DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 41 <-- 41 --> PDF |
J. Zelić: PRIMJENA HOHENADLOVE METODE ZA KONTROLU OBRAČUNA VOLUMENA SASTOJINE... Šumarski list br. 7 8. CXXVI (2002), 391-400 gornjeg stabla) i ukupnog broja stabala u sastojini (V = N*v). Srednje volumno stablo v (2,0392 m3) * broj stabala N (4551 kom) = 9279,49 m3 (V, izračunati volumen hrasta kitnjaka u sastojini). U odnosu na volumen hrasta kitnjaka u sastojini obračunat metodom totalne klupaže u količini 9530,40 m3, pogreška (razlika) u apsolutnom iznosi 250,91 m3, odnosno 2,70 %. Beta - distribucija - Beta distribution Radi utvrđivanja normaliteta distribucije prsnih promjera hrasta kitnjaka izvršeno je izjednačenje konkretne distribucije pomoću tzv. beta - distribucije po izračunatoj funkciji: f (x) = 6,146E - 18 * ( x - 17 )4-21 * ( 83 -x )7S8 = N. Konkretna i normalna (teoretska) distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima prikazani su tablično i grafički na grafikonu 1. Iz grafikona i tablice može se zaključiti daje distribucija broja stabala konkretne sastojine, mjerena mjerom asimetrije, lijevo asimetrična, pozitivna (j3,= + 0,43), tj da se u nižim debljinskim stupnjevima, od aritmetičke sredine srednjeg volumnog stabla, nalazi nešto veći broj stabala po hektaru površine nego što je normalno. Isto tako, po koeficijentu zaobljenosti (spljoštenosti) može se zaključiti da je pozitivna distribucija (P2= + 2,27), tj. konkretna raspodjela prsnih promjera hrasta kitnjaka, uža od normalne raspodjele. Komparirajući konkretnu i raspodjelu po beta funkciji i mjere asimetrije i spljoštenosti (vidi grafikon 1), može se zaključiti o prošlom gospodarenju sastojinom. Lijeva asimetrija za utvrđenu starost hrasta kitnjaka, 120 godina, pokazuje da se nije obavljala stručna njega proredom. Pozitivna asimetrija iskazana koeficijentom asimetrije PJ = + 0,43 pokazuje da gospodarenjem nije postignut srednji prsni promjer veći (medijana se nalazi s lijeve strane aritmetičke sredine) od utvrđenog, što bi odgovaralo normalno izgospodarenim sastojinama (medijana se nalazi s desne strane aritmetičke sredine), koje u toj starosti imaju negativnu asimetriju. Sastojina nije dovoljno njegovana proredom, prorede su obavljane doznakom stabala u podstojnoj i nuzgrednoj etaži (niska proreda), nije došlo do adekvatnog razvoja krošanja stabala te je umanjen debljinski prirast. Pozitivna spljoštenost iskazana koeficijentom spljoštenosti f}2 = + 2,27 ukazuje također na odstupanje od očekivanog normaliteta sastojine za predočenu starost. Spljoštenost izražena koeficijentom spljoštenosti pokazuje da je konkretna sastojina šiljastija od normalne spljoštenosti za utvrđenu starost sastojine, a to je odraz nepravilne doznake za njegu proredom u vertikalnoj i horizontalnoj strukturi sastojine. Gornja analiza ukazuje i na moguće nepravilno utvrđivanje starosti sastojine, jer navedeni koeficijenti asimetrije i spljoštenosti pokazuju daje sastojina moguće mlađa od deklarirane, 120 godina. Primjerna stabla kao minimalni uzorak za određivanje struktutre drvnih sortimenata sastojine Sample trees as minimal examples for determining the structure of wood assortments of a stand Iskazujući mjeru asimetrije volumnom mjerom u pripadajućim debljinskim razredima, ona se može za konkretnu i normalnu distribuciju iskazati relativnim brojevima, kako je to vidljivo u sljedećoj tablici 2. Relativni broj za pripadajući razred znači učešće površine ispod krivulje konkretne i normalne distribucije broja stabala, odnosno volumena po hektaru (vidi grafikon 1). Za izračunavanje udjela volumena hrasta kitnjaka po gornjim debljinskim razredima koristili smo izmje renu drvnu masu i udio drvnih sortimenata u donjem, srednjem i gornjem volumnom stablu. Minimalni uzorak od tri stabla za utvrđivanje strukture drvnih sortimenata hrasta kitnjaka odabran je u istom debljinskom stupnju, kako je to primjenjeno kod metode po Hohenadlu, no to nisu ista stabla, nisu sekcionirana po 2m i lm dužine, nego je obavljena izrada drvnih sortimenata konkretne dužine. Podaci o strukturi drvnih sortimenata prikazani su u tablici 3. Tablica-Table2 Debljinski razred 22,5-32,5 37,5-47,5 52,5 - 62,5 22,5 - 62,5 Relativni udio (površina ispod krivulje konkretne sast.) 0,20 0,67 0,13 1,00 Relativni udio (površina ispod krivulje normalne sast.) 0.24 0,62 0,14 1,00 |