DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 21 <-- 21 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Središnja Šumarska služba sastoji se od sljedećih 10 odjela, svaki sa po 3 do 4 sekcije: 1) Planiranje i studije 2) Istraživanje, obučavanje i informatika 3) Šumarsko katastarsko snimanje 4) Kartiranje, izmjera šuma i klasifikacija zemljišta 5) Šumovlasništvo 6) Gospodarenje državnim šumama 7) Pošamljivanje i bujičarstvo u planinskim regijama 8) Lovno gospodarstvo, ribarstvo i šumski okoliš 9) Zaštita šuma i šumskog okoliša 10) Nedržavno šumarstvo K tom još pridolazi nezavisna sekcija za financije i računovodstvena služba. Centralna služba odgovorna je za: Tri šumarska istraživačka instituta (samo dva postoje) Centralno skladište šumskog sjemena Centralno skladište i radionica za kontrolu i održavanje mehaničke opreme. Regionalna šumarska služba sastoji se od: Šumarski inspektorat na međuprefekturnoj razini, njih ukupno 7, odgovorni su regionalni instrumenti Ministarstva poljoprivrede za razvoj šumarstva i provedbu šumarske politike unutar svoje jurisdikcije; Odjeli sa šumskim distriktima, njih ukupno 31, odŠumarski lis! br. 7-8. CXXV1 (2002). 367-390 govorni su za koordinaciju rada distrikta pod njihovom jurisdikcijom i za odobravanje decentraliziranih aktivnosti ostvarenih u distriktima; Odjeli bez šumskih distrikta, ukupno 24, imaju sve kompetencije šumarskog distrikta; Šumarski distrikt, ukupno njih 80, su ekskluzivne agencije za izvedbu projekata a isto su tako ovlaštene da odlučuju do izvjesne razine o mnoštvu decentraliziranih aktivnosti; Šumski uredi, ukupno njih 290, i stanice za čuvanje šuma, njih 1.113, uglavnom se bave zaštitom šuma. One imaju isto tako limitiranu ali važnu ulogu donošenja odluka pri opsluživanju seljaka; Odjeli za pošumljavanje, ukupno 3, su agencije za planiranje i izvođenje projekata ponovnog pošumljivanja. Imaju značajne ovlasti, a locirane su u Attica, Thessaloniki i Rodopi. Dekretom predsjednika 332/1983. završen je proces decentralizacije svih operativnih aktivnosti. Centralna služba ostaje međutim kao upravna agencija odgovorna za planiranje šumarske politike, pripremanje nacrta za zakone i zakonske odredbe, davanje uputa regionalnim službama, stvaranje dugoročnih programa i planova, financijska pitanja kako državnih, tako i privatnih šuma, uzimanje i distribucija personala, međunarodni aspekti šumarstva, priprema obrazovnih i informatičkih programa i konačno, vođenje relevantne statistike i ostalih infoemacija. ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ŠUMARSKU POLITIKU Factors influencing the forest policy Glavni čimbenici su: Mjesto i klima: 70 % zemlje je planinsko i većina šuma nalazi se u planinama. Klima se kreće od kontinentalne na sjeveru i u središnjoj Grčkoj, do mediteranske na jugu i otocima; Vegetaciju je moguće podijeliti u pet zona i to: Euromediteranska vegetacijska zona (Quercetalia ilicis), Submediteranska vegetacijska zona (Quercetalia pubescens), Zona šuma bukve-jele i planinskih submediteranskih četinjača (Fagetalia), Formacije humidnih zapadnih planinskih padina (Vaccinio-Picetalia), Suha subalpinska zona (Astragalo-Acantho Limonetalia) Društveni, gospodarski i demografski uvjeti: Između 1920. i 1980. populacija je porasla za prosječno 1,1 % godišnje i dolazi do značajnog seljenja populacije iz planinskih regija u doline i gradove od kojih su neke praktički ostale bez pučanstva; Udio pučanstva aktivnog u poljoprivredi pao je od 44% u 1961. na 30% u 1981.; Između 1965. i 1983. društveni bruto proizvod poraso je 4,5 % godišnje, a per capita dohodak za 3,7 %; Tijekom posljednjih 15 godina došlo je do velikog razvoja u dolinama u proizvodnji hrane i ostalih poljoprivrednih i hortikulturnih kultura kao što je pamuk, cvijeće i voće, ovaj je razvoj pomagan mjerama komasacija i arondacija te izvedbom velikih projekata navodnjavanja; Stočarstvo i svinjarstvo se isto tako preselilo u doline i blizu gradova, s tim daje ovaj razvoj bio sporiji od proizvodnje poljoprivrednih kultura; Kozarstvo i ovčarstvo ostalo je u malim jedinicama, zaštita vegetacije od šteta nastalih brštenjem i od požara, stoga je gotovo nemoguća; Turizam se jako razvio uzduž obala i u naseljenijim regijama, no ne i u planinama; Skroman industrijski razvoj koji se odigrao, ograničenje na poljoprivredne regije. Ovi čimbenici, kombinirani s postojećim imovinskim problemima, stvorili su nepovoljne uvjete za razvoj šumarstva. |