DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 26 <-- 26 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA la mogućom. Godine 1983. Grčka je imala 14 142 km šumskih putova, s tim da se računa daje oko 2000. godine ta mreža narasla na oko 19-20.000 km. Prema studiji o otvaranju šuma u Grčkoj" potrebna dužina putne mreže šumskih putova morala bi iznositi 25.512 km. Kakvoća tih putova također je upitna, s obzirom daje još prije desetak godina 83 % svih tih šumskih putova bilo trećeg reda (zemljani putovi, dirty road) pasabilni samo u vrijeme bez precipitacija. Bilo kako bilo, napredak je, unatoč sporosti, ipak napredak, jer od sadašnje otvorenosti od oko 8m/ha treba još samo oko 2m/ha kako bi se dostigao nekakav optimum. Dakako, postojeće putove valja postupno pretvarati u svevremenski prohodni putovi, a to valja još pričekati. S više strana je nakon Drugog svjetskog rata pokušana racionalizacija u iskorištavanju šuma, koja se očitovala u ispitivanju uvođenja različitih postupaka, radi povećanja proizvodnosti rada. Malen uspjeh na praktično iskorištavanje kojeg su ti pokušaji dali, ima prije svega sljedeće razloge: Grčka državna šumska uprava ima kompleksne i djelomično suprotno uvjetovane probleme šumskih radova i iskorištavanja šuma kroz primitivnu primjenu sredstava rada (mehanizacija), koji se pokušavaju odvojeno racionalizirati. Kretanje ukupnog šumskogospodarskog događanja pokazalo se u posljednjih tridesetak godina jed-noznačno, pa mehanizacija predstavlja samo jednu od mnogobrojnih alternativa koje su nužne. Vodeći računa samo o njoj, nije moguće riješiti socijalne i gospodarske probleme iskorištavanja šuma. Svaka novost ili rješenje zahtijeva integriran uvid pri fazama planiranja, jednako kao i ostvarenje, kako bi cijeli sustav djelovao harmonično u svojoj cjelini, tj. da se kreira učinkovito od mjesta sječe do gotovog proizvoda. Današnje tendencije grčkog iskorištavanja šuma usmjeravaju se ka bitnom cilju - povećanju vrijednosnog iskorištenja drva, a to su: Iskrojavanje i izvlačenje neizrađenog drveta na veće dužine (8-12 m) ili pak izvlačenje čitavih stabala kod tanjeg drveta, čime se izbjegava iznošenje usitnjenih sortimenata prostornog drveta. Čišćenje od grana na mjestu sječe, a okoravanje na središnjem stovarištu, odnosno što je bolje, na stovarištu trupaca većih pilana. Mjerenje, sortiranje (optimiranje), prijem i prodaja šumskih sortimenata na stovarištu. Brže odvijanje prodaja drveta i poboljšana koordinacija između sječe i industrijskog oplemenjivanja. Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002). 367-390 Važan oblik korištenja nusproizvoda je smolarenje alepskog i brutia bora, koje predstavljaju oko 40 % svih šuma četinjača ili pak 12 % od ukupne šumske površine Grčke. Postupaka za dobijanje smole ima nekoliko, a smola predstavlja vrijednu industrijsku sirovinu. Godišnja proizvodnja kreće se oko 5.000 tona godišnje, nego što se dobivalo prije desetak godina. Razloga za to ima više. S jedne strane, smolarenje je skupo i zahtijeva puno radne snage koja više nije jeftina, s druge strane industrija stalno pronalazi supstitute. Ne treba izgubiti iz vida niti jaku konkurenciju (SAD, Kina, Mexico, Portugal). Isti, čak još brži pad u proizvodnji dogodio se i u Portugalu, uglavnom iz istih razloga2´. Valja napomenuti daje početkom pedesetih proizvodnja smole dosizala skoro 30.000 t godišnje. Oko 20 industrijskih postrojenja je zbog malenog iskorištenja prestalo s radom (stupanj korištenja 45-55 %), tako da ih je ostalo desetak, s daljom tendencijom odlaska s tržišta24. Valja upozoriti da se potrebe EZ za smolom procjenjuju na oko % milijuna tona, iz čega bi se moglo zaključiti da su rješenja oživljavanja smolarenja u mediteranskim zemljama (Portugal, Španjolska, djelomično Francuska i Italija, te posebno Grčka i Turska) moguća, iako za sada nema obećavajućih znakova da se išta djelotvornog dešava. Proizvodnja i uporaba drveta Stanje i proizvodni potencijal grčkih šuma odražava se u godišnjim količinama i kakvoći proizvodnje drveta. Siromašan prirast uvjetovan staništem (malena drvna zaliha po ha) istovremeno je kombinirana s čestim greškama drveta: malodrvnost, krivost, kvrgavost, usukanost, granatost, raspukline, deformacije rasta, oštećenja gljivicama i insektima kao i strana tijela (krhotine iz građanskog rata 1946-49). Širokim uzgojnim zahvatima posljednjih desetljeća stojeća drvna masa se dijelom znatno popravila. Ove negativne značajke prirodno su se odrazile na sortiranje i mogućnosti primjene proizvedenog drveta, kao stoje to prikazano u sljedećoj tablici. Nizak udio tehničkog drveta koji bi mogao biti upotrijebljen u dobroj kakvoći za iveraste ploče i ploče vlaknatice, kao i velika rasutost diljem 132.000 km2 koliko ima Grčka, daje predodžbu o mogućnostima primjene i sve težeg deficita drveta u Grčkoj Ukupna potrošnja drveta cijele Grčke kreće se između 5 i 6 milijuna m3 ekvivalenta oblog drveta, uključivši ogrijevno drvo. Značajan dio ove tražnje pokriva se uvozom među kojima uvoz iz Skandinavije piljene građe četinjača, celuloze i papira zauzimaju prvo mjesto. Iza toga slijedi uvoz oblovine tropskog drveta iz Afrike, stoje ilustrirano sljedećim tablicama i slikama. 2: Stergiadis, G.Ch., 1986, Grundlagcn dcr Walderschliefiung in Gricchenland, Forstarchiv Jg. 57. H3, pp 108-111 23 Sabadi, R., 2001., Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL 1-2, CXXV 24 Efthymiou, P.N., 1977., Harznutzung in Griechenland, Min. Fortsabt., Vortrag, Athen; Papadopulos, I.,Tsiforos, I., 1985., The industries of resin products in Greece, u: Kavouras, P. (Ed) Forest industries, Strategy study, Thessaloniki 380 |