DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 25 <-- 25 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 UPORABA SUMA I PRERADA DRVETA U GRČKOJ Organizacija rada i tehnika iskorištavanja U šumskom odjelu odnosno sastojini, bez obzira na vlasništvo, smije se sjeći tek ako je takav postupak predviđen i ako gaje odobrio ovlašteni šumarsk organ te ako je takav zahvat predviđen uređajnim elaboratom. U protivnom vodi se protiv počinitelja prekršajni postupak gonjenja. Prije početka u sastojini predviđenoj za sječu mora se izvršiti doznaka stabala, koju smije obaviti samo ovlašten šumarnik odgovarajuće akademske stručne spreme. Zbog šumskouzgojnog značaja zahvata, na ovakvu djelatnost se od šumske uprave polaže posebna vrijednost18. Sječu najčešće obavljaju šumarske radne udruge ili manje grupe šumskih radnika. U državnim šumama kao i u velikim šumposjedima sječa je do kraja osamdesetih u pravilu (70 do 90 %) obavljena u vlastitoj režiji šumoposjednika. Nakon stupanja na snagu zakona 1541/85 (čl. 74) i Predsjedničkog dekreta 126/86 sada dijelom u državnim šumama, kao i u ostalim javnim šumama sječu, izradu i prodaju šumskih proizvoda mora se prepustiti uz simboličnu zakupnu cijenu registriranim i ovlaštenim trgovačkim društvima. Ovakva odredba dočekana je s velikom zebnjom, budući da grčki šumski radnici raspolažu s ograničenim stručnim znanjem, a pored toga ovakva odredba može prouzročiti gospodarske promašaje, koji u pravilu dovode do devijacija na tržištu. Broj zaposlenih kreće se negdje oko 10-12.000 u gotovo oko 420 kooperativa s labavom organizacijskom povezanišću. Pri sječi i izradi poslovi se izvode u grupama 2-6 osoba. Još u nedavnoj prošlosti pri nepromišljenoj organizaciji posla i uslijed nestručnosti šumskih radnika dolazilo je, na žalost dolazi još uvijek iako u manjoj mjeri, do povreda na poslu, posebno pri obaranju i izvlačenju, iako se gotovo 80 % svih radova na iskorištavanju u Grčkoj provodi tijekom ljeta19. Šumski sortimenti izrađeni u vlastitoj režiji državne šumske uprave plaćani su akordno prema sortimen-tima. Tarifne vrijednosti nisu međutim bile rezultat bilo studija vremena niti posljedak statističkipouzdanih podataka20. Uslijed toga je dolazilo do iznad prosječnih nadnica posebice pri vrjednijim sortimentima, dok je u tanjim sortimentima to pak dovodilo do vrlo niskih zaslužbi radnika. To je bilo razlogom stvaranja nekoliko problema grčkog šumarstva: Upropaštavanje drveta uslijed nestručnog prikrajanja u kratke sortimente odnosno prostorno drvo: Odbijanje šumskih radnika da rade na iskorištavanju ili izradi tankih šumskih sortimenata; Smanjenje uporabne vrijednosti domaćih šumskih proizvoda što je dovodilo (i još uvijek dovodi) do povećanja potreba za uvozom visokovrijednih šumskih sortimenata. Tehnika iskorištavanja šuma pokazuje međutim napredak u odnosu na vrijeme prije tridesetak godina. Danas se obaranje i čišćenje od grana u potpunosti izvodi motornim pilama, a sjekira se koristi samo pri uklanjanju tankih grana ili izbojaka, odnosno pri okoravanju drveta četinjača. Zbog zanemarivanja ergonomskih načela dolazilo je i još uvijek dolazi do šteta zdravlju radnika. U Grčkoj je izvlačenje i iznošenje animalnom vučom ili iznošenjem dosta često iako se sve više rabe suvremeni strojevi kao npr. Timberjack, Unimog i drugi. Transport se odvija, od pomoćnih stovarišta do pretovara ili mjesta daljnje prerade kamionima, kojih je sve više opremljeno uređajima za utovar/istovar (forwarder). Uporaba suvremene opreme koja djeltvorno i rentabilno može zamijeniti primitivnije i učincima slabije metode zavisna je dakako o otvorenosti šuma21. Visokoproizvodne šume u Grčkoj pretežito rastu u visokom gorju. Spajanje tih šuma s javnom mrežom putova još uvijek predstavlja težak problem. To je za pripisati kako neujednačenoj i sporadičkoj distribuciji sastojina, tako i udaljenosti od javne mreže putova. To predstavlja velike investicije za izgradnju pristupnih putova zbog nepovoljnog reljefa, klimatskih prilika i sastava tala, visoke građevinske troškove. Šumski putovi Postojeća gustoća šumskih putova u Grčkoj donedavno je iznosila u prosjeku samo 5-6 m/ha. Prema planu u prvoj fazi na trebalo bi postići 12-15 m/ha, a u drugoj fazi na 20-25 m/ha. Oko 60 % izvlačenja oblog drva obavljalo se animalnom vučom od mjesta obaranja do šumskog puta, a preostalih 40 % mehaničkim sredstvima. Ogrjevno drvo malih dimenzija gotovo se isključivo iznosilo od mjesta izrade do šumskog puta životinjama. Posljednjih četiri desetljeća uspjelo je šumarskoj službi Grčke da sa stručnim osobljem i prema prilikama, malima sredstvima koja je u tu svrhu država stavila na raspolaganje, ostvari odgovarajuću vezu između javne putne mreže i po prihodima bogatijim šumama, tako daje veza sa gorskim šumskim područjima posta is Kraniotis, K., 1985, Verwaltung und Organisation der Forstbetricbe, NELE-Kavala " Haberle, S. 1961, Die representative Ermittlung des Zeitbedarfs als Grundlage einer Herlcitung von Vorgabezeiten fur Holzein-schlag , LFV, Bd. 12, Freiburg; Tsoumis, G., 1978, Die Ernte der Walderzeugnisse, 2. Aufl., Thessaloniki :" Efthymiou, P.N., 1973, Das Stiickmassegesetz beim Holzriicken mit Zugtieren im Gebirgswald, Forstarchiv 44( 10) pp. 209-216 21 Stergiadis, G.Ch., 1989, Problem der WalderschlieBung und Holzbringung in Griechenland, AFZ, 4/89 379 |