DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 24     <-- 24 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
nedostatna, zatim što je gustoća putova u šumama,
otvorenost, nedostatna, zatim stoga što su troškovi sječe
i izvlačenja visoki, te stoga što nema dovoljne prerađivačke
tražnje za tim šumskim proizvodima.


Zaštita šuma


Glavna opasnost su šumski požari, bespravna sječa
i promjena uporabe zemljišta, ovo posljednje pose-bice
u obalnim regijama i blizu gradova. Oko 63.000 ha
šuma uništavaju svake godine šumski požari. Zaštita
od požara i gašenje požara zaokuplja šumarsku službu,
lokalnu populaciju, vojsku i civilno zrakoplovstvo.


Nacionalna politika za zaštićena područja i rekreativne
površine


Prvo zaštićeno područje bijaše proglašeno 1938.
godine. Politika izdvajanja i gospodarenja zaštićenim
područjima regulirana je zakonom 996/79., koji čini
dio šumarske legislative. U 1966. osnovan je odjel
"Nacionalni parkovi i gajevi" pri Generalnom direktoratu
za šume. 1970. potrošeno je 43 milijuna drahmi na
kupovinu zemljišta i radove kao što su ograđivanje,
pristupni putovi, itd.


Na temelju Zakona 997/71. sada ima deset nacionalnih
parkova, 19 autohtonih zaštićenih krajobraznih
šuma (za čuvanje krajobraza i rekreaciju i 37 zaštićenih
spomenika prirode) koji obuhvaćaju površine paleolitičke,
geomorfološke i povijesne važnosti drveća te
drveta, posebice botaničkog, fitogeografskog, estetskog
ili povijesnog značenja. U novije vrijeme donesen
je zakon u parkamentu za zaštitu ljudskog okoliša, ali
dekreti koji bi ga osnažili još uvijek nisu doneseni u
potpunosti. Odredbe koje bi regulirale rekreacijsku
uporabu šuma donesene su tek nedavno. Unatoč toga,
u posljednjih desetak godina, nekoliko stotina rekreacijskih
područja je otvoreno diljem zemlje, najviše u
Attici gdje prebiva više od trećine cjelokupnog pučanstva
zemlje. Tu su prostori za piknik, šetne staze itd.,
radi omogućavanja, boravka na svježem zraku i promatranje
životinjskog svijeta. Svakako da je daljnja
namjera povećanje broja takvih mjesta.


Lov i robolov


U 1983. bijaše u Grčkoj preko 340.000 registriranih
lovaca. Dok je broj lovaca stalno rastao, broj divljači je
padao ne samo zbog ulova, već razaranjem biotopa, nerazumne
uporabe pesticida, ilegalnog lova itd. Da bi se
spriječile negativne tendencije, ustanovljeno je 558 područja
lovozabrane na površini oko 850.000 ha. Dodatno,
postoji dvadeset rasplodnih područja u kojima se
razmnožava pernata divljač (fazani, jarebice, prepelice),
te srne, zečevi, mufloni i kozorozi. Isto je tako oko


130.000 ha lovišta pod kontrolom. Glavni ciljevi su: zaštita
i maksimalan razvoj populacije divljači, njihova
razumna eksploatacija, uspostavljanje prirodne ravnoteže
između flore i faune, unapređenje zimskog turizma i
Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390


osiguranje dodatnih zarada populacije u regiji.
U sektoru slatkovodnog ribarstva, osnovana su mrijestilišta
pastrva, koja godišnje proizvode oko 500.000
pastrva, koje se ispuštaju u planinske potoke središnje
i sjeverne Grčke. U Grčkoj ima 152 vodotoka s pastrvama,
ukupne dužine 1.860 km.


Pošumljavanje


Moguće je razlikovati četiri kategorije pošumlji


vanja:
a) za gospodarsku proizvodnju drveta
b) za zaštitne svrhe: sprječavanje erozija itd.
c) ta rekreacijske i estetske svrhe
d) za uzgajanje posebnih vrsta brprastućih vrsta u


kratkim ophodnjama.
Ukupno je pošumljeno oko 2 milijuna ha, a pošumljavanje
se nastavlja s oko 4.000 ha svake godine, što
je malo u odnosu na 5,5 milijuna ha površina djelomično
pod pokrivačem drvenastih biljaka i pašnjaka koji
bi bili pogodni za tu svrhu. Namjera je da se poveća
stopa pošumljivanja na 25.000 do 30.000 ha godišnje.
Nužan preduvjet za to bio bi u klasifikaciji planinskih
zemljišta.


Ispasišta i pašarenje


Bitan pokušaj da se unaprijedi i gospodari ispasištima
započeo je 1949. Posebna je pozornost usmjerena
na radove kao što su pristupni putovi i osiguranje pitke
vode za životinje, kao i gospodarenje ispasištima i zaštiti
tla.


Tablica 10. Površine upotrjebljene kao ispasišta svrstana su
u sljedeće kategorije:
Table 10 Areas classified as grazing are of following categories:


Alpinski tereni -Alpine areas 400.000 ha
Djelomično pošumljeni tereni


3,240.000 ha


Partially unforested land
Travnjaci - Meadows 1,520.000 ha
Površine pokrivene grmljem


270.000 ha
Areas covered by bush & shrub


Tom još treba dodati preko 1 milijun ha šuma, gdje
se nekontrolirano pašari. Prekomjerna ispaša ispasišta
dovela je do osiromašenja vegetacije, smanjenja proizvodnje
stočnog fonda i do osiromašenja tala na mnogim
mjestima u zemlji. Odgovarajuće mjere unapređenja
i ispravno gospodarenje moglo bi okrenuti smjer
ovom negativnom kretanju.


Država koja posjeduje 75 % ovakvih ispasišta prenijela
je svoje pravo prihoda općinama gdje narod napasa
svoju stoku besplatno. Iz tog razloga svatko ima
pravo da rabi zemlju, ali nitko nije odgovoran za održavanje
ovih površina.