DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 24 <-- 24 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA nedostatna, zatim što je gustoća putova u šumama, otvorenost, nedostatna, zatim stoga što su troškovi sječe i izvlačenja visoki, te stoga što nema dovoljne prerađivačke tražnje za tim šumskim proizvodima. Zaštita šuma Glavna opasnost su šumski požari, bespravna sječa i promjena uporabe zemljišta, ovo posljednje pose-bice u obalnim regijama i blizu gradova. Oko 63.000 ha šuma uništavaju svake godine šumski požari. Zaštita od požara i gašenje požara zaokuplja šumarsku službu, lokalnu populaciju, vojsku i civilno zrakoplovstvo. Nacionalna politika za zaštićena područja i rekreativne površine Prvo zaštićeno područje bijaše proglašeno 1938. godine. Politika izdvajanja i gospodarenja zaštićenim područjima regulirana je zakonom 996/79., koji čini dio šumarske legislative. U 1966. osnovan je odjel "Nacionalni parkovi i gajevi" pri Generalnom direktoratu za šume. 1970. potrošeno je 43 milijuna drahmi na kupovinu zemljišta i radove kao što su ograđivanje, pristupni putovi, itd. Na temelju Zakona 997/71. sada ima deset nacionalnih parkova, 19 autohtonih zaštićenih krajobraznih šuma (za čuvanje krajobraza i rekreaciju i 37 zaštićenih spomenika prirode) koji obuhvaćaju površine paleolitičke, geomorfološke i povijesne važnosti drveća te drveta, posebice botaničkog, fitogeografskog, estetskog ili povijesnog značenja. U novije vrijeme donesen je zakon u parkamentu za zaštitu ljudskog okoliša, ali dekreti koji bi ga osnažili još uvijek nisu doneseni u potpunosti. Odredbe koje bi regulirale rekreacijsku uporabu šuma donesene su tek nedavno. Unatoč toga, u posljednjih desetak godina, nekoliko stotina rekreacijskih područja je otvoreno diljem zemlje, najviše u Attici gdje prebiva više od trećine cjelokupnog pučanstva zemlje. Tu su prostori za piknik, šetne staze itd., radi omogućavanja, boravka na svježem zraku i promatranje životinjskog svijeta. Svakako da je daljnja namjera povećanje broja takvih mjesta. Lov i robolov U 1983. bijaše u Grčkoj preko 340.000 registriranih lovaca. Dok je broj lovaca stalno rastao, broj divljači je padao ne samo zbog ulova, već razaranjem biotopa, nerazumne uporabe pesticida, ilegalnog lova itd. Da bi se spriječile negativne tendencije, ustanovljeno je 558 područja lovozabrane na površini oko 850.000 ha. Dodatno, postoji dvadeset rasplodnih područja u kojima se razmnožava pernata divljač (fazani, jarebice, prepelice), te srne, zečevi, mufloni i kozorozi. Isto je tako oko 130.000 ha lovišta pod kontrolom. Glavni ciljevi su: zaštita i maksimalan razvoj populacije divljači, njihova razumna eksploatacija, uspostavljanje prirodne ravnoteže između flore i faune, unapređenje zimskog turizma i Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390 osiguranje dodatnih zarada populacije u regiji. U sektoru slatkovodnog ribarstva, osnovana su mrijestilišta pastrva, koja godišnje proizvode oko 500.000 pastrva, koje se ispuštaju u planinske potoke središnje i sjeverne Grčke. U Grčkoj ima 152 vodotoka s pastrvama, ukupne dužine 1.860 km. Pošumljavanje Moguće je razlikovati četiri kategorije pošumlji vanja: a) za gospodarsku proizvodnju drveta b) za zaštitne svrhe: sprječavanje erozija itd. c) ta rekreacijske i estetske svrhe d) za uzgajanje posebnih vrsta brprastućih vrsta u kratkim ophodnjama. Ukupno je pošumljeno oko 2 milijuna ha, a pošumljavanje se nastavlja s oko 4.000 ha svake godine, što je malo u odnosu na 5,5 milijuna ha površina djelomično pod pokrivačem drvenastih biljaka i pašnjaka koji bi bili pogodni za tu svrhu. Namjera je da se poveća stopa pošumljivanja na 25.000 do 30.000 ha godišnje. Nužan preduvjet za to bio bi u klasifikaciji planinskih zemljišta. Ispasišta i pašarenje Bitan pokušaj da se unaprijedi i gospodari ispasištima započeo je 1949. Posebna je pozornost usmjerena na radove kao što su pristupni putovi i osiguranje pitke vode za životinje, kao i gospodarenje ispasištima i zaštiti tla. Tablica 10. Površine upotrjebljene kao ispasišta svrstana su u sljedeće kategorije: Table 10 Areas classified as grazing are of following categories: Alpinski tereni -Alpine areas 400.000 ha Djelomično pošumljeni tereni 3,240.000 ha Partially unforested land Travnjaci - Meadows 1,520.000 ha Površine pokrivene grmljem 270.000 ha Areas covered by bush & shrub Tom još treba dodati preko 1 milijun ha šuma, gdje se nekontrolirano pašari. Prekomjerna ispaša ispasišta dovela je do osiromašenja vegetacije, smanjenja proizvodnje stočnog fonda i do osiromašenja tala na mnogim mjestima u zemlji. Odgovarajuće mjere unapređenja i ispravno gospodarenje moglo bi okrenuti smjer ovom negativnom kretanju. Država koja posjeduje 75 % ovakvih ispasišta prenijela je svoje pravo prihoda općinama gdje narod napasa svoju stoku besplatno. Iz tog razloga svatko ima pravo da rabi zemlju, ali nitko nije odgovoran za održavanje ovih površina. |