadnoj Europi ili SAD, odnosno da su ondje specijalizirali. Pojedini profesori su na temelju njihovih dostignuća međunarodno priznati pri drugim sveučilištima i međunarodnim gremijima (IUFRO, IAWAitd.). Prostornim proširenjem fakulteta omogućio se studij većem broju studenata, u skladu s potrebama prakse i znanosti. Izobrazba srednjeg šumarsko tehničkog kadra Prva grčka šumarska škola za izobrazbu lugara (tehničara) i čuvara šuma osnovana je u Vytini u Arkadiji 1896. godine uz pomoć danskih šumarnika. Desetljeće poslije, osnovana je druga šumarska škola u Ayia/Larissa. Apsolventi tih šumarskih škola su samoprijegorno od početka stoljeća i s velikim zalaganjem pridonijeli zazvoju grčkog šumarstva. Odprije dvadesetak godina došlo je do promjene. Prijašnje šumarske škole ne rade više pod nadzorom i brigom državne šumske uprave (Ministarstvo poljoprivrede) već su pod Ministarstvom kulture. U okviru okvirnog zakona stručnih škola postoje danas tri visoke šumarske škole /T.E.I.) u Drama-i, Kardits-i i Karpenisio- i. Tamošnja izobrazba obuhvaća šest semestara, njezine apsolvente najčešće zapošljava državna šumska uprava. Još nedavno vladala je oskudica za šumarskim čivonicima-tehničarima, odnosno šumarničkih tehnologa, kako se nazivaju u Grčkoj, koja je prebrođena, pa se uslijed toga morao uvesti na sveučilištu, kao i u stručnim školama, numerus clausus pri imatrikulaciji. Izobrazba čuvara šuma i šumskih radnika. Nasuprot višoj i visokoškolskoj izobrazbi za niže šumarsko osoblje ne postoji sistematska obuka.Cuvari šuma stječu svoja temeljna znanja tijekom specijaliziranog tečaja kojeg održavaju iskusni šumarnici. Ovakvo kvalificiranje traje između osam do 12 tjedana, a od kandidata zahtijeva iskustvo u šumskim radovima, kao i prethodno devetgodišnje osnovno školovanje. Od 1956. prof. Oekonomopoulos je u sveučilišnom objektu Petuli u planinama Pindosa osnovao školu za radništvo u šumarstvu. U tu svrhu su u prvim godinama pozivani stručni radnici i specijalisti iz Njemačke i Austrije. Nažalost, za daljnji nastavak ove krasne ideje nije bilo sluha, budući da u državnim i komunalnim šumama nema stalno zaposlenog osoblja. Od prestanka rada te institucije, održavani su samo kratki tečajevi za stjecanje kvalifikacija. Istraživanja u šumarstvu i preradi drveta. Prof H. Rubner nastanak europskog šumarstva velikim dijelom svodi na pristup i ideje značajne za grčke filozofe prirode. Suvremena Grčka morala je nasuprot tomu, uslijed novostvorenih promjena u šumarstvu (degradacija šuma i tala, erozija) početi sa znanstvenim istraživanjima od samog početka. Nakon osnutka Šumarskog fakulteta u Ateni započela su i primijenjena istraživanja. Zakonski je bilo omogućeno da se na vlastitu odgovornost poduzimaju istraživanja kako bi pro |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 našli odgovori za probleme. Tako je došlo do osnutka provizornih ureda za istraživanja. Nakon 2. svjetskog rata državna je uprava načinila dva značajna koraka unaprijed: osnovala je 1946 Šumarski fakultet u Ateni, a 1962. prvo kao podružnicu, potom osamostaljen Šumarski fakultet u Solunu. Istraživanja na Sveučilištu. Nastavno osoblje šumarske Visoke škole u Solunu pravovremeno je uočio značaj šumarske istraživačke djelatnosti kao posljedicu grčkih šumarskih i društvenih prilika. Time se steklo bogatstvo saznanja o šumarstvu Grčke, koje služi kao ishodište za nova istraživanja i saznanja. Šumarska istraživanja na Sveučilštu Aristoteles usredotočuju se u prvom redu na sve grane šumarstva i prerade drveta kao i njegu krajobraza i ljudskog okoliša koja su promicana sljedećim dinamičnim prednostima: Raspolažući s visoko obrazovanim nastavnim i istraživačkim kadrom od preko 50 znanstvenika; Integrira svih pedesetak tisuća studenata Sveučilišta u Thessaloniki, svih struka na intenzivnu razmjenu misli i saznanja; Iskorištavajući postdiplomski studij i doktorske radove za izradu novih ideja i perspektiva kod mladih, motiviranih šumarnika; Imajući još k tomu na raspolaganju dva uzorita šumarska objekta s kojima gospodari Sveučilište i gdje se ispituje novi razvoj u praktično primjenjivim uvjetima. Svakako da pri takvim usmjerenjima i zamislima, praktično odvijanje nastavnog i znanstvenog te prak tičnog rada ne teče prema originalnim i idealnim zamislima, najveći broj problema su dakako ljudi, što se rješava od prilike do prilike, kao uostalom svugdje. Šumarska istraživanja Istraživanja u šumarstvu potpadaju pod Ministarstvo poljoprivrede i izvodi ga Instituti za šumarska istraživanja u Ateni i Solunu. O predmetima istraživanja sporazumijevaju se istraživački instituti i sekcije Centralne službe, od kojih je jedna odgovorna za koordinaciju i financiranje. Cilj šumarskih istraživanja je pomoć u ostvarenju ciljeva šumarske politike. Izvjesna istraživanja provodi i Škola šumarstva i nacionalnig izvora na Sveučilištu u Solunu (Thessaloniki). Svi rezultati istraživanja objavljuju se u ediciji "ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA" od kojih godišnje izlazi 2-6 brojeva, ovisno o postignutim rezultatima istraživanja. Edicije se dijele besplatno svim šumarskim službama i najvažnijim bibliotekama diljem zemlje. Velik broj primjeraka distribuira se inozemnim bibliotekama i sveučilištima. Međunarodna suradnja Glavni cilj nacionalne politike međunarodne suradnje u šumarskom sektoru je formulacija i primjena opće politike EZ-a djelotvorne zaštite i razvoja šuma Zajednice. Glavni cilj kontakata sa zemljama izvan EZ je razmjena znanja, tehnologije i iskustava. Veze glede tehničke pomoći razvijene su s FAO, OECD i ECE. Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo narodnog gospodarstva zajednički su odgovorni za sve naprijed spomenute eksterne veze šumarstva. SUMMARY: Greece belongs to the poorer members of the Union of Fifteen, EU. Predominantly mediterranean coun-try, forestry of Greece, due to the shape of its territorry, relief and its geography, but particularly due to its history, is among most sick branches of the national economy of this country, which faciliated aces-sibilty by its long littoral, being the craddle od the European civilization. Greece was the incessant bat-tleground and clearing, including forest fires, is most heavier struck by erosion. On such eroded soil to the poor population nothing was left, in everyday´s struggle for life, but to use the soil as it was, having no means for meliorations or protection. Forestry and forest industries of Greece in the national economy represent only 0.15 % forestry) and 1.17 % (forest industries). Taken into account the actual situation, the only thing obviously left to the state was to maintain, from the market aspect, impossible situation of market failures (e.g. in forest utilization, timber sales to the industry, etc.), which prevented any significant progress in the near fu-ture. Adding the huge danger from forest fires, in the realtive comparison the heaviest among all Medi-terranean European countries, it was to expected that Greece for the significant number of decades was to remain dependent upon imports of wood and its products. Being without reasources of its own, with so little experience towards growing market standards regarding quality and other trading requirements, Greece will be forced to get through painful restructuring, already accomplished by countries such as Portugal, Spain and Ireland. Key wo rds: Geographical and relief characteristics -Distribution of forests Production and consump-tion of forest and wood products — Forest policy |