DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 23 <-- 23 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA banke i Fonda za rehabilitaciju Europskog savjeta. U novije vrijeme značajna sredstva pridolaze iz programa za regulaciju poljoprivrede EZ. U šumarstvo se ulijeva oko 1% sredstava državnog proračuna, te oko 3 % javnih investicija. Pravila koja čine sredstva za investicije u šumarstvu, ista su kao i za ostatak javnog sektora, i gotovo sva koristi Šumarska služba. Monetarna i porezna politika Porezi Primarni šumski proizvodi iz nedržavnih šuma predmetom su neposrednog oporezivanja. Porez se zove "Državni šumski porez" i plaćaju ga šumoposjednici kada dobiju dozvolu za sječu od lokalne regionalne šumarske službe. Porez je zasnovan na službenom cjeniku šumskih proizvoda. Službena lista i državni šumski porez utvrđuju se za svaku godinu predsjedničkim dekretom na prijedlog ministra poljoprivrede nakon dobijanja gledišta Tehničkog savjeta za šumarstvo. Cjenik označuje vrste primarnih šumskih proizvoda, zajedno s jediničnim mjerama, jediničnim cijenama, nabavnim ci-jenama (službenim) i Državni šumski porez, koji je određen postotkom nabavne cijene, kako slijedi: a) za tehničko drvo, koru i šumske sadnice b) ta drveni ugljen, ogrjevno drvo i grmlje c) za sve ostale proizvode (lišće, cvijeće, sjeme, itd.) Dodatno plaća se zemljišni porez na sve nedržavne šume. Cilj je da se djelomično pokriju troškovi nadzora. Taj je porez trenutno negdje oko 1 dr/ha/god na ukupnu posjedovanu površinu šume, uz uvjet da taj porez ne smije prijeći 1/12 potencijalnog godišnjeg prihoda procijenjenog na temelju cjenika. Razvoj nedržavnog šumarstva Do 1974. učinjeno je jako malo za razvoj privatnog šumoposjeda. Da bi se takav razvoj unaprijedio, uvedeni su podsticaji u 1974. godini za "gospodarsku podršku poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i proizvodnje ribarstva". Kao rezultat država daje subsidije na projekte u visini 40-60% predračunske svote projekta za sljedeće radove i materijale: ponovno pošumlj ivanje i rasadnici šumski putovi zaštita od požara mjere u lovnim područjima radovi na pašnjačkom gospodarenju izrada gospodarskih osnova nabavka strojeva i alata Kao metodu praćenja, Zakon br. 998 iz 1979. traži od šumoposjednika da poduzimaju mjere zaštite šuma, kao što su suzbijanje erozije, poplava, uspostavu protupožarnih zaštitnih pruga, itd. Ovi poslovi mogu biti poduzeti: Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390 I. po šumoposjednicima, u kojem slučaju sve troškove nadoknađuje država; II. po državi, u kojem slučaju šumoposjednik snosi polovicu troškova sve dok šuma gdje se radovi iz-vode ne proizvodi zadovoljavajući prihod, u kojem slučaju sav trošak snosi država. U odredbama istog zakona, šumoposjednici su obvezni da potroše 30% svojeg prihoda iz šumarstva na razvoj svojih šuma. Unatoč gornjim podsticajima i obvezama, razvoj šuma u privatnom šumoposjedu ostavlja još mnogo toga što bi trebalo poželjeti. Gospodarenje i zaštita šuma Bujice Preko 4 milijuna ha zemljišta djelomično je ili potpuno erodirano. Procjenjuje se da se svake godine po 1 km2 erodira oko 1.000 m3 materijala. Erozija bijaše toliko ozbiljna, da glavne mjere suzbijanja moraju biti prioritet. Umirivanje bujica obavlja Šumarska služba započela je 1932. godine u Grčkoj Makedoniji. Te mjere nadopunjavale su velik razvoj nizina te regije. Šumarska služba potrošila je 2,5 mlrd. drahmi između 1931. i 1983. (po cijenama 1970.) na suzbijanje bujica, tako daje sada oko 80.000 ha, tj. 20 % najgore pogođenog područja pod kontrolom17. Postoji sada i poseban projekt u programu javnih investicija za financiranje inžinjerskih i pošumljivačkih radova za umirenje bujica i gospodarenje slivnim područjima. Gospodarenje šumama Oko 38 % šuma su četinjače, a 62 % listače. Ukupan godišnji prirast je 4 milijuna m3. Prosječna drvna zaliha četinjača iznosi 112 mVha, a prosječan prirast 2,4 m3/ha/god. Prosječna drvna zaliha listača je oko 69 mVha s prirastom 2,1 mVha/god. Djelomično pošumljene površine i zimzelene šume listača proizvode dodatnih 0,43 milijuna mVgod. Između 1850. i 1950. šume su pretrpjele velika nerazumna korištenja i uništavanja. Obnova je započela prije 35 godina i obuhvaća različite mjere koje su spomenute. Šumska proizvodnja Potrajan prihod procjenjuje se na oko 3,6 milijuna m3 godišnje. Godišnje sječe su negdje oko 2,9 milijuna m3, od čega su 15% trupci, stupovi, radničko drvo i trupci za ljuštenje, dok je ostatak od 85 % ogrjev i celulozno drvo (za proizvodnju celuloze i iverja za iveraste ploče). Godišnja sječa manja je od potrajnog prihoda, djelomično stoga stoje tražnja za ogrjevnim drvom Kotoulas, D., 1989, Erosiosprobleme und Woldbachverbauung in Griechenland, AFZ 4/89, pp. 86-89 |